Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Mesto gde se sreće šest kontinenata

Mesto gde se sreće šest kontinenata

Mesto gde se sreće šest kontinenata

Od dopisnika Probudite se! iz Ukrajine

DA LI volite da posmatrate životinje u njihovom prirodnom okruženju? Ako je tako, uživaćete u poseti Africi, Aziji, Australiji, Evropi, Severnoj i Južnoj Americi na jednom mestu. Kako je to moguće? Tako što ćemo otputovati u Prirodni rezervat Askanija-Nova u Ukrajini. Ovim prostorima tumaraju i žive u miru i harmoniji krda divljih životinja sa šest kontinenata.

Istorija ovog rezervata počinje 1883. godine. Te godine je nemački doseljenik po imenu Fridrih Pfalc-Pfajn osnovao rezervat na jednom delu netaknute stepe. Tu je već imao zoološki vrt sa preko 50 vrsta ptica i sisara. Kasnije, 1887. godine, otvorena je i botanička bašta. Sada se Prirodni rezervat Askanija-Nova sastoji od botaničke bašte, rezervata koji se prostire na preko 11 000 hektara netaknute stepe i zoološkog vrta.

Prilikom dolaska u rezervat, prvo što ćete ugledati jeste botanička bašta. U njoj se nalaze brojne vrste drveća koje su prirodnjaci tokom godina donosili iz mnogih delova sveta. Drveće je zasađeno na nekih 200 hektara površine rezervata. Pošto se rezervat nalazi u sušnom delu zemlje, da bi se zalivalo drveće i žbunje iskopani su arteski bunari sa sistemom kanala za navodnjavanje. Jedinstveni pejzaž i irigacioni sistem nagrađeni su zlatnom medaljom na Svetskom sajmu u Parizu 1889. godine.

Životinje sa šest kontinenata

Iz senovitog parka, putujemo do sunčane stepe, gde krda oko 50 različitih vrsta divljih životinja tumaraju ograđenim prostorom koji se prostire na skoro 2 500 hektara. Hajde da se najpre upoznamo s nekim životinjama iz Afrike.

Afrički bivo je jedan od najpoznatijih i najopasnijih predstavnika krupne divljači. On je impresivan ne samo zbog svoje veličine — visina njegovih pleća je oko 1,7 metara — već i zbog svoje težine i rogova koji su dugački oko metar. Pošto su mužjaci nepredvidivi i znaju da napadnu, nije preporučljivo prilaziti im preblizu.

Još jedna životinja koja privlači pažnju jeste eland, jedna vrsta južnoafričke antilope. Pošto je lov u rezervatu zabranjen, elandi ovde žive u miru još od vremena kada su ih prvi put doneli u ovo područje 1892. Oni nemaju strah od posetilaca, te pasu u njihovoj neposrednoj blizini. Neke antilope su čak pripitomljene i mogu se pomusti baš kao i svaka krava muzara. Njihovo hranljivo mleko, s visokim procentom masnoće, koristi se u medicinske svrhe, kao na primer za lečenje čira na želucu.

Emu, velika ptica koja ne leti, poreklom je iz Australije. Posle noja, ona je druga ptica po veličini. Neki primerci dostižu visinu od 1,8 metara i težinu od 59 kilograma. Iako zaštitna ograda odvaja ove ptice od ostalih životinja, one imaju dovoljno prostora da slobodno trče unaokolo.

Neobično zanimljiva odlika ove ptice jeste da njeni ptići dok se još nisu izlegli reaguju na zov mužjaka. Na primer, neki kažu da kada se pusti snimljen zov mužjaka kratko pre nego što se pilići izlegu, oni se toliko uskomešaju da se jaja počnu pomerati napred-nazad. S druge strane, pilići u jajetu uopšte ne reaguju na zov ženki. Zašto?

Iako ženka polaže jaja, na njima leži mužjak emua. On se o njima brine oko 50 dana dok se ne izlegu, a nakon toga nastavlja da podiže mladunce. Zato, čak i dok su još u jajetu, ptići već znaju ko se o njima brine. Osim toga, to nisu obična jaja — ona su tamnozelena i velika — i svako je teško oko 700 grama!

U rezervatu se nalaze i krda konja Prževalskog. Ovde su dovedeni 1899. iz mongolskih prerija. Smatra se da je zbog lova i nedostatka pašnjaka ova vrsta konja izumrla u divljini 1960-ih.

Trenutno, u više zooloških vrtova i rezervata, u zarobljeništvu živi približno 1 100 konja Prževalskog, uključujući i oko sto u rezervatu Askanija-Nova. Istraživači nastoje da vrate ove životinje u divljinu. Zato je 1992/93. u Mongoliju vraćen 21 konj Prževalskog.

