Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Bolesti koje prenose insekti sve veći problem

Bolesti koje prenose insekti sve veći problem

Bolesti koje prenose insekti sve veći problem

VREME JE ZA SPAVANJE u jednoj latinoameričkoj porodici. Majka je nežno ušuškala svog sinčića i poželela mu laku noć. Ali u mraku je jedan sjajan, crni triatom, koji nije dugačak ni 3 centimetra, izmileo iz jedne pukotine u zidu iznad kreveta. Neprimetno se spustio na lice deteta koje je spavalo i svojom rilicom je skoro neosetno probo njegovu nežnu kožu. Dok pohlepno sisa krv, buba ujedno izbacuje i izmet pun parazita. Ne budeći se, dečkić se počešao po licu i utrljao zarazan izmet u ranu od uboda.

Posledica jednog ovakvog susreta je ta da je dete dobilo Šagasovu bolest. Za sedmicu ili dve, ono će dobiti groznicu i preznojavaće se. Ako preživi, u njegovom organizmu će se možda nastaniti paraziti koji će napasti srce, nerve i unutrašnja tkiva. Možda će proći i 10 do 20 godina bez ikakvih simptoma. Ali potom se mogu razviti oštećenja u digestivnom traktu, cerebralna infekcija i na kraju smrt usled infarkta.

Ovaj zamišljen scenario opisuje kako se Šagasova bolest može stvarno dobiti. U Latinskoj Americi su milioni ljudi u opasnosti da dobiju ovakav poljubac smrti.

Čovekove komšije s više nogu

„Većinu ozbiljnih groznica kod ljudi prouzrokuju mikroorganizmi koje prenose insekti“, navodi Encyclopædia Britannica. Ljudi uglavnom koriste izraz „insekt“ ne samo da bi opisali tipične insekte — stvorenja sa šest nogu poput muva, buva, komaraca, vašaka i buba — nego i stvorenja sa osam nogu poput grinja i krpelja. Naučnici sve njih svrstavaju u obuhvatniju kategoriju člankonožaca — najbrojniju porodicu u životinjskom carstvu — u koju spada najmanje milion poznatih vrsta.

Velika većina insekata je bezopasna po čoveka, a neki su i veoma korisni. Bez njih mnoge biljke i mnoga drveća kojima se ljudi i životinje hrane ne bi bili oprašeni niti bi donosili plod. Neki insekti pomažu u preradi otpadaka. Mnogi insekti se hrane isključivo biljkama, dok neki jedu druge insekte.

Naravno, postoje i insekti koji uznemiruju ljude i životinje svojim bolnim ujedom ili jednostavno svojom brojnošću. Neki takođe pustoše useve. Međutim, najgori su oni insekti koji šire bolest i smrt. Bolesti koje prenose insekti „dovele su do više slučajeva oboljenja i smrti kod ljudi od 17. do početka 20. veka nego svi drugi uzroci zajedno“, kaže Dvejn Gabler iz Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Trenutno je otprilike svaki šesti čovek zaražen nekom bolešću koju je dobio preko insekata. Osim što dovode do patnje, bolesti koje prenose insekti veoma opterećuju i finansijski, naročito zemlje u razvoju — koje ionako nemaju dovoljno novca. Čak jedna jedina epidemija može veoma skupo koštati. Kaže se da je jedan takav slučaj u zapadnoj Indiji 1994. godine koštao lokalne i svetske kompanije na milijarde dolara. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), najsiromašnije zemlje u svetu neće moći ekonomski da napreduju sve dok se takvi zdravstveni problemi ne stave pod kontrolu.

Kako insekti izazivaju bolesti

Insekti na dva glavna načina služe kao vektori — prenosioci bolesti. Prvi je putem mehaničkog prenošenja. Baš kao što ljudi mogu s cipelama uneti prljavštinu u kuću, tako „kućne muve mogu na svojim nogama nositi milione mikroorganizama koji, zavisno od količine, mogu prouzrokovati bolesti“, kaže Encyclopædia Britannica. Muve mogu pokupiti neku zarazu, recimo sa izmeta, i preneti je kada slete na našu hranu ili piće. Na ovaj način ljudi se razbole od teških i smrtonosnih bolesti kao što su tifus, dizenterija, pa čak i kolera. Muve takođe mogu preneti trahom — koji je glavni uzrok slepila u svetu. Trahom može dovesti do slepila tako što grebe rožnjaču — providan deo oka ispred irisa. Od ove bolesti pati oko 500 000 000 ljudi u svetu.

Sumnja se da su i bubašvabe, kojima godi prljavština, takođe odgovorne za mehaničko prenošenje bolesti. Osim toga, nedavni porast broja obolelih od astme, naročito među decom, stručnjaci dovode u vezu sa alergijom na bubašvabe. Na primer, zamislite Ešli, jednu 15-godišnju devojčicu koja se noćima bori za vazduh zbog astme. Dok se njena doktorka priprema da joj posluša pluća, jedna bubašvaba pada s devojčicine košulje i beži preko kreveta za pregled.

