Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Zadivljujuća raznovrsnost u okeanima

„Širom sveta, hidrobiolozi svake nedelje otkriju više od 30 novih vrsta“, navodi se u nemačkom listu Leipziger Volkszeitung. Ovo obaveštenje je deo prvog izveštaja o tekućem popisu vrsta koje žive u moru. U taj desetogodišnji projekat koji je započeo 2000. godine uključeno je oko 300 naučnika iz 53 zemlje. Istraživači smatraju da „u okeanima verovatno postoji više od dva miliona životinjskih i biljnih vrsta“, piše u citiranom listu. „Izgleda da nam je više od 95 posto životinjskih vrsta u okeanima još uvek nepoznato.“

Izgubljeno, ali najčešće i nađeno

U Tokiju je tokom 2002. u policijsku službu izgubljeno-nađeno donet novac u ukupnom iznosu od preko 19 miliona evra, izveštava The New York Times. Od te sume, 72 posto je vraćeno vlasnicima. U velikom skladištu ove službe nalaze se i stotine hiljada drugih stvari, uključujući i mobilne telefone, ključeve, naočare, igračke, sportsku opremu i ponajviše kišobrane — 330 000 predatih tokom 2002. „Deca se od malih nogu poučavaju da sve što pronađu predaju policiji“, navodi The Times. Ovoj službi se svakog dana obrati dvesta do trista ljudi kako bi podigli izgubljene stvari. Iznenađuje to što se među izgubljenim stvarima nalaze štake i invalidska kolica. „Pitam se šta je sa onima koji su ih izgubili“, kaže Hitoši Šitara, dugogodišnji radnik u službi izgubljeno-nađeno.

Borba protiv kašnjenja

U Ekvadoru je pokrenuta kampanja protiv kašnjenja. Prema časopisu Economist, procenjeno je da osim što stvara neprilike, kašnjenje košta tu državu 610 miliona evra godišnje, što je 4,3 posto ukupnog nacionalnog dohotka. „Više od polovine svih javnih događaja ne počne na vreme“, navodi se u izveštaju. Ova kampanja postiže izvestan uspeh. „Onima koji kasne zabranjen je ulaz na sastanke“, navodi The Economist, a „jedan lokalni list svakodnevno objavljuje imena funkcionera koji su zakasnili na održavanje nekog događaja.“

Mladi i upotreba kompjutera

Prema jednom izveštaju Ministarstva obrazovanja Sjedinjenih Država, „oko 90% mladih uzrasta od 5 do 17 godina koristi kompjuter, a 59% njih koristi Internet, što su procenti veći nego kod odraslih“, objašnjava The Wall Street Journal. Sa upotrebom kompjutera počinje se odmalena. „Oko tri četvrtine dece počne da koristi kompjuter pre nego što napuni pet godina, a većina počne da koristi Internet do devete godine“, ističe se u izveštaju. Dok više od polovine mladih koristi Internet za druženje s prijateljima ili igranje igrica, „za skoro 75% njih on je pomoćno sredstvo za pisanje domaćih zadataka“, kaže Journal. „Devojčice, koje su doskora provodile manje vremena uz kompjuter i na Internetu nego dečaci, postale su ravnopravne s njima u tom pogledu.“

Zdrava grčka kuhinja

„Naučnici sa Harvardskog i Atinskog medicinskog univerziteta skoro četiri godine su pratili navike ishrane 22 043 Grka i ustanovili su da mediteranska kuhinja smanjuje rizik od smrti usled raka i srčanih oboljenja za najmanje 25%“, izveštava Readers Digest. „Grci u ishrani koriste puno oraha, lešnika, voća, povrća, mahunarki, ulja od žitarica i maslinovog ulja, zatim dosta ribe, umerene količine mlečnih proizvoda i alkohola, i malo mesa.“ Često se ističe koliko je tradicionalna mediteranska kuhinja korisna po zdravlje.

Deca prepuštena ulici

Časopis Wprost navodi da je zbog siromaštva više od milion dece u Poljskoj prinuđeno da za život zarađuje na ulici. Obično su to deca uzrasta od 8 do 15 godina, koja su „već postala hranitelji porodice“. Ona plaćaju stanarinu, obezbeđuju hranu za gladnu braću i sestre i čak daju novac roditeljima alkoholičarima. Iako u početku možda zarađuju novac na legalan način, većina se kasnije okrene „krađi, prodaji droge i alkohola, iznuđivanju novca od vršnjaka i prostituciji“. Prema Mareku Lićinjskom iz socijalnog zavoda Powiślańska, „najveći problemi s kojim se ta deca suočavaju nisu ni nasilje ni kriminal, već to što nemaju utočište niti ikoga na kog mogu da se oslone“.

Hrana za kožu

Prehrambeni proizvodi se sve češće koriste u kozmetičkim i drugim tretmanima. Osim čokolade, koriste se osnovne namirnice poput maslinovog ulja. Nemački list Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung izveštava da neki smatraju da se starenje kože može usporiti pomoću „opuštajuće penušave kupke s kakaom uz svetlost sveća, nakon koje sledi masaža emulzijom od toplog kakaoa, a zatim stavljanje obloga od rastopljene čokolade“. Da li je to tačno? „Iako je teoretski moguće da ekstrakt kakaoa u kremama pomaže kod usporavanja starenja kože, to nije naučno dokazano“, kaže profesor Folker Stajnkraus sa Dermatološkog instituta u Hamburgu.

Popularnost pornografije među ženama

„Lak, jeftin i anoniman pristup Internetu doveo je do toga da je poslednjih godina pornografija postala veoma popularna među milionima žena“, pišu Plain Dealer, novine iz Klivlenda, SAD. „Žene čine skoro trećinu posetilaca veb-sajtova za odrasle.“ Jedna 42-godišnja majka je počela da gleda pornografiju „kako bi pokušala da shvati šta je to toliko privlačilo njenog bivšeg muža. Nedugo zatim je na Internetu provodila i do 30 sati nedeljno u potrazi za seksualnim uzbuđenjem“.

Varljiva priroda nedostatka sna

„Osobe koje su navikle da spavaju manje nego što im je potrebno često nisu svesne toga da im je sposobnost razmišljanja umanjena, iako nisu naročito pospane“, izveštava se u časopisu Science News. Dvonedeljno istraživanje u kom je učestvovalo 48 dobrovoljaca starosti od 21 do 38 godina, pokazalo je da su nakon samo nekoliko uzastopnih dana nedovoljnog sna bile umanjene njihove umne sposobnosti, budnost i brzina reakcije. Svi su u proseku spavali između sedam i osam sati, a za potrebe istraživanja bili su podeljeni u četiri grupe. Tri grupe su mogle da spavaju po osam, šest i četiri sata. Oni koji su bili u četvrtoj grupi tri dana uopšte nisu spavali. Rezultati testiranja pokazali su da je došlo do smanjenja sposobnosti kod onih koji su spavali po šest ili po četiri sata, ali ne i kod onih koji su spavali po osam sati.