Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Spektakularno putovanje autoputem broj 1

Spektakularno putovanje autoputem broj 1

Spektakularno putovanje autoputem broj 1

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ NORVEŠKE

SVAKE večeri, tokom čitave godine, po jedan brod polazi iz Bergena s jugozapadne obale Norveške, i upućuje se ka severu na 11-dnevno putovanje od oko 4 500 kilometara. Brodovi prolaze pored hiljada ostrva i kroz bezbrojne fjordove i tesnace dok posećuju gradove, varošice i sela duž stenovite i prelepe norveške obale.

Iako mnogi smatraju da je ova pomorska ruta norveškog Priobalnog ekspresa najlepše putovanje na svetu, Priobalni ekspres ima i praktičnu ulogu — prevozi namirnice, poštu i ljude čak do krajnje luke u Kirkenesu koji se nalazi duboko unutar Arktičkog kruga.

Kako brodovi plove ovim polarnim vodama, naročito tokom zime kada led zatvori mnoge puteve koji vode ka Arktiku? Zbog položaja koji zauzima, na Norvešku utiču tople vode koje nosi severnoatlantska struja i blagi zapadni vetrovi. Ova dva faktora prouzrokuju da norveška klima bude blaga — blaža nego što bi se očekivalo s obzirom na geografsku širinu. Zaista, norveške luke praktično čak ni zimi nisu okovane ledom.

Nastanak pomorskog autoputa

Kada se krajem 19. veka počelo razmišljati o tome da se stanovništvo na primorju poveže drumskim, železničkim ili pomorskim putem, pobedu je odnela pomorska ruta. Međutim, u to vreme je čak i ta ruta stvarala probleme zato što je, iako se more nije ledilo, bilo opasno ploviti noću i po lošem vremenu.

Uglavnom zahvaljujući vizionarstvu i odlučnosti kapetana Rikarta Vita, 2. jula 1893. uspostavljena je redovna brodska linija. Tog dana je krenuo prvi Priobalni ekspres za Tronjem, dok mu je krajnje odredište bio Hamerfest, najseverniji grad u Evropi. Uprkos pesimističkim predviđanjima, ova brodska linija se pokazala uspešnom. Štaviše, kasnije je produžena da bi obuhvatila 34 luke od Bergena do Kirkenesa — što su do današnjih dana ostale krajnje tačke ove rute. Možda najveći pokazatelj toga koliko je ovaj pomorski autoput uspešan — i važan — pruža nezvanično ime koje su mu dali meštani koji žive duž obale, naime, Autoput broj 1.

Autoputem broj 1 danas krstari flota od 11 modernih brodova koji polaze na put svaka 24 časa. Međutim, zbog razgranate mreže puteva i pruga koji povezuju mnoge gradove duž obale, Priobalni ekspres je sve više orijentisan ka turizmu, što pokazuje i izgled brodova.

Otkrivanje panorame

Brodovi plove rutom koja ih uglavnom vodi kroz zatvorene vode. Putnici zato 11 dana uživaju u nekim od najlepših pejzaža koje Norveška ima da ponudi — ljupkim seocima smeštenim među bujnim pašnjacima, ribarskim selima pokraj mora, glečerima, fjordovima, snegom zaodenutim planinama, liticama prekrivenim bezbrojnim morskim pticama, veličanstvenim vodopadima i čak kitovima.

I to nije sve. Kad brod pristane uz dok, putnici se slobodno mogu iskrcati da bi razgledali okolinu. Primera radi, grad Molde pruža veličanstveni pogled na 87 snegom okovanih vrhova Romsdalskih Alpa. U Olesundu i Tronjemu putnici imaju vremena čak i za kratku ekskurziju koja između ostalog uključuje i šetnju ulicama s karakterističnom lokalnom arhitekturom. Putnici u nekim gradovima iznajme kola i stignu brod kad se on usidri u sledećoj luci.

Kada krene iz Bodea, Priobalni ekspres prolazi kroz Zapadni fjord i ide ka Lofotskim ostrvima, 175 kilometara dugom arhipelagu s bezbrojnim planinskim vrhovima i ljupkim ribarskim selima. Neka od najudaljenijih ostrva su samo malo veća od grebena, stenovitih ostrvaca i litica koje štrče iz okeana. Poneka imaju svetionik ili veliki far. Ovaj arhipelag je takođe dom nekim od najvećih kolonija morskih ptica na svetu, u koje spadaju galebovi, čigre, gavke, morski papagaji, obične njorve, kormorani, troprsti galebovi, oštrokljune njorve i povremeno lastorepe burnice. Tu ima na milione ptica.

More oko Lofotskih ostrva svake zime provrvi od ribarskih čamaca koji love skrej, to jest bakalara. Ovo područje je poznato i po kitovima. Putnici budu i te kako uzbuđeni kada ovi džinovski sisari izrone blizu broda i izdahnu vazduh koji se pretvori u izmaglicu!

