Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Koralni greben u Belizeu — deo svetske baštine

Koralni greben u Belizeu — deo svetske baštine

Koralni greben u Belizeu — deo svetske baštine

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ MEKSIKA

„Propadanje ili nestanak bilo kojeg kulturnog ili prirodnog blaga predstavlja osiromašenje baštine svih nacija sveta... Obaveza međunarodne zajednice jeste da učestvuje u zaštiti kulturnog i prirodnog blaga koje je od neprocenjivog opšteg značaja“ (Konvencija Uneska o zaštiti svetske baštine)

U SKLADU sa citiranim rečima, koralni greben u Belizeu je 1996. stavljen na listu svetske baštine. Dobio je isti status kao i Maču Pikču u Peruu, Veliki kanjon u Sjedinjenim Državama i druga zadivljujuća mesta