Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Evropski sud podržava prava jedne majke

Evropski sud podržava prava jedne majke

Evropski sud podržava prava jedne majke

Od dopisnika Probudite se! iz Francuske

DANA 16. decembra 2003, Evropski sud za ljudska prava, u Strazburu, proglasio je francuske sudove krivim za religioznu diskriminaciju prema Serafin Palo-Martinez, jednoj Jehovinoj svedokinji.

Serafin je 1996. odobren razvod od muža, koji ju je napustio dve godine ranije, i dato joj je starateljstvo nad njihovo dvoje dece. Ali 1997, u vreme kada su deca živela s majkom već skoro tri i po godine, otac je odbio da ih vrati kući na kraju perioda koji su provela s njim. Serafin priča: „Kada sam otišla po decu u školu, direktor je pozvao policiju. Kako ne bih slučajno razgovarala s decom o svojoj veri, mogla sam da ih vidim jedino u prisustvu policajaca. Ophodili su se sa mnom kao da sam kriminalac. Rečeno mi je da mogu da ih odvedem kući samo ako potpišem saglasnost da im neću govoriti o Bogu ili o Bibliji, i da ih neću voditi na hrišćanske sastanke.“

Serafin se obratila sudu. Međutim, 1998. Apelacioni sud u Nimu dodelio je starateljstvo ocu. Odluka je obrazložena oštrim i obuhvatnim kritikama na račun pouke koju prema mišljenju suda Jehovini svedoci pružaju svojoj deci. „Veoma me je zabolelo“, priseća se Serafin, „kada sam bila optužena za nanošenje zla rođenoj deci, a samo sam se trudila da im pružim ono za šta sam smatrala da je za njih najbolje — odgoj u skladu sa hrišćanskim merilima.“

Kada je Kasacioni sud, najviši francuski apelacioni sud, podržao odluku Apelacionog suda, Serafin se obratila Evropskom sudu za ljudska prava. Odlukom od 6 prema 1, donesena je presuda da je „što se tiče Suda, jasno da je [francuski] Apelacioni sud različito tretirao roditelje na osnovu religije podnosioca žalbe... Takva razlika u tretmanu predstavlja diskriminaciju“. Utvrđeno je da se odluka francuskog suda ne temelji na tome da Serafin nije sposobna da odgaja svoju decu — što nikada nije ni dovedeno u pitanje — a ni na čvrstim dokazima, već na „površnom, uopštenom gledištu o Jehovinim svedocima“. Na osnovu takve religiozne diskriminacije i kršenja Serafininih prava, Sud je odredio da joj Francuska isplati odštetu i da plati sve troškove suđenja.

Ova odluka je u skladu sa presudom koju je Evropski sud za ljudska prava izrekao u junu 1993. u jednom sličnom slučaju kada je Sud utvrdio da je, takođe zbog religije, Austrija diskriminisala Ingrid Hofman, još jednu Jehovinu svedokinju. a „U skladu sa slučajem Hofman“, zapaža francuski časopis La Semaine juridique, „ova presuda potvrđuje da se odluka u pogledu roditeljskog starateljstva ni na koji način ne može temeljiti prvenstveno na religioznoj osnovi.“ Serafinin advokat je izjavio: „Ova odluka je veoma važna za roditelje koji su Jehovini svedoci, zato što zakon zasnovan na odlukama Suda u ranijim slučajevima dosledno štiti njihovo pravo na nepristranu presudu.“

Kada je bila upitana kako se oseća povodom presude, Serafin, koja sada živi u Španiji, kaže: „Veoma sam srećna. Laknulo mi je. Zbog moje religije deca su mi bila oduzeta i nisam ih videla pet godina. To je bilo teško iskušenje, ali Jehova je uvek bio uz mene. Nadam se da će ova presuda pomoći i drugima koji se nalaze u sličnoj situaciji.“

[Fusnota]

a Vidite Probudite se! od 8. januara 1994, strana 23, „Jehovini svedoci opravdani u borbi za starateljstvo nad decom“.

[Slika na 12. strani]

Serafin