Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Trudnoća tinejdžerki — tragedija današnjice

Trudnoća tinejdžerki — tragedija današnjice

Trudnoća tinejdžerki — tragedija današnjice

TRUDNOĆA među tinejdžerkama poprimila je epidemijske razmere. Međutim, koliko je taj problem ozbiljan najbolje se može videti kada se osmotri uticaj koji trudnoća ima na uplašenu tinejdžerku. Njen život će se drastično promeniti, što će duboko uticati ne samo na nju već i na njene najbliže.

Biblija kaže da su tinejdžeri u ’cvetu mladosti‘, to jest u periodu života kada su seksualne želje često najjače (1. Korinćanima 7:36). Ipak, bilo bi preterano reći da problem trudnoće kod tinejdžerki nastaje isključivo zbog toga što se ne koriste kontraceptivna sredstva. Činjenice potvrđuju da taj problem obuhvata više složenih socijalnih i emocionalnih pitanja.

Faktori koji doprinose problemu

Istraživanja pokazuju da mnoge tinejdžerke koje dobiju dete potiču iz razorenih porodica. „Celog života moja najveća želja bila je da imam pravu porodicu“, uvek iznova se čuje od mnogih trudnih tinejdžerki. Otuda je jasno da poremećeni porodični odnosi mogu biti faktor koji doprinosi ovom problemu. U toku jednog programa pružanja pomoći mladim majkama, otkriveno je da je kod većine „odnos s majkom nestabilan, dok odnos sa ocem ne postoji“. Anita, koja je dobila dete kada je imala 18 godina, seća se da je njena samohrana majka naporno radila kako bi se pobrinula za njene materijalne potrebe. Pa ipak, Anita je osećala emocionalnu prazninu zbog toga što nije rasla uz oca.

Druge mlade devojke prerano postanu majke usled silovanja. Kod nekih ta trauma stvara emocionalnu bol koja kasnije može isplivati na površinu u obliku destruktivnog ponašanja. Na primer, Jasmina je bila silovana kada je imala 15 godina. „Nakon toga“, priseća se ona, „kod mene su se pojavili samodestruktivni nagoni. Zatrudnela sam kada sam imala 19 godina.“ Osim toga, seksualno zlostavljanje može stvoriti osećanje bezvrednosti. „Uvek sam sebe smatrala bezvrednom“, izražava svoj jad Jasmina. Anita, koja je prošla kroz nešto slično, kaže: „U periodu od 7. do 11. godine, seksualno me je zlostavljao jedan tinejdžer. Mrzela sam i krivila samu sebe.“ Zatrudnela je kada je imala 17 godina.

S druge strane, neki mladi su žrtve preteranog samopouzdanja i znatiželje. Nikolina, koja je citirana u prethodnom članku, priznaje: „Mislila sam da sve znam i da sve mogu. Nažalost, mogla sam i da ostanem u drugom stanju.“ Karol, koja je takođe prerano postala majka, upustila se u polne odnose iz znatiželje. Ona kaže: „Mislila sam da nešto propuštam.“

Još jedan faktor je i neupućenost u posledice takvog ponašanja. Prema sociolozima Karen Roulingson i Stivenu Makaju, nekim mladim Britancima „nedostaje tačno spoznanje o tome... šta mogu očekivati od intimnih odnosa i šta znači ostati u drugom stanju“. Izgleda da neki mladi ne vide vezu između seksa i trudnoće. Prema jednom istraživanju, „iako nisu koristile kontraceptivna sredstva, [tinejdžerke su] često bile šokirane ili iznenađene kada su shvatile da su ostale u drugom stanju“.

Pa ipak, ono što najviše utiče na problem tinejdžerskih trudnoća jesu izmenjeni stavovi prema seksu. Živimo u vremenu kada ljudi „više vole uživanja nego Boga“ (2. Timoteju 3:1-4). Australijski istraživači Ejlsa Berns i Ket Skot kažu da „socijalni, religiozni i ekonomski faktori više nisu tolika prepreka kada je u pitanju predbračni seks“. Imati vanbračno dete danas nije sramota kao nekada. Zapravo, u nekim područjima tinejdžeri čak smatraju dete nekom vrstom ličnog dostignuća ili statusnog „simbola“!

Emocionalne posledice

Mladalačke fantazije se potpuno razlikuju od realnosti materinstva. Kada saznaju da su trudne, mlade devojke često savlada bujica emocija. Mnoge priznaju da su bile šokirane ili zapanjene. „U najčešće reakcije spadaju gnev, krivica i odbijanje da se prihvati realnost“, navodi Američki institut za dečju i mladalačku psihijatriju. Neprihvatanje realnosti je opasno jer može sprečiti mladu devojku da zatraži neophodnu medicinsku pomoć.