Bolesti koje insekti nose u sebi

Kada u sebi nose viruse, bakterije ili parazite, insekti mogu preneti bolest drugim putem — prilikom ujeda ili na druge načine. Tim putem samo mali procenat insekata prenosi bolest na ljude. Na primer, iako postoji na hiljade vrsta komaraca, samo komarci iz roda Anopheles prenose malariju — koja je kao zarazna bolest na drugom mestu po broju smrtnih slučajeva u svetu (posle tuberkuloze).

Međutim, ostale vrste komaraca prenose mnoge druge bolesti. SZO izveštava: „Od svih insekata koji prenose bolesti, komarac predstavlja najveću opasnost, budući da prenosi malariju, dengu i žutu groznicu, koje svake godine odnesu nekoliko miliona ljudskih života i dovedu do stotina miliona novih infekcija.“ Bar 40 posto svetske populacije je u opasnosti da dobije malariju, i oko 40 posto da dobije dengu. Na mnogim mestima, osoba može da dobije i jedno i drugo.

Naravno, komarci nisu jedini insekti koji nose bolest u sebi. Cece-muve prenose protozoe koje izazivaju spavaću bolest, od koje pati na stotine hiljada ljudi i zbog koje čitave zajednice moraju napustiti plodna polja. Prenoseći organizam koji izaziva rečno slepilo, stočne mušice su uzrokovale slepilo kod otprilike 400 000 Afrikanaca. Mušice peskare mogu nositi protozoe koje izazivaju lajšmanijazu, grupu bolesti koje dovode do invaliditeta, nakaznosti i često smrti i koje trenutno pogađaju milione ljudi svih uzrasta širom sveta. Buva, koje ima praktično svuda u svetu, može biti nosilac pantljičare, encefalitisa, tularemije, pa čak i kuge — koja uglavnom asocira na Crnu smrt, koja je tokom srednjeg veka za samo šest godina zbrisala bar trećinu evropskog stanovništva.

Vaške, grinje i krpelji mogu, između ostalih bolesti, preneti razne oblike tifusa. Krpelji u zemljama sa umerenom klimom širom sveta mogu nositi iznurujuću Lajmsku bolest — koja je najuobičajenija prenosiva bolest u Sjedinjenim Državama i Evropi. U jednoj studiji sprovedenoj u Švedskoj otkriveno je da ptice selice mogu preneti krpelje hiljadama kilometara, a s njima verovatno i doneti bolesti u nove regije. „Krpelji“, kaže Britannica, „prevazilaze sve druge antropode (izuzev komaraca) u broju bolesti koje prenose na ljude.“ U stvari, jedan jedini krpelj može biti nosilac i tri različita organizma koji izazivaju bolesti i sve ih može preneti samo jednim ujedom!

„Predah“ od bolesti

Tek je 1877. godine naučno dokazano da insekti prenose bolesti. Otada se sprovode masovne akcije da bi se kontrolisao broj ili u potpunosti uništila populacija insekata koji prenose bolesti. Tako je 1939. odbrambenom arsenalu bio pridodat insekticid diditi, zbog čega se do 1960-ih na bolesti koje prenose insekti više nije gledalo kao na veliku pretnju po zdravlje ljudi van afričkog kontinenta. Sa uništavanja takvih prenosilaca, pažnja je bila preusmerena na lečenje hitnih slučajeva lekovima, tako da je opalo zanimanje za proučavanje insekata i njihovih staništa. Otkriveni su i novi lekovi, tako da je izgledalo da će nauka moći da pronađe i „čudotvoran lek“ protiv svih bolesti. Svet je nakratko „predahnuo“ od zaraznih bolesti. Ali taj predah nije dugo potrajao. Sledeći članak će osmotriti zašto.

[Istaknuti tekst na 3. strani]

Danas je svaki šesti čovek zaražen nekom bolešću koju prenose insekti

[Slika na 3. strani]

Triatom

[Slika na 4. strani]

Kućne muve nose uzročnike bolesti na nogama

[Slike na 5. strani]

Mnogi insekti nose bolesti u sebi

Stočne mušice prenose rečno slepilo

Komarci prenose malariju, dengu i žutu groznicu

Vaške mogu preneti tifus

Cece-muve prenose spavaću bolest

Buve nose virus encefalitisa i druge viruse

[Izvori]

WHO/TDR/LSTM

CDC/James D. Gathany

CDC/Dr. Dennis D. Juranek

CDC/Janice Carr

WHO/TDR/Fisher

[Izvor slike na 4. strani]

Clemson University - USDA Cooperative Extension Slide Series, www.insectimages.org