Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Da li vam je mobilni telefon prijatelj ili neprijatelj?

Da li vam je mobilni telefon prijatelj ili neprijatelj?

Da li vam je mobilni telefon prijatelj ili neprijatelj?

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ AUSTRALIJE

D O PRE samo nekoliko godina, izraz „mobilni telefon“ bio je potpuno nepodoban. Telefon se mogao nazvati „mobilnim“ samo u slučaju da ste veoma jaki ili da ste ga imali ugrađenog u automobil, pošto su mu baterije bile neverovatno teške. Telefon u automobilu bio je veći od kutije za cipele i koštao je nekoliko hiljada dolara.

Danas je u upotrebi oko 1,35 milijardi mobilnih telefona. U nekim zemljama ih poseduje više od polovine stanovništva. Većina modela staje na dlan, a ponekad se mogu dobiti besplatno. a Australijski časopis The Bulletin izveštava: „Ovih naprava ima skoro koliko televizora i kompjutera zajedno.“ U preko 20 zemalja sada ima više mobilnih nego običnih telefonskih priključaka. Jedan stručnjak za telekomunikacije opisao je mobilni telefon ne samo kao tehnološko čudo, već i kao „društveni fenomen“.

Kako mobilni telefoni utiču na društvo? Da li su nam oni prijatelji ili neprijatelji?

Izvor velike zarade

Nagli rast prodaje mobilnih telefona mnogima donosi veliku zaradu. Jedna velika kompanija je navela: „Tržište mobilnih telefona predstavlja najveće tržište u istoriji elektronske industrije.“ Drugim rečima, danas se na mobilne telefone troši više novca nego na bilo koji uređaj ikada ranije.

Na primer, od ukupno 20 miliona stanovnika Australije, preko 15 miliona ima mobilni telefon. Pretplatnici samo jedne od brojnih telefonskih kompanija u toj zemlji, tokom jedne od proteklih godina obavili su 7,5 milijardi razgovora. Širom sveta, telekomunikacione kompanije zarađuju milijarde evra svake godine. Nije teško uvideti zašto velike kompanije mobilne telefone smatraju prijateljima.

Nov način izražavanja

Mnoge od miliona poruka koje se razmenjuju preko ovih uređaja nisu u govornom obliku, već u obliku pisane reči. Umesto da razgovara, sve veći broj korisnika, posebno među mladima, koristi uslugu kratkih poruka (SMS). Ta usluga im omogućava da se dopisuju po relativno niskoj ceni. Pošto ovakav vid komuniciranja podrazumeva pritiskanje sićušnih tastera, ljubitelji SMS-a koriste skraćenice nastale kombinovanjem slova i brojeva što pri izgovoru formira reči. Uprkos tome što je smišljanje i pisanje poruke teže od vođenja razgovora, širom sveta svakog meseca se razmeni oko 30 milijardi poruka.

Šta ljudi pišu u svim tim porukama? Istraživanje sprovedeno u Britaniji otkrilo je da 42 posto mladih između 18 i 24 godine koristi SMS za flertovanje, 20 posto koristi ovaj pomodan oblik komunikacije da bi zakazalo sastanak, a 13 posto za raskidanje veze.

Neki sociolozi su zabrinuti zbog skraćivanja reči prilikom pisanja SMS poruka i smatraju da sintaksa koja se u njima koristi šteti pismenosti mladih. Drugi se ne slažu, navodeći da ovaj fenomen „kod novih generacija budi interes za pisanje“. Predstavnica izdavačke kuće koja je objavila jedan od australijskih rečnika izjavila je za novine Sun-Herald: „Ne ukazuje nam se često prilika da razvijemo potpuno nov način [izražavanja]... Korišćenje tekstualnih poruka [SMS-a] i Interneta znači da se mladi mnogo više bave pisanjem. [Oni] moraju da se izražavaju tečno i dovoljno jasno kako bi se uklopili u ono što je trenutno u trendu i kako bi ovladali... tim načinom izražavanja.“

Neki štetni trendovi

Mobilni telefon je korisno sredstvo kako za druženje tako i za posao. Ipak, za mnoge on je ponekad pre poput okova nego poput prijatelja, uvek ih vezujući za radno mesto. Jedno istraživanje je otkrilo da 80 posto osoba koje se bave marketingom i 60 posto onih koji se bave građevinskim poslom osećaju pritisak da uvek budu dostupni, bilo da ih traži poslodavac ili klijent. Pritisak da se bude dostupan uvek i na svakom mestu utiče na pojavu onoga što jedan istraživač naziva „kulturom prekidanja“. Da bi se to sprečilo, stručnjaci su proizveli poseban građevinski materijal koji zaustavlja signal mobilnog telefona, a koristi se u restoranima i pozorištima. (Vidite okvir „Saveti za korišćenje mobilnog telefona“.)