Priobalni ekspres tokom letnjih meseci skreće u Trolfjord. Ulaz u ovaj fjord toliko je uzan i stene su sa obe njegove strane toliko strme da imate utisak da biste mogli da pružite ruku preko ograde broda i dodirnete ih. Ovde kormilari ne koriste brodsku sirenu da ne bi izazvali odron kamenja! Pošto se u pozadini nalaze snegom pokriveni planinski vrhovi, ovaj deo obale predstavlja san svakog fotografa!

Nakon što svrate u još nekoliko gradova i ribarskih sela, brodovi idu na istok ka delu obale koji mnogi smatraju vrhuncem ovog putovanja. Na primer, iz luke Honingsvog putnici mogu otići na ekskurziju do Severnog rta gde se iz Severnog ledenog okeana litice gotovo vertikalno uzdižu i do visine od oko 300 metara, stvarajući spektakularan prizor.

Priobalni ekspres pristaje u Kirkenesu, najsevernijoj stanici, i ostaje u toj luci svega nekoliko sati pre nego što krene nazad za Bergen. Putovanje ka jugu omogućava putnicima da uživaju u pejzažima koje su možda propustili dok su spavali putujući na sever. Primera radi, u Arktičkom krugu putnik može videti ledeni pokrivač po imenu Svartisen koji je površine oko 370 kvadratnih kilometara. Brodovi zatim krstare pored prelepog planinskog venca zvanog Sedam sestara i pored Torghatena, zdepaste, zaobljene planine s velikim prirodnim tunelom koji prolazi kroz njenu sredinu tako da planina liči na šešir s rupom na cilindru. Između gradova Molej i Flore ekspres prolazi pored Hornelena, 860 metara visoke planine koja se tako strmo izdiže iz mora da kormilari ni ovde ne koriste brodsku sirenu iz straha da ne izazovu odron kamenja.

Ponoćno sunce i polarna noć

Turisti koji putuju leti mogu tokom skoro čitavog putovanja imati dnevnu svetlost. U stvari, veći deo Autoputa broj 1 nalazi se u „zemlji ponoćnog sunca“, to jest severno od Arktičkog kruga. Tu sunce preko leta sija tokom čitave noći. Primera radi, na Severnom rtu sunce nijednom ne zađe gotovo 12 nedelja!

Turistima koji putuju zimi dogodiće se suprotno — imaće dugu polarnu noć. Međutim, i zima ima svoju čar kada se na nebu, okeanu, planinama i snegu prelivaju meke boje sumraka dok se sunce približava horizontu ali ne izađe iznad njega. Štaviše, zimsko nebo predstavlja savršenu kulisu za jednu od najveličanstvenijih predstava — čuvenu auroru borealis, to jest polarnu svetlost. Kada se vetrovi sunčevih čestica sa električnim nabojem probijaju kroz polarno nebo, strahopoštovanja vredne trake i zavese zelene i žutozelene svetlosti, ponekad s crvenim senkama, plešu po nebu posutom zvezdama, izvijaju se u lukove, podrhtavaju i talasaju u nekom svom kosmičkom ritmu.

Naravno, da biste uživali u ovim veličanstvenim prizorima ne morate putovati Priobalnim ekspresom. Zahvaljujući razgranatoj mreži puteva i železnice u većem delu Norveške može se uživati gledanjem kroz prozor automobila ili voza. Ove vrste prevoza mogu biti ekonomičnije za ljude s plićim džepom. Bilo kako bilo, koji god put da izaberete, jedno je sigurno — nikada se nećete umoriti od spektakularne norveške obale koja vam otkriva panoramu koja se menja sa svakim kilometrom i godišnjim dobom.

[Mapa na 13. strani]

(Za kompletan tekst, vidi publikaciju)

FINSKA

ŠVEDSKA

NORVEŠKA

OSLO

Putanja broda

ostrva

▿ ▵ Bergen

▿ ▵ Flore

▿ ▵ Molej

▿ ▵ Olesund

▿ ▵ Molde

▿ ▵ Tronjem

ARKTIČKI KRUG

Spomenik na Arktičkom krugu

▿ ▵ Bode

Lofotska

Trolfjord

▿ ▵ Tromse

▿ ▵ Hamerfest

▿ ▵ Honingsvog

▿ ▵ Kirkenes

[Izvor]

Temeljeno na mapi: Hurtigruten

[Slika na 15. strani]

U Trolfjordu okruženom alpskim vrhovima

[Izvor]

TO-FOTO AS, Harstad

[Slike na 15. strani]

Lofotska ostrva su stanište mnogih morskih ptica, uključujući i galebove, čigre i morske papagaje

[Slika na 16. strani]

Autoput broj 1 počinje u Bergenu

[Slika na 16. strani]

Spomenik na Arktičkom krugu

[Slika na 16. strani]

Ponoćno sunce

[Izvor]

TO-FOTO AS, Harstad

[Slika na stranama 16, 17]

Sedam sestara

[Izvor]

Per Eide

[Slika na 17. strani]

Primorsko selo tokom zimske noći

[Slika na 17. strani]

Aurora borealis, polarna svetlost

[Izvor]

© TO-FOTO AS, Harstad

[Slika na 17. strani]

Putovanje se završava u Kirkenesu

[Izvor]

Hallgeir Henriksen

[Izvor slike na 13. strani]

Nancy Bundt