Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Zaštitite svoju kožu!

Zaštitite svoju kožu!

Zaštitite svoju kožu!

„Ljudi nisu svesni toga koliki rizik predstavlja izlaganje suncu... i koliko ono može oštetiti DNK kože. Kumulativno dejstvo sunca može dovesti do raka kože“ (dr Mark Birč-Mačin, specijalista za rak kože).

KOŽA je najveći telesni organ. Kod prosečnog muškarca, njena površina je oko 1,8, a kod prosečne žene oko 1,6 kvadratnih metara. Ona sadrži receptore koji su osetljivi na bol, dodir i temperaturu. Koža predstavlja prvu odbrambenu liniju tela, koja nas štiti od toplote, hladnoće i povreda, kao i od toksina, hemikalija i zagađivača. Ona omogućava da količina tečnosti u telu ostane konstantna. Međutim, koža ima jednog potencijalnog neprijatelja — sunce. Ali zar sunčeva svetlost nije neophodna za život?

Da, jeste. Biljkama, od kojih mi zavisimo, potrebna je sunčeva svetlost da bi rasle. Uostalom, male količine sunčeve svetlosti stimulišu naše telo da proizvodi vitamin D, koji razgrađuje kalcijum, što je neophodno za jačanje kostiju. Ali ovde ne važi princip „što više to bolje“. Sunce proizvodi ultraljubičasto (UV) zračenje, koje može prouzrokovati trajna oštećenja kože. Jedna od posledica je prerano starenje kože.

Knjiga Saving Your Skin (Zaštititi kožu) upozorava na jednu još veću opasnost: „Ultraljubičasto zračenje oštećuje DNK [genetski materijal koji kontroliše aktivnost ćelija, kao što je njihova deoba], prouzrokuje imunosupresiju i može aktivirati hemijske supstance u telu koje stimulišu niz procesa koji vode do raka.“ Sama pomisao na rak deluje zastrašujuće. Ali koliko je rasprostranjen rak kože? Postoji li razlog za zabrinutost?

Rak kože — savremena pošast

Medicinski priručnik The Merck Manual navodi da je ovo najrasprostranjenija vrsta raka u svetu. U Sjedinjenim Državama, svaka šesta ili sedma osoba dobije neki oblik raka kože. Broj takvih slučajeva raste iz dana u dan. Dr Vilijam Lejn u knjizi The Skin Cancer Answer (Istina o raku kože) kaže: „Procenjuje se da će 50 posto osoba starijih od 65 godina dobiti neki oblik raka kože.“ Prema Američkoj akademiji za dermatologiju, usled malignog melanoma svake godine u toj zemlji umre 7 500 ljudi, a taj broj se stalno povećava. Iako među ljudima tamnije puti ima manje obolelih, ni oni nisu van opasnosti.

Zašto je rak kože postao tolika pošast? Iako tome mogu doprineti mnogi faktori, kao što su nadmorska visina, geografska širina, oblačnost i stanje ozonskog omotača, glavni uzrok može jednostavno biti prekomerno izlaganje suncu. Način života se menja. Odmori na plaži i rekreacija poput planinarenja i skijanja sve su popularniji i pristupačniji ljudima koji veći deo dana provode u zatvorenom prostoru. Menja se i moda. Nekada je skromnost nalagala da i muškarci i žene nose kupaće kostime koji više pokrivaju telo, dok su danas oni mnogo otvoreniji i veću površinu kože izlažu suncu. To je doprinelo povećanju broja obolelih od raka kože. Da li stanovnici pustinja poput beduina, sa svojom dugom, lepršavom odećom i pokrivalima znaju nešto što mi izgleda ignorišemo?

Rak kože — veoma realna opasnost

Tri najčešće vrste raka kože su karcinom bazalnih ćelija (bazaliom), karcinom pločastih ćelija (spinaliom) i maligni melanom. I karcinom bazalnih ćelija i karcinom pločastih ćelija počinju da se razvijaju u površinskom delu kože koji je prosečne debljine svega jedan milimetar. Oni se ubrajaju u nemelanome i izgleda da su posledica stalnog izlaganja suncu, kao u slučaju radnika koji rade napolju, i skoro uvek se pojavljuju na delovima tela koji su izloženi suncu, kao što su lice i ruke. a U početku, ti karcinomi su često u obliku čvorića ili oštećenja kože koje se širi, često krvari i ne zaceljuje u potpunosti. Dakle, može se proširiti i zahvatiti okolno tkivo. Oko 75 posto slučajeva raka kože jesu bazaliomi. Iako su spinaliomi ređi, veća je verovatnoća da će metastazirati, to jest raširiti se na druge delove tela. Rana dijagnoza je važna zato što bi, iako se najlakše mogu izlečiti, kanceri kože koji nisu melanomi mogli postati smrtonosni.

