Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Pronađeni beli krokodili

„Tokom redovnog godišnjeg popisa krokodila... zaposleni u Nacionalnom parku Bitarkanika u državi Orisa pronašli su 15 retkih belih krokodila“, izveštava se u indijskim novinama The Hindu. Beli estuarski krokodili koji „žive isključivo na ovom području“, izuzetno su retki. Zbog nemilosrdnog protivzakonitog lova, u ovoj oblasti je tokom 1970-ih estuarski krokodil bio na ivici istrebljenja, ali su vlasti pomoću programa Ujedinjenih nacija organizovale uzgajanje krokodila unutar parka. Bujno mangrovo rastinje, čista voda, obilje hrane i ograničen uticaj ljudi doprineli su uspehu tog poduhvata. Prema pomenutim novinama, u parku sada ima oko 1 500 krokodila uobičajene boje, a mogu se naći i retki beli primerci.

Duvan, siromaštvo i bolest

„Svetska zdravstvena organizacija upozorava da skoro 84 posto pušača živi u siromašnim zemljama gde pušenje i siromaštvo čine začarani krug“, navodi se u španskim novinama Diario Medico. Štaviše, u svakoj zemlji „oni koji najviše koriste duvan i imaju najviše problema zbog toga, pripadaju najsiromašnijem sloju društva“. Uprkos tome što se u bogatim zemljama duvan sve manje koristi, pomenute novine izveštavaju da je u svetu pušenje postalo „četvrti najveći faktor rizika koji vodi do bolesti“. U Španiji, gde godišnje od posledica korišćenja duvana umre 60 000 ljudi, pušenje je postalo „glavni uzrok bolesti, invalidnosti i prevremene smrti“.

Ovce pamte lik

„Ustanovili smo da ovce mogu da prepoznaju lik barem 50 drugih ovaca i 10 ljudi“, piše neurobiolog Kit Kendrik u časopisu New Scientist. Tokom istraživanja koje su izvršili Kendrik i njegovi saradnici, ovce su nekoliko sedmica svakodnevno viđale 50 ovaca i 10 ljudi. Kasnije je ustanovljeno da su i „nakon dve godine“ još uvek mogle da prepoznaju sve njih. Osim što pamte likove, ovce, kao i ljudi, „mogu da prepoznaju nečije emocionalno stanje na osnovu izraza lica“. New Scientist izveštava da ovce „mogu da razlikuju izraze lica ljudi i da opaze uznemirenost kod druge ovce. Uz to, draže im je nasmejano nego ljutito lice čoveka“. Istraživači su ustanovili da će „osobu koja brine o njima one početi da smatraju veoma bliskim članom stada“. Kit Kendrik kaže: „Prijateljski nastrojeni ljudi bivaju prihvaćeni kao deo stada. To znači da ovce razvijaju privrženost prema pastiru.“

Efekat staklene bašte u Australiji

„Od svih industrijski razvijenih zemalja, Australija po stanovniku ima najveću emisiju gasova koji doprinose efektu staklene bašte“, navodi Australijski institut. U ovoj zemlji je tokom 2001. proizvedeno u proseku 27,2 tone ugljen-dioksida i drugih štetnih gasova po glavi stanovnika. Ta velika brojka se u jednom izveštaju pomenutog instituta povezuje s korišćenjem uglja u proizvodnji električne energije, zatim sa saobraćajem, kao i s proizvodnjom aluminijuma. Posle Australije, najviše štetnih gasova po stanovniku proizvedeno je u Kanadi (22 tone) i u Sjedinjenim Državama (21,4 tone). Prema izveštaju za 2001, najmanje gasova koji izazivaju efekat staklene bašte ispušteno je u Letoniji — 0,95 tona po stanovniku. Uprkos tome što Australija ima relativno mali broj stanovnika, emisija štetnih gasova u ovoj zemlji „veća je nego u razvijenim evropskim zemljama kao što su Francuska i Italija (obe imaju oko tri puta više stanovnika od Australije)“, rečeno je u izveštaju.

Slavuji se nadmeću sa saobraćajnom bukom

„Kad se buka poveća, slavuji pevaju glasnije“, navodi se u nemačkim novinama Berliner Zeitung. Tokom istraživanja koje je sproveo Henrik Brum sa Instituta za biologiju pri Berlinskom univerzitetu, ustanovljeno je da jačina zvuka slavujeve pesme, kojom on obeležava svoju teritoriju i privlači ženke, varira do 14 decibela, u zavisnosti od jačine buke u okolini. „Moglo bi se pomisliti da to i nije neka velika razlika“, kaže Brum, „ali to odgovara petostrukom povećanju pritiska zvuka, što znači da pritisak u plućima ptice mora biti pet puta veći.“ U delovima grada gde je buka manja, ptičja pesma je jačine 75 decibela, dok na mestima s velikom gustinom saobraćaja ona iznosi 89 decibela. „Ono što je posebno iznenadilo istraživače“, navodi se u novinama, „jeste činjenica da se ptice, po svemu sudeći, svakog dana iznova prilagođavaju različitim okolnostima. Vikendom, kada je saobraćaj slabiji, one pevaju tiše nego radnim danima.“

Kriminal u školama u Poljskoj

Tokom 2003. godine „u školama [u Poljskoj] počinjeno je 20 000 pljački“, izveštava poljski časopis Zwierciadło, dodajući da „80 posto školske dece [u toj zemlji] ne voli da ide u školu jer se tamo osećaju usamljeno i teško im je da uspostave dobre odnose s nastavnicima i drugim učenicima“. Zašto u poljskim školama ima toliko problema? „Škole nisu imune na spoljašnje uticaje. One su odraz onoga što se dešava u društvu“, kaže psihijatar Vojćeh Ajhelberger. „Društvene norme i vrednosti koje smo stvorili utiču i na škole.“ Da bi se suzbili pomenuti problemi, Ajhelberger preporučuje roditeljima da provode više vremena s decom, čime će im pokazati da ih smatraju važnim.

Nezadovoljstvo zbog izgleda

„Mladi, a posebno devojčice, u sve ranijem uzrastu počinju da se bore s problemima vezanim za gledište o vlastitom izgledu, što bi moglo da ima ozbiljne posledice po njihovo zdravlje“, pišu kanadske novine Globe and Mail. U jednoj anketi, više od 2 200 devojčica uzrasta od 10 do 14 godina odgovaralo je na pitanja u vezi sa svojim navikama ishrane. Pomenute novine izveštavaju: „Telesnu težinu veću od normalne imalo je manje od 7 posto devojčica, ali je više od 31 posto njih opisalo sebe kao ’predebele‘ a 29 posto je reklo da su trenutno na dijeti.“ Zbog čega zdrave devojčice žele da smršaju? Prema izveštaju, za to su pre svega krivi odrasli, koji su i sami stalno na dijeti i ismevaju one koji su puniji. „Na ponašanje tinejdžera znatno utiču i mediji koji uvek iznova kao primer ističu izuzetno vitke osobe“, piše Globe. Dr Gejl Makvej, koja radi kao istraživač u Dečjoj bolnici u Torontu, ističe da deca, roditelji i nastavnici treba da shvate da je „povećanje težine normalno i neophodno kada se radi o mladima koji ulaze u pubertet“.