Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Čudo u Namakvalandu

Čudo u Namakvalandu

Čudo u Namakvalandu

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ JUŽNE AFRIKE

Raskošni cvetovi svih boja prekrivaju ravnicu dokle god pogled seže. Posetioci često ne mogu prikriti oduševljenje dok se čudo u Namakvalandu odigrava pred njihovim očima. „Na prvi pogled“, kaže jedna očarana posetiteljka, „cveće izgleda kao rastopljena lava koja polako izbija iz pukotina, ispunjavajući svaki kutak narandžastim sjajem.“

Ali, zbog čega ovaj prolećni cvetni preobražaj izaziva osećaj strahopoštovanja? Namakvaland je ogromna pustinjska oblast u severozapadnom delu Južne Afrike. Severnu granicu ovog područja čini reka Oranje koja teče kroz planinski predeo na severu. Namakvaland ima veću površinu od Švajcarske (oko 50 000 kvadratnih kilometara), i prostire se oko 200 kilometara južno od reke Oranje, na nešto više od pola puta do Keptauna. Tokom većeg dela godine, temperature na ovom neplodnom tlu dostižu 40 stepeni Celzijusa tokom dana, dok su noći izuzetno hladne jer temperatura pada na 8 stepeni Celzijusa ispod nule. Budući da nema nijedno jezero ili reku i da ima vrlo malo slankastih podzemnih voda, Namakvaland može izgledati neprivlačno — sve dok se jednom godišnje ne desi pravo čudo!

Svake godine, odmah nakon kišnog perioda, od početka avgusta do sredine septembra, inače neplodne poljane Namakvalanda odjednom se pretvaraju u bogatu izložbu cveća. Čitavo područje odjednom prekriju narandžasti, žuti, roze, beli, purpurni, plavi i ljubičasti cvetovi. Pošto ova cvetna predstava traje samo nekoliko sedmica godišnje, iščekivanje raste dok se posetioci iz celog sveta spremaju da uživaju u posmatranju ovog raskošnog cvetnog buketa.

Tajna ove zaista spektakularne pojave leži u odgovarajućoj količini kiše nakon koje sledi sunčani period. Pored toga, svi se nadaju da neće početi da duvaju vrući istočni vetrovi, jer bi zbog njih nežne latice brzo svenule i izgubile boju.

Namakvaland postaje zemlja čuda i zahvaljujući tome što cveće proizvodi puno semena. Međutim, mnoge cvetne vrste ne niču svake godine — njihova lepota ostaje skrivena dok ne nastanu odgovarajući klimatski uslovi. Dok neko semenje klija svake godine, drugo miruje nekoliko sezona čekajući pogodne uslove za rast. Jedna posetiteljka objašnjava: „Neko semenje je zaštićeno sigurnosnim mehanizmom koji sprečava prerano klijanje. Umesto da pusti izdanke nakon samo jedne kiše u vreme velikih vrućina, ono klija samo kada su i temperatura i vlaga idealne za rast i opstanak u ovoj surovoj sredini.“

Pošto cvetanje zavisi od umerene količine padavina i odsustva vrelih vetrova, svake godine nastaje jedinstvena izložba, a neke su spektakularnije od drugih. „S obzirom na to da je svakoj vrsti potrebna drugačija temperatura da bi proklijala“, objašnjava se u knjizi Namaqualand — South African Wild Flower Guide, „i da prvi pljuskovi mogu padati od aprila do jula (što su meseci s promenljivim temperaturama), različite vrste niču iz godine u godinu, što zavisi od toga kada padaju prve kiše.“

Kakvo bogatstvo cvetova — preko 4 000 vrsta, od kojih svaka ima poseban oblik, boju i način na koji se razvija! U nekim oblastima se na samo jednom kvadratnom metru može videti 10 do 20 različitih cvetnih vrsta. U poređenju sa ovim veličanstvenim prizorom paleta nekog umetnika izgleda jednolično i bezizražajno. Čak se ni najuzvišenijim rečima ne može na pravi način opisati raskoš Namakvalanda koja oduzima dah.

Pa ipak, ovi zadivljujući cvetni prizori inspirišu slikare, vajare, pesnike i pisce. „Beše to veliki dan setve na zemlji“, pisao je južnoafrički pesnik D. J. Operman, „kada se kroz otvor na Gospodovoj torbi s najlepšim semenom rasuo dragoceni tovar.“ Jedan oduševljeni posmatrač je napisao: „Izgleda kao da se duga premeštala s jednog na drugo mesto u pustoši razlivajući posvuda pomalo boje.“ Jedna žena je rekla: „Takva beskrajna lepota čini čoveka zahvalnim za nenadmašnu velikodušnost i mudrost našeg Stvoritelja, Jehove.“

Štaviše, veličanstvenost čudesnog događaja koji se svake godine odigrava u Namakvalandu, pruža nam uverenje da Stvoritelj može koristiti slične biološke mehanizme kako bi obnovio rajske uslove na zemlji — na večnu radost njegovih vernih i zahvalnih slugu (Psalam 37:10, 11, 29). Tada će se širom planete ’radovati pustinja i zemlja suha, veseliće se pustoš i cvetaće ko ruža‘ (Isaija 35:1).

[Slika na stranama 24, 25]

Čitava polja koja se prostiru na oko 50 000 kvadratnih kilometara, prekrivena su cvetovima