Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Premda parazit, ipak korisna osa

Premda parazit, ipak korisna osa

Premda parazit, ipak korisna osa

ISTINA je da osa potajnica izgleda neobično, maltene zastrašujuće. Međutim, zašto se naziva parazitom? Zato što se obično razmnožava tako što polaže jaje na, ili u larvu nekog drugog insekta ili pauka.

U Severnoj Americi postoji više od 3 000 vrsta prave ose potajnice. Ove ose su, opet, deo jedne velike porodice koju sačinjavaju različite vrste osa koje su paraziti. Naučnici procenjuju da ovoj porodici insekata širom sveta pripada više od 40 000 vrsta.

Veličina osa potajnica se kreće od oko 0,3 centimetra pa do 5 centimetara. Njihov tanak, zaobljen trbuh duži je od njihove glave i srednjeg dela zajedno. Potajnice se razlikuju od osa sa žaokama po tome što imaju duže pipke.

Najistaknutija odlika potajnica je jedan cevasti deo na kraju njihovog trbuha koji podseća na iglu. Ovaj deo koji se naziva legalica služi za polaganje jaja i često je duži od tela ose. Nije deblji od konjske dlake i ima tri vlakna koja mogu da se pomeraju napred-nazad i da istisnu jaje.

Kako potajnica pronalazi larvu potencijalnog domaćina? Primećeno je da ženka ose Megarhyssa, jedne vrste potajnice, lupka po drvetu svojim pipcima kako bi otkrila vibracije larve koja živi dva centimetra ili dublje ispod kore drveta. Kada otkrije larvu, ona pojačava lupkanje. Na kraju, počinje da probija koru pomoću legalice, kao da je buši.

Posmatrači su zapazili sledeće: „Kada vrh legalice dotakne larvu, istiskuje se jedno jaje i čvrsto postavlja uz osuđenog domaćina, ili na njega.“ Kada se iz jajeta izlegne larva ose, ona se hrani mastima i telesnim tečnostima larve domaćina. Zatim plete svilenkastu čauru u kojoj se razvija u odraslu osu. Kada osa izađe na površinu drveta, spremna je da zadaje nevolje drugoj generaciji insekata.

Iako neko može opisati ovu grupu insekata kao nemilosrdne parazite, ose potajnice služe jednoj važnoj svrsi. Njihove larve se hrane insektima koji su štetni po useve, uključujući i stenicu, pamukovog cvetara, jabučnog savijača i šparglinu zelenu zlaticu, da navedemo samo neke. Tako potajnice očigledno kontrolišu razmnožavanje štetočina.

Iako su potajnice vrlo brojne, ljudi ih retko viđaju jer se one uglavnom hrane, razmnožavaju i polažu jaja u staništima gde obično nema ljudi. Potajnice su stoga još jedan primer raznolikosti i ravnoteže među živim stvorenjima koje čovek tek treba u potpunosti da razume.

[Slika na 24. strani]

Osa potajnica se priprema da položi svoje jaje

[Izvor]

Scott Bauer/Agricultural Research Service, USDA