Ove sveprisutne naprave ne samo što prekidaju sve živo, već i prete da postanu javni neprijatelj. Istraživanje sprovedeno u Kanadi otkrilo je da je korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje podjednako opasno kao i vožnja pod uticajem alkohola. Profesor Mark Stivenson, iz Centra za istraživanje povreda pri Univerzitetu Zapadne Australije, objašnjava da je vozaču mnogo teže da razgovara preko telefona nego sa saputnikom. Uprkos opasnostima i činjenici da policija u nekim mestima ima pravo da kazni nemarne vozače, jedno nedavno istraživanje je otkrilo da, dok učestvuje u saobraćaju, svaki peti vozač u Australiji šalje SMS poruke, a svaki treći razgovora držeći telefon u ruci.

Opasnosti nepropisnog korišćenja mobilnog telefona nisu zaobišle ni vazdušni saobraćaj. U novijim avionima ugrađeni su materijali koji štite instalacije od telefonskog signala. Međutim, neki stariji avioni mogu imati probleme zbog mešanja signala. Časopis New Scientist izveštava: „Nakon testiranja dva avio-prevoznika, britanska služba Civil Aviation Authority potvrdila je da zračenje mobilnih telefona utiče na elektroniku u avionu, neophodnu za siguran i bezbedan let.“ Portparol te službe rekao je da telefon predstavlja veliku opasnost, i dodao: „Što je mobilni telefon dalje od predajnika, to je njegov signal jači. Stoga, kako se avion uzdiže, taj signal utiče na pojavu smetnji u vezama tokom veoma važnog dela leta.“ Istraživanje sprovedeno u Australiji otkrilo je da su elektronski uređaji, uključujući i mobilne telefone, prouzrokovali veliki broj incidenata, kada su putnički avioni imali probleme tokom leta jer su putnici ignorisali upozorenja da isključe takve naprave dok se nalaze u avionu.

Mobilni telefoni i rak

U međuvremenu se nastavlja rasprava o tome da li radio-talasi koje emituju mobilni telefoni i predajnici mogu da prouzrokuju rak kod ljudi. Pošto ih koriste stotine miliona osoba, ako bi se čak i kod malog broja korisnika pojavili zdravstveni problemi, to bi bio veliki rizik po zdravlje. Zato se sprovode na desetine detaljnih naučnih istraživanja o uticaju zračenja mobilnih telefona na živo tkivo. Do kakvih se zaključaka došlo?

The Independent Expert Group on Mobile Phones (IEGMP) objavila je izveštaj u kom stoji: „Na temelju trenutno dostupnih pokazatelja, The Expert Group smatra da javnost nema potrebe da brine oko upotrebe mobilnog telefona.“ New Scientist takođe je izvestio: „Uprkos zastrašujućim pričama proteklih godina, većina dosadašnjih dokaza ukazuje na to da izlaganje zračenju mobilnog telefona ne ugrožava zdravlje. Bilo je i ispitivanja koja su otkrila neke neželjene efekte, ali ponovljeni testovi to nisu potvrdili.“

Zbog dugotrajnih sumnji vezanih za uticaj mobilnih telefona na zdravlje, troše se milioni evra na daljnja istraživanja. Dok se ne dobije konačan odgovor, IEGMP savetuje sledeće: „[Mobilni] telefon koristite što je kraće moguće. Koristite telefon s niskim vrednostima apsorpcije zračenja (SAR). Koristite slušalice i druge slične dodatke koji provereno smanjuju zračenje.“ b The Expert Group takođe savetuje da „deci ispod 16 godina ne treba dozvoljavati da koriste mobilni telefon“, pošto bi njihov nervni sistem koji se razvija mogao da ih učini „osetljivijim na bilo koju potencijalnu opasnost po zdravlje“.

Iako je predmet rasprava, mobilni telefon ima ogroman uticaj i u ekonomskom i u društvenom pogledu. Poput svojih daljih rođaka, TV-a i kompjutera, mobilni telefon može da postane ili korisni sluga ili zahtevni gospodar. Odluka da li će ga učiniti prijateljem ili neprijateljem doslovno je u rukama korisnika.

[Fusnota]

a Mobilni telefon se ponekad daje na poklon pretplatniku koji sklopi ugovor s telefonskom kompanijom i postane korisnik određenog tarifnog paketa.

b SAR se odnosi na količinu zračenja koje telo (najčešće glava) apsorbuje prilikom korišćenja mobilnog telefona. Vrednosti SAR-a moraju biti manje od dozvoljenog maksimuma, koji u Evropi iznosi 2 W/kg.

[Okvir/Slika na 19. strani]

SAVETI ZA KORIŠĆENJE MOBILNOG TELEFONA

1. Kada ste na javnom mestu, nemojte govoriti previše glasno. Mikrofon na telefonu je dovoljno osetljiv, a i oni oko vas verovatno nisu zainteresovani za vaš privatni razgovor.

2. Isključite telefon ili ga podesite na vibraciju kada ste na religioznim skupovima, poslovnim sastancima, u bioskopu i na drugim javnim okupljanjima, kao i u restoranu.

3. Tokom vožnje, nemojte razgovarati telefonom ako ga morate držati u ruci.

[Slika na 18. strani]

Širom sveta, svakog meseca se pošalje oko 30 milijardi poruka

[Slika na 20. strani]

Korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje podjednako je opasno kao i vožnja pod uticajem alkohola