„Uplašila sam se“, kaže Marija prisećajući se trenutka kada je postala svesna posledica svog eksperimentisanja sa seksom. Mnoge trudne tinejdžerke nemaju nekoga kome mogu da se povere ili se previše stide da razgovaraju o svojoj situaciji. Stoga ne iznenađuje što neke od njih budu savladane osećanjima krivice i straha. Mnoge padnu u tešku depresiju. Jasmina kaže: „Bilo mi je svejedno da li ću živeti ili umreti.“ a

Bez obzira na to kako mlade devojke isprva mogu reagovati, one s vremenom moraju doneti neke odluke koje će imati dalekosežan uticaj na njih i njihovo dete. Kako to mogu učiniti na mudar način? Tim pitanjem ćemo se pozabaviti u našem narednom članku.

[Fusnota]

a Za informacije o tome kako se izboriti sa samoubilačkim nagonima, vidite izdanje Probudite se! od 22. oktobra 2001. pod naslovom „Život je vredan življenja“.

[Okvir na 7. strani]

Trudnoća tinejdžerki — šokantne činjenice

Navedeni podaci se odnose na Sjedinjene Države. Ipak, oni pružaju uvid u svetske razmere ovog problema.

● Četrdeset posto mladih devojaka zatrudni pre nego što napuni 20 godina — što znači da godišnje više od 900 000 tinejdžerki ostane u drugom stanju.

● Oko 40 posto mladih majki ima manje od 18 godina.

● Deca čiji su roditelji tinejdžeri više su izložena zlostavljanju i zanemarivanju od dece čiji su roditelji zreliji.

● Samo 40 posto majki mlađih od 18 godina završi srednju školu.

● Približno 80 posto očeva ne stupi u brak s tinejdžerkom s kojom dobiju dete.

● Svega 30 posto mladih majki koje se udaju nakon rođenja deteta ostane u braku; za brakove među tinejdžerima verovatnoća da će se raspasti dvaput je veća nego za brakove u kojima žena ima barem 25 godina starosti.

● Kod dece mladih majki postoji veća verovatnoća da će se prevremeno roditi i da će imati malu težinu prilikom rođenja, što znači i veću verovatnoću da će doći do smrti, slepila, gluvoće, hroničnih respiratornih problema, mentalne zaostalosti, nekog mentalnog oboljenja, cerebralne paralize, disleksije i hiperaktivnosti.

[Izvor]

Izvor informacija: Not Just Another Single Issue: Teen Pregnancy Prevention’s Link to Other Critical Social Issues, The National Campaign to Prevent Teen Pregnancy, February 2002.

[Okvir/Slika na 7. strani]

Svetske razmere problema

BRAZIL: Kako se izveštava, „u brazilskim zdravstvenim ustanovama tokom 1998. godine porodilo se 698 439 devojaka mlađih od 19 godina... Od tog broja, 31 857 njih imalo je između 10 i 14 godina. Složićete se da je krajnje nerazumno postati majka u tom uzrastu“ (Folha de S. Paulo, 25. avgust 1999).

BRITANIJA: „U zapadnoevropskim zemljama, najveći broj porođaja među tinejdžerkama zabeležen je u Britaniji... U Engleskoj je 1997. u drugom stanju ostalo skoro 90 000 tinejdžerki. Od tog broja, porodilo se približno tri petine (56 000), od kojih 90 posto (oko 50 000) nije bilo udato“ (Lone Parent Families, 2002).

MALEZIJA: „U zemlji je od 1998. zabeležen porast broja vanbračne dece koju uglavnom rađaju devojke u kasnim tinejdžerskim godinama“ (New Straits Times–Management Times, 1. april 2002).

RUSIJA: „Skoro trećinu svih beba rođenih prošle godine u Rusiji donele su na svet neudate majke. Kako pokazuje zvanična statistika, to je procentualno dvostruko više u odnosu na prethodnu deceniju, što nije zabeleženo od Drugog svetskog rata. Više od 40 posto te dece rodile su tinejdžerke“ (The Moscow Times, 29. novembar 2001).

SJEDINJENE DRŽAVE: „Uprkos nedavnom smanjenju broja tinejdžerskih trudnoća, 40 posto tinejdžerki zatrudni najmanje jedanput pre nego što napuni 20 godina“ (Whatever Happened to Childhood? The Problem of Teen Pregnancy in the United States, 1997).

[Slika na 5. strani]

Rizik od trudnoće veći je kod tinejdžerki čiji su roditelji razvedeni

[Slika na 6. strani]

Izgleda da neki mladi ne vide vezu između seksa i trudnoće

[Slika na 6. strani]

Trudnoća ima dramatičan uticaj i na devojku i na njene najbliže