Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Da li treba strahovati od Armagedona?

Da li treba strahovati od Armagedona?

Gledište Biblije

Da li treba strahovati od Armagedona?

ŠTA je „Armagedon“? Jednostavno rečeno, ovaj izraz se odnosi na stanje ili situaciju u kojoj se udruženi svetski vladari bune protiv Boga i njegovog Kraljevstva kojim vlada Isus Hrist. Prema biblijskoj knjizi Otkrivenje, apostol Jovan je u viziji video svetske vladare kako se sakupljaju i suprotstavljaju Bogu na simboličnom mestu nazvanom Armagedon.

Reč „Armagedon“ se u Svetom pismu pojavljuje samo jednom, ali se danas u nekim jezicima često koristi kao metafora. Ova reč se povezuje kako sa velikim katastrofama poput nuklearnog holokausta, tako i sa manje važnim problemima kao što su kompjuterski virusi. Autori nekoliko bestselera pisali su o takozvanom smaku sveta, ili periodu koji prethodi Armagedonu. Jedna zbirka pripovedaka na tu temu prodata je tokom protekle decenije u više od 60 miliona primeraka.

Neki ljudi strahuju od Armagedona. Oni smatraju da će teroristi, ratoborne nacije ili katastrofe koje su izvan ljudske kontrole dovesti do globalne kataklizme, nakon koje život na Zemlji više neće biti moguć. Drugi veruju da će u određeno vreme sam Bog u besu uništiti našu planetu i sve na njoj. To zaista zvuči zastrašujuće! Ali kako treba razumeti izraz „rat velikog dana Boga Svemoćnog“, to jest Armagedon? (Otkrivenje 16:14, 16).

Da li će Zemlja biti uništena?

U Armagedonu neće stradati svi ljudi. Kako to znamo? Biblija nam pruža garanciju da „Jehova [zna] kako da ljude odane Bogu izbavi iz kušnje, a nepravedne da sačuva za dan suda da budu odrezani“ (2. Petrova 2:9). Prema tome, možemo biti uvereni da će Bog svoju strahovitu moć držati pod savršenom kontrolom. Samo će oni koji se protive Božjoj vladavini osetiti njegov gnev u Armagedonu. Neće biti slučajnih žrtava (Psalam 2:2, 9; Postanje 18:23, 25).

Biblija nam kaže da će Bog ’uništiti one koji uništavaju zemlju‘ (Otkrivenje 11:18). Stoga je očigledno da Jehova Bog nema nameru da uništi našu planetu. Umesto toga, on će ukloniti zlo ljudsko društvo koje se protivi njegovoj vladavini. Postupiće na isti način kao i u vreme Potopa Nojevih dana (Postanje 6:11-14; 7:1; Matej 24:37-39).

’Strahoviti dan‘

Mora se priznati da neka biblijska proročanstva o predstojećem uništenju zvuče zastrašujuće. Primera radi, prorok Joil je govorio o ’velikom i strahovitom danu Jehovinom (Joil 2:31). Kao oružje u svom ratu Bog može koristiti sneg, grad, zemljotrese, zarazne bolesti, snažan pljusak, kišu od vatre i sumpora, smrtonosnu pometnju, munje i pošast od koje ljudima trune meso a (Jov 38:22, 23; Jezekilj 38:14-23; Avakum 3:10, 11; Zaharija 14:12, 13). Božja Reč slikovito opisuje vreme kada će zemlju prekrivati leševi poginulih, koji će biti poput đubriva ili će služiti kao hrana za ptice i druge životinje (Jeremija 25:33, 34 NW; Jezekilj 39:17-20). Tokom tog rata, Božje neprijatelje obuzeće užas (Otkrivenje 6:16, 17).

Da li to znači da poslušni obožavaoci istinitog Boga treba da strahuju od zapanjujućih događaja koji će se odigrati tokom Armagedona? Ni u kom slučaju, jer Božje zemaljske sluge neće morati da učestvuju u tom sukobu. Osim toga, Jehova će ih zaštititi. Pa ipak, pravi obožavaoci će biti ispunjeni strahopoštovanjem dok budu posmatrali to zastrašujuće ispoljavanje Božje moći (Psalam 37:34; Poslovice 3:25, 26).

Vredi zapaziti da je apostol Jovan bio nadahnut da nam pruži sledeću garanciju: „Srećan je svako ko drži reči proročanstva ovog svitka“, uključujući i upozorenje o Armagedonu (Otkrivenje 1:3; 22:7). Može li razmišljanje o Armagedonu nekoga učiniti srećnim? Kako je to moguće?

Bog nas poziva na akciju

Kada se snažan tajfun ili uragan približava nekom području, vlasti pružaju upozorenje kako bi se spasli životi. U tome čak mogu učestvovati policijski službenici, koji mogu koristiti neko sredstvo za obaveštavanje javnosti ili ići od vrata do vrata kako bi obavestili svakoga. Njihova namera nije da zastraše ljude, već da im pomognu da preduzmu nešto kako bi spasli život. Razborite osobe koje pokažu zahvalnost za to upozorenje i spremno se odazovu na njega, biće srećne zbog toga.

Slično je i s Božjom porukom o predstojećem „vihoru“ Armagedona (Poslovice 10:25). U svojoj pisanoj Reči, Jehova je pružio pojedinosti o ratu koji će voditi. On time ne želi da zastraši ljude, već da ih upozori i podstakne da se pokaju i ulože iskren trud da bi mu služili (Sofonija 2:2, 3; 2. Petrova 3:9). Oni koji preduzmu te korake, preživeće. Prema tome, nema razloga da strahujemo od predstojećeg Božjeg rata. Umesto toga, možemo s pouzdanjem gledati na budućnost, uvereni u to da će se „spasti svaki koji ime Jehovino prizove“ (Joil 2:32).

[Fusnote]

a Treba imati u vidu činjenicu da su delovi Biblije pisani simboličnim jezikom — „u znakovima“ (Otkrivenje 1:1). Stoga ne možemo biti dogmatični u pogledu toga do koje mere će Bog doslovno koristiti prirodne sile koje su pomenute u ovim proročanstvima.

[Slika na 12. strani]

Kada se nekom području približava snažna oluja, vlasti pružaju upozorenje kako bi se spasli životi

[Slika na 13. strani]

Božja poruka upozorenja o dolasku Armagedona poziv je na akciju kojom se spasavaju životi