Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Uređaj za zaštitu od ajkula

Pomisao na bliski susret sa ajkulom navodi mnoge da izbegavaju da se kupaju u okeanu, premda bi to voleli. Međutim, tim stručnjaka Natal Sharks, iz Južnoafričke Republike, napravio je uređaj za zaštitu od ajkula. Zaslugom tima, „otkriveno je da posebna vrsta električnog polja deluje na osetljive receptore koji se nalaze u njušci ajkule“, izveštavaju novine Weekend Witness. Potom je napravljen predajnik pod nazivom Protective Oceanic Device (uređaj za zaštitu u okeanu), koji deluje tako što kod ajkula koje se približavaju izaziva neprijatan osećaj. Kada taj osećaj postane nepodnošljiv, „ajkula se okreće i napušta najbližu okolinu“. Jedna firma iz Australije pravi takve predajnike za kupače i surfere. Kada se pričvrsti za donji deo noge, on oko nosioca stvara „zonu bez ajkula“. Ipak, proizvođač upozorava: „Nije moguće garantovati da će ovaj uređaj odbiti sve ajkule pod bilo kojim okolnostima.“

Odrasli u većoj opasnosti od trovanja

„Kada je reč o merama koje se preduzimaju da bi se sprečilo trovanje, ljudi uglavnom misle na malu decu“, kaže Debra Kent, iz Informativnog centra za lekove i otrove, u Britanskoj Kolumbiji. Ipak, gospođa Kent kaže da su „smrtni slučajevi usled trovanja zabeleženi uglavnom među adolescentima i odraslima“. Prema listu The Vancouver Sun, u većini slučajeva do nehotičnog trovanja među odraslima „došlo je zbog toga što je otrovna supstanca stavljena u ambalažu bez ikakve oznake — na primer, u neku plastičnu bocu za vodu“. Drugi slučajevi su se mogli izbeći jednostavno time da se upalilo svetlo i pre upotrebe proizvoda pročitalo šta piše na etiketi. Prema citiranom listu, „trovanje je kod odraslih četvrti od 10 vodećih uzroka smrti usled povreda“.

Televizija opasna za malu decu?

„Kod veoma male dece koja gledaju televiziju postoji veća opasnost da će do vremena kada krenu u školu imati problema sa koncentracijom“, piše The Herald, list iz grada Meksika. U njemu se govori o istraživanju o kojem je izvestio medicinski časopis Pediatrics koje je obuhvatilo dve grupe sa ukupno 1 345 dece. Jednu grupu su sačinjavala jednogodišnja, a drugu trogodišnja deca. Prema tom istraživanju, svaki sat gledanja televizije dnevno, za 10 posto povećava opasnost od nastanka problema sa koncentracijom u uzrastu od sedam godina. Istraživači smatraju da „nerealno brzo smenjivanje slika, koje je tipično za većinu TV programa, mogu uticati na normalan razvoj mozga“ kod male dece. „Činjenica je da postoji mnoštvo razloga zbog kojih deca ne treba da gledaju televiziju“, kaže dr Dimitri Kristakis, organizator istraživanja. „Druga istraživanja pokazuju da je [gledanje TV-a] povezano s gojaznošću i agresivnošću.“

Smeh je dobar lek

„Neurolozi sa Univerziteta Stanford otkrili su još jedan razlog zbog kog nam smeh prija“, izveštava UC Berkeley Wellness Letter. „Oni su pratili aktivnost mozga ljudi koji su čitali komične stripove i ustanovili su da humor i smeh podstiču takozvane centre za nagradu u mozgu, što su ista područja na koja deluju i stimulativna sredstva. „Smeh smanjuje napetost, bistri um i bodri duh“, navodi se u citiranom biltenu. Smeh takođe podstiče proizvodnju hormona, ubrzava puls, doprinosi boljoj cirkulaciji i povećanju mišićnog tonusa. „Zaista, dobar smeh je jedna vrsta vežbe“, zapaža se u tom biltenu. „Ipak, smejanjem se ne troši puno kalorija — možete se smejati koliko hoćete, ali nećete mnogo smršati.“

Biljka koja otkriva kopnene mine

„Jedna danska kompanija koja se bavi bioinženjeringom proizvela je biljku čije lišće pocrveni kada raste na tlu u kom se nalazi kopnena mina“, izveštavaju španske novine El País. Biljni detektor mina, Arabidopsis thaliana, menja boju u prisustvu azot-dioksida, koji curi iz zakopanih mina. U tim novinama se objašnjava: „Kada njeno korenje upije tu supstancu, dolazi do lančane biohemijske reakcije koja podstiče stvaranje jednog prirodnog pigmenta koji se zove antocijanin.“ Simon Ostergard, predsednik jedne kompanije koja se bavi biotehnologijom, kaže da postoji plan da se „seme te biljke poseje po minskim poljima, sačeka pet sedmica, a potom mine deaktiviraju“. On kaže da bi se širokom upotrebom tog biljnog detektora svake godine mogle spasti hiljade života. Nakon ratova vođenih tokom 20. veka na području 75 zemalja ostalo je zakopano oko 100 miliona kopnenih mina.

Čiopine sposobnosti navigacije

Čiope „migriraju krajem aprila iz Afrike u Englesku, prevaljujući pri tom više od 6 000 kilometara“, navodi londonski The Sunday Telegraph. Iako ne koriste „satelite za globalno pozicioniranje, usluge kontrole leta, niti pilote“, one rutinski lete noću na visini od oko 3 000 metara, koristeći se navigacijom kakvu ne poseduju ni savremeni avioni. Da bi podesile let i održale kurs, čiope procenjuju svoj položaj u odnosu na vetar, a ne u odnosu na orijentire na zemlji, kao što se ranije mislilo. Dr Johan Bekman, sa Univerziteta u Lundu, u Švedskoj, koji je pomoću radara pratio 225 ptica, kaže da „čak ni najsavremeniji avioni, opremljeni izvrsnim instrumentima za navigaciju, verovatno ne bi mogli odrediti pravac strujanja vazduha kao što to mogu ove ptice“. Iznenađujuće je to što neka istraživanja pokazuju da tokom noćnog leta polovina čiopinog mozga nije aktivna. Grejam Madž, iz Kraljevskog društva za zaštitu ptica, kaže da neka pitanja i dalje ostaju otvorena. Primera radi: „Ko zna čime se hrane dok lete?“

Odbojni toaleti

„Mokri podovi, hladna voda sa česme, nedostatak sapuna“ kao i privatnosti zbog „pokvarenih brava“ i „malih pregradnih zidova“ — zbog svega toga mnogi učenici u Francuskoj izbegavaju da koriste školske taolete, navodi francuski nedeljnik L’Express. Istraživanje koje je sprovelo udruženje Fédération des conseils de parents d’élèves, otkrilo je da „više od 48 posto učenika ne koristi redovno školske toalete“. To sa sobom nosi i neke posledice po zdravlje. Prema tom istraživanju, „četvrtina njih ima probleme sa crevima ili urinarnim traktom“. Dečji urolog Mišel Averu kaže: „Deca treba da idu u toalet pet ili šest puta na dan. Ukoliko se bešika ne isprazni onda kada se pojavi potreba, to može dovesti do infekcija koje remete njen normalan rad.“