Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Gradska toplota utiče na rast biljaka

Izgleda da satelitska posmatranja istočnog dela Severne Amerike pokazuju da toplota koja se oslobađa u gradovima utiče na rast vegetacije, stoji u izveštaju objavljenom u časopisu Science News. U izveštaju se takođe govori da biljke u gradovima ranije pupe u proleće, a u jesen im lišće opada kasnije nego biljkama u okolnim seoskim područjima. Prema časopisu Science News, u jednom petomesečnom periodu, temperatura u gradovima bila je „u proseku za 2,28°C [4,10° Farenhajta] viša nego na mestima koja su oko 10 kilometara [6 milja] udaljena od grada“. Između severne Floride i južne Kanade postoji najmanje 70 gradskih lokacija koje obuhvataju područje veće od 10 kvadratnih kilometara. „Ti podaci ukazuju na to da ovi gradovi značajno utiču na klimu tog područja“, stoji u časopisu Science News.

Prijateljstva među životinjama

Nova naučna studija biologa Anje Vasilevski potvrdila je ono u šta su zemljoradnici i pastiri već dugo verovali, naime da kopitari mogu razviti lična prijateljstva s drugim jedinkama iz svog krda ili stada. Prema Anji Vasilevski, koja je posmatrala konje, magarce, goveda i ovce, životinje izražavaju prijateljstvo tako što su često jedna pored druge, dodiruju se dok se odmaraju ili dok jedu, dele hranu ili jedna drugu čiste. Na primer, ovce će obično glavom dotaći glavu prijatelja koji je bio u sukobu s nekom drugom životinjom. Izgleda da to umiruje i teši ovce, izveštava se u nemačkim novinama Die Zeit. Magarci obično imaju samo jednog prijatelja, ali njihova prijateljstva duže traju. Međutim, istraživači paze na to da životinjama ne pripišu ljudske osobine, te su oprezni kada se radi o nagađanju u vezi s tim kakvu funkciju i kakav uticaj imaju te društvene veze.

Krčenje šuma u Latinskoj Americi

U izveštaju Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine stoji da je za samo 13 godina uništeno 50 miliona hektara šuma u Latinskoj Americi, što je površina veličine Srednje Amerike. U Brazilu je uništeno 23 miliona hektara, dok je u Meksiku uništeno 6,3 miliona hektara šume i 400 000 hektara obradivog zemljišta. U istom tom periodu, na Haitiju, u Salvadoru i na ostrvu Sveta Lucija uništeno je između 46 i 49 procenata šume. Ovi statistički podaci su „zastrašujući“, stoji u naučnom časopisu ¿Cómo Ves? koji objavljuje Nacionalni nezavisni univerzitet iz Meksika, i „još su strašniji kada pomislimo na... stotine hiljada biljaka i životinja koje su nestale s naše planete koja se sve više pustoši“.

Oboleli od sindroma hroničnog umora treba da vežbaju

Uprkos mnogim istraživanjima, uzroci sindroma hroničnog umora, kao i pronalaženje leka, i dalje predstavljaju tajnu za medicinu. U izveštaju objavljenom u časopisu The Medical Journal of Australia (MJA) stoji: „Ima vrlo malo koristi od svih antivirusnih, imunoloških, hormonskih, antidepresivnih i drugih tretmana koji su analizirani.“ Međutim, programi koji uključuju fizičke aktivnosti, kao što su pešačenje, vožnja bicikla ili plivanje, dali su bolje rezultate nego druge terapije. Neki oboleli od ovog sindroma izbegavaju vežbanje jer uviđaju da previše vežbanja pogoršava njihovo stanje. Pa ipak, potrebna je ravnoteža. Kod nekih osoba koje umereno vežbaju, imajući pri tom na umu granice koje im nameću simptomi, ustanovljeno je ’značajno poboljšanje‘ na testovima depresije, osećaju se bolje, sposobnije su za rad i imaju bolji krvni pritisak, izveštava se u časopisu MJA. „Postepeno povećavanje fizičkih aktivnosti trebalo bi da predstavlja kamen temeljac za pristup lečenju pacijenata koji boluju od sindroma hroničnog umora“, zaključuje se u ovom izveštaju.

Pande i bambus

„Džinovski panda, simbol Kine i očuvanja divljih životinja, nije u tolikoj opasnosti kako se nekada smatralo“, stoji u londonskim novinama The Daily Telegraph. Četvorogodišnja studija koju je sprovela kineska vlada i Svetski fond za očuvanje prirode otkrila je da ima više od 1 590 panda, a ne između 1 000 i 1 100 kako je ranije procenjeno. Tačnija procena dobijena je korišćenjem savremenije tehnologije, uključujući i satelitski sistem za pozicioniranje koji se koristio da bi se precizno odredilo koje će se teritorije istraživati. Iako ovi rezultati predstavljaju dobru vest za one koji se zalažu za očuvanje prirodnih bogatstava, Svetski centar za nadzor očuvanja prirode u Kembridžu u Engleskoj, upozorava da je bambus, koji predstavlja glavni izvor hrane za džinovskog pandu, ozbiljno ugrožen zbog krčenja šuma. Bambus je posebno osetljiv na ubrzano krčenje šuma jer „primerci svake vrste cvetaju istovremeno samo jednom u 20-100 godina, i onda umiru“, stoji u londonskim novinama The Guardian.

Oprez sa sredstvima za zaštitu od komaraca

Dve studije ukazuju na to da spirale protiv komaraca — jedno od najšire korišćenih sredstava za zaštitu od insekata u Aziji — mogu biti štetne, posebno za decu, izveštava se u indijskom časopisu Down to Earth. Kao prvo, naučnici sa Kalifornijskog univerziteta (SAD) kažu da spirale koje tinjaju oslobađaju jake materije koje mogu izazvati karcinom na plućima. Mnoge porodice u zemljama u razvoju, koje žive u malim kućama, koriste spirale protiv komaraca. „Štaviše, ljudi dok spavaju uglavnom drže zatvoren prozor“, zapažaju autori ove studije. Druga studija koju su sproveli naučnici iz Malezije i Sjedinjenih Država pokazala je da jedna spirala koja tinja osam sati „oslobađa toliko štetnih materija koliko i 75 do 137 cigareta“. Kao zamenu za ovo sredstvo, stručnjaci preporučuju proizvode na biljnoj bazi, kao što su proizvodi od indijskog drveta. „Oni ne samo što su efikasni i ne štete zdravlju, već su i jeftiniji“, stoji u ovom izveštaju.

Sve veća popustljivost što se tiče gledanja filmova

„U današnjim filmovima u proseku ima mnogo više nasilja, seksa i psovki nego u filmovima koji su pre deset godina bili dozvoljeni određenoj starosnoj grupi.“ To je zaključak istraživača harvardskog Fakulteta za zdravstvenu zaštitu u SAD, koji su analizirali jednu uobičajenu pojavu u nekim zemljama — određivanje kojem je uzrastu dozvoljeno da gleda neki film. Cilj studije je bio da otkrije vezu između takvog određivanja i sadržaja filmova snimljenih od 1992. do 2003. Istraživanja o tome kojoj su starosnoj grupi određeni filmovi dozvoljeni za gledanje otkrivaju veoma popustljive kriterijume. Istraživači su zaključili da „roditelji moraju ozbiljno shvatiti svoju odgovornost kada je u pitanju izbor filmova koje će njihova deca gledati. Takođe moraju shvatiti da su odgovorni da s njima razgovaraju o poruci filma kako bi predupredili bilo koji loš uticaj i povećali izglede da film dobro utiče na njih.“