Najbrojnija vrsta u ovom rezervatu je sika jelen, poreklom iz Kine i Japana. Zbog karakterističnih pega na leđima, ovo graciozno stvorenje se još zove i cvetni jelen. Zbog svoje vitke građe i prelepih rogova koje ponosno nosi na svojoj maloj glavi, ovaj jelen je zaista lepa životinja.

Gajali, veliki poludivlji indijski volovi, takođe se mogu videti kako mirno pasu. U Indiji, ove životinje slobodno lutaju šumama preko dana, a noću se vraćaju u sela. Iako u Askanija-Novoj nema ni šuma ni sela, izgleda da su se volovi udobno smestili na ovim pašnjacima u društvu drugih životinja.

Američki bizon ili bufalo impresivan je zbog svoje snage i veličine. Pre otprilike 150 godina, u ravnicama Severne Amerike živeli su milioni takvih divova, ali su zbog lova dovedeni gotovo do istrebljenja. Krdo američkih bizona u ovom rezervatu predstavlja jedino krdo te vrste u Evropi. Na ovim prostranim pašnjacima, oni se i leti i zimi osećaju kao kod kuće.

Predstavnik Južne Amerike je obični nandu ili američki noj, velika ptica koja ne leti. On je sličan australijskom emuu, budući da može dostići visinu od 1,5 metra i težinu od 50 kilograma. Kao i kod emua, na jajima leži mužjak nandua. Karakteristična razlika između njih je ta što su emui monogamisti, dok su nandui poligamisti. To znači da tri do pet ženki ove ptice mogu istovremeno položiti svoja jaja u jednom gnezdu.

Jelen i srndać potiču iz Evrope. Ove izdržljive životinje opstaju i u stepama jer bez problema podnose i hladnoću i vrućinu. Koriste se za obnovu svoje vrste u različitim delovima Evrope, kao i u područjima gde je dozvoljen lov na divljač. Šetlandski poni je donet u Rezervat Askanija-Nova iz severne Evrope 1960. Od tada se njegov broj znatno povećao.

Ovaj rezervat je takođe stanište krda zebri, plavih gnuova (velikih afričkih antilopa), azijskih divljih magaraca i sajga antilopa (evroazijskih antilopa), kao i brojnih vrsta ptica. Neke od ovih životinja žive u stepama preko cele godine, dok se druge odvode na farme gde provode zimu.

Održavanje ovog prirodnog rezervata

Danas je Askanija-Nova naučni centar Ukrajinskog naučnoistraživačkog instituta. Osoblje instituta ulaže ogroman trud kako bi očuvalo stepe u prirodnom stanju i kako bi se pomoglo životinjama da se prilagode svom novom okruženju. Istraživači takođe rade na tome da se obogati postojeći životinjski svet retkih vrsta iz raznih delova sveta.

Prirodni rezervati postoje u različitim delovima sveta. Ima ih u severnoameričkim i južnoameričkim prerijama i pampasima, afričkim savanama, na australijskim pašnjacima i u azijskim i evropskim stepama. Svaki se odlikuje jedinstvenim karakteristikama i raznolikošću biljaka i životinja. Međunarodni karakter Rezervata Askanija-Nova pokazuje kako se životinje iz različitih krajeva sveta mogu prilagoditi novom okruženju i živeti u miru.

Mnogi ljudi s nestrpljenjem očekuju vreme koje je prorečeno u Bibliji kada će Božje Kraljevstvo doneti mir ne samo među ljudima već i među različitim vrstama životinja (Isaija 11:6-9; Osija 2:18; Dela apostolska 10:34, 35).

[Mapa na 14. strani]

(Za kompletan tekst, vidi publikaciju)

Prirodni rezervat Askanija-Nova

[Slika na 15. strani]

Eland

[Slika na 15. strani]

Afrički bivo

[Slika na 15. strani]

Emu

[Slika na 16. strani]

Sika jelen

[Slika na 16. strani]

Konj Prževalskog

[Slika na 16. strani]

Američki bizon

[Slika na 16. i 17. strani]

Rezervat je stanište brojnih vrsta ptica

[Slika na 17. strani]

Jelen

[Slika na 17. strani]

Srndać

[Slika na 17. strani]

Nandu

[Slika na 17. strani]

Botanička bašta

[Izvori slika na 15. strani]

Eland i emu: Biosphere Reserve “Askaniya-Nova,„ Ukraine; Zemlja: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Izvori slika na 16. strani]

Jelen: Biosphere Reserve “Askaniya-Nova,„ Ukraine; Zemlja: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Izvori slika na 17. strani]

Ptice: Biosphere Reserve “Askaniya-Nova,„ Ukraine; cveće i vrt: Olha Dvorna/ Biosphere Reserve “Askaniya-Nova,„ Ukraine; Zemlja: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.