Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Od naših čitalaca

Od naših čitalaca

Od naših čitalaca

Nafta Želim da izrazim zahvalnost za seriju članaka „Nafta — da li će nestati?“, u izdanju od 8. novembra 2003. Prvi put sam se susrela s tako zastrašujućim statističkim podacima o naftnim mrljama. S obzirom na to šta ljudi rade, nije nikakvo čudo što je naša planeta u tako lošem stanju! Zato željno iščekujem vreme kada će Jehova jednom zauvek učiniti kraj zagađenju i pretvoriti zemlju u raj!

T. T., Sjedinjene Države

Članci su napisani na veoma privlačan i nepristran način. Iako sam doktorirao u oblasti tehnologije, nikada nisam čuo za neorgansku teoriju koja objašnjava poreklo nafte. Uglavnom je poznata organska teorija, po kojoj je nafta proizvod raspadanja organskih materija.

E. B., Francuska

Studiram na jednom od tehničkih fakulteta i ne mogu da pronađem udžbenike sa crtežima koji prikazuju kako mašine funkcionišu. Zato sam bio impresioniran crtežom koji prikazuje proces proizvodnje nafte. Zahvaljujući njemu članak se lakše razume.

M. I., Japan

Trebalo je malo bolje istražiti informacije koje ste naveli u vašoj seriji članaka. Niste spomenuli da je prvu komercijalnu naftnu bušotinu u Severnoj Americi napravio Džejms Miler Vilijams u Ontariju, u Kanadi — godinu dana pre Edvina Drejka u Titusvilu, u Pensilvaniji, u Sjedinjenim Državama.

G. J., Kanada

„Probudite se!“ odgovara: O tome se vodi prilična rasprava. Jedan geolog koji je pisao o istorijatu nafte rekao je za „Probudite se!“ da je lokacija prve bušotine „obavijena misterijom“. Iz tog razloga, delo „The Canadian Encyclopedia“ iznosi sledeći zaključak: „Prva naftna bušotina u Severnoj Americi pripisuje se i Vilijamsu i Drejku.“

Geografija Svi članovi naše porodice vole članke koji se bave geografijom. Zato smo oduševljeni člankom „Moćni Amazon — izvor života za milione ljudi“ (8. novembar 2003). Iako smo o Amazonu učili u školi, nismo znali da ta reka ’za samo 30 sekundi može podmiriti dnevne potrebe čovečanstva za pijaćom vodom‘! Srećni smo što nam takvi članci omogućavaju da „posetimo“ daleke zemlje.

V. G., Slovačka

Hvala vam za lep članak pod naslovom „Prag — posetite naš istorijski dragulj“ (8. novembar 2003). Bilo je zadovoljstvo čitati o ovom istorijskom gradu — imala sam osećaj da sam tamo! Hvala i za lepe slike.

L. Z., Rusija

U školi smo dobili zadatak da opišemo neki grad tako da to kod drugih probudi želju da ga posete. Moj rad se temeljio na članku o Pragu i dobio sam najbolju ocenu u razredu. Hvala vam!

O. K., Francuska

Rođaci koji nisu u veri Hvala vam za članak „Gledište Biblije: Kada naši najmiliji ne dele naša uverenja“ (8. novembar 2003). Kao jedina hrišćanka u porodici sa šestoro dece, godinama se borim da u takvoj situaciji nađem ravnotežu. Stihovi u tom članku bili su poput sunčevih zraka!

R. G., Sjedinjene Države

Nedavno sam počela da proučavam Bibliju. Iako ne znam mnogo, trudim se da ono što sam naučila prenesem svojim najbližima, koji nisu u veri. Pošto imam samo 16 godina, moja porodica mi ne dozvoljava da se krstim. Ipak, nadam se da ću jednog dana uspeti da to učinim. Ovaj članak će mi pomoći da se ispravno postavim prema svojoj porodici.

J. G., Sjedinjene Države