Maligni melanomi, u koje spada samo 5 posto svih karcinoma kože, takođe nastaju u spoljašnjem sloju kože. Izgleda da je jedan od glavnih faktora koji dovode do razvijanja melanoma povremeno ali intenzivno izlaganje suncu, kao u slučaju kancelarijskih radnika koji provode godišnji odmor na suncu. Nekih 50 posto malignih melanoma razvija se od mladeža, posebno na gornjem delu leđa i potkolenicama.

Ova vrsta raka kože je najsmrtonosnija, jer ako se ne leči na vreme, može se proširiti u dermis, srednji sloj kože, gde se nalaze krvni i limfni sudovi. Odatle rak može brzo metastazirati. Onkolog dr Lari Nejtanson kaže: „Paradoks kod melanoma je u tome što je, kada se leči blagovremeno, to lako izlečivo oboljenje. S druge strane, kada metastazira, relativno je otporan na lekove i zračenje.“ U stvari, samo 2 do 3 posto pacijenata kod kojih je melanom metastazirao požive još pet godina. (Vidite okvir na 7. strani u kom se navode rani upozoravajući znaci melanoma.)

Ko je u opasnosti od dobijanja raka kože? Osim ljudi koji se redovno, ili pak povremeno ali intenzivno izlažu suncu, posebno su ugrožene osobe svetle puti, sa svetlom kosom i očima, mladežima i pegama, kao i oni kojima je u porodici neko imao rak kože. Osobe tamnije puti su u mnogo manjoj opasnosti. Da li to znači da što je ten tamniji, postoji manja opasnost od dobijanja raka? Ne, jer iako je tamnjenje odbrambena reakcija kože na UV zračenje, ona se tada oštećuje a stalna oštećenja takve vrste povećavaju rizik od raka.

Lečenje raka kože

U zavisnosti od vrste tumora, mesta na kom se nalazi, njegove veličine i prethodnih terapija, postoji nekoliko metoda lečenja: hirurško odstranjivanje, struganje, spaljivanje električnom iglom, kriohirurgija (smrzavanje) i radioterapija. Pravi problem je ukloniti sve kancerozne ćelije. Postupak zvan Mosov zahvat — mikroskopski kontrolisano odstranjivanje — efikasan je u iskorenjivanju bazalioma i spinalioma (u 95 do 99 posto slučajeva). Najveći deo zdravog tkiva ostaje netaknut a ožiljak je skoro neprimetan. Ipak, bez obzira na vrstu lečenja, verovatno će biti neophodna transplantacija tkiva.

Američki Nacionalni institut za gerontologiju navodi: „Svi oblici raka kože mogu se izlečiti ako se otkriju na vreme i ako se ode kod lekara pre nego što se rašire.“ Stoga, blagovremeno otkrivanje je presudno. Ali, koje su preventivne mere?

Kako da se zaštitite od sunca

Neophodno je još od detinjstva znati kako se zaštititi od sunca. Prema Fondaciji za borbu protiv raka kože, ’80 posto vremena koje će na suncu provesti tokom celog života, [većina] ljudi provede do svoje 18. godine. Procenjeno je da se, ako dete samo jednom dobije opekotine s plikovima, rizik od pojave melanoma kasnije u životu udvostručuje‘. To je zato što se rak kože može razvijati 20 ili više godina. (Vidite okvir na 8. strani, u kom se nalaze korisni saveti kako se zaštititi od sunca.)

Australija ima visoku stopu raka kože — uglavnom melanoma. b Razlog je taj što su u toj zemlji naseljeni uglavnom imigranti iz severne Evrope, koji su svetle puti i većinom žive blizu obale i sunčanih plaža. Jedno istraživanje o tim imigrantima ukazalo je da što su mlađi bili kada su došli u Australiju, to kod njih postoji veći rizik od pojave melanoma. Time je istaknuto koliko je važno da se još od malih nogu deca pouče kako da se zaštite od sunca. Australijska vlada je pokrenula opsežnu kampanju da bi informisala ljude o tome koje opasnosti vrebaju od sunca, podstičući ih da nose majice i šešire i da koriste zaštitne kreme. Zahvaljujući tim postepenim promenama u načinu života, sada među mladima u toj zemlji ima manje slučajeva melanoma.

Što se tiče zaštitnih krema, mudro je koristiti proizvode sa širim spektrom zaštite — kreme koje štite i od UVA i od UVB zračenja. To je važno čak i kada je oblačno jer 85 posto UV zraka može proći kroz oblake. Ti zraci mogu proći i kroz bistru vodu. Neki stručnjaci preporučuju kreme sa zaštitnim faktorom koji nije manji od 15. Da biste ustanovili koliko ste na taj način zaštićeni, pomnožite broj minuta za koliko inače izgorite sa 15. Kremu treba nanositi bar svaka dva sata. Međutim, to ne znači da možete ostati duplo duže na suncu a da ne izgorite.

Knjiga The Skin Cancer Answer upozorava da zaštitna krema ne bi trebalo da vam pruži lažni osećaj sigurnosti. Nijedna krema vas ne može potpuno zaštititi od opekotina, niti može biti garancija da nećete dobiti rak. U stvari, upotreba kreme za sunčanje indirektno može povećati rizik od raka kože — ako mislite da zbog toga što ste je naneli možete ostati duže na suncu. U pomenutoj knjizi se zapaža: „Ništa nije bolje nego znati kako se zaštiti od sunca. Smatra se da su nošenje odgovarajuće odeće i boravak u zatvorenom prostoru kada je sunce najjače efikasna preventiva od raka kože.“

Kako je sa korišćenjem solarijuma? Procenjuje se da samo 20 minuta u solarijumu može zameniti oko četiri sata na suncu. Ranije se smatralo da je ovaj metod bezbedan jer se koriste uglavnom UVA zraci, za koje se mislilo da ne stvaraju opekotine. Ali knjiga The Skin Cancer Answer navodi: „Sada se zna da UVA zraci prodiru dublje u kožu od UVB zraka, da mogu prouzrokovati rak kože i oslabiti imunološki sistem.“ U međunarodnom izdanju časopisa The Miami Herald objavljeno je da je jedno istraživanje otkrilo da su žene koje su odlazile u solarijum najmanje jednom mesečno „za 55 posto u većoj opasnosti da dobiju melanom“.

Zato je neophodno pokloniti ozbiljnu pažnju zaštiti od sunca. Zadržite na umu da opekotine koje dobijete danas, mogu dovesti do raka kože tek za 20 ili više godina. Kako se neki bore sa rakom kože i šta im pomaže da istraju u toj borbi?

[Fusnote]

a UV zračenje može oštetiti i Langerhansove ćelije u epidermu, koje igraju važnu ulogu u imunološkom sistemu. „Zato neki naučnici smatraju da pad imunološkog sistema doprinosi nastanku raka kože“, navodi se u knjizi The Skin Cancer Answer.

b Prema Odboru za borbu protiv raka, iz Novog Južnog Velsa, „svaki drugi Australijanac dobiće neki oblik raka kože“. U Kvinslendu je 1998. godine svaka 15. osoba bila u opasnosti od dobijanja melanoma.

[Okvir/Slike na 7. strani]

GLAVNI SIMPTOMI MALIGNOG MELANOMA

1. ASIMETRIJA. Većina melanoma u početnom stadijumu je asimetrična (dve strane nisu jednake). Obični mladeži su okrugli i simetrični.

2. NEPRAVILNOST IVICE. Ivice melanoma u početnom stadijumu često su neravne i izreckane. Obični mladeži imaju glatke, ravne ivice.

3. VIŠE BOJA. Različite nijanse braon, žuto-smeđe i crne često su prvi znak melanoma. Kako on napreduje, mogu se pojaviti crvena, bela i plava boja. Obični mladeži uglavnom imaju jednu nijansu braon boje.

4. PREČNIK MLADEŽA. Melanomi u početnom stadijumu su veći od običnih mladeža. Njihov prečnik je uglavnom veći od 6 milimetara.

[Izvori]

Izvor: The Skin Cancer Foundation

Uzorci kože: Images courtesy of the Skin Cancer Foundation, New York, NY, www.skincancer.org

[Okvir/Slike na 8. strani]

KAKO MOŽETE ZAŠTITITI SVOJU KOŽU

1. Nemojte predugo boraviti na suncu, posebno između 10.00 i 16.00 časova, kada je štetno ultraljubičasto (UV) zračenje najjače.

2. Najmanje jednom u tri meseca pregledajte kožu od glave do pete.

3. Kada izlazite, nanesite kremu sa širokim spektrom delovanja i zaštitnim faktorom koji nije manji od 15. Izdašno je nanesite 30 minuta pre izlaganja suncu i svaka dva sata nakon toga. (Decu mlađu od šest meseci nemojte mazati zaštitnom kremom.)

4. Od najranijeg doba poučavajte decu kako da se zaštite od sunca, jer oštećenje kože u detinjstvu može voditi do raka u starijem životnom dobu.

5. Nosite odeću kao što su pantalone, majice s dugim rukavima, kao i šešire sa širokim obodom i naočare za sunce sa UV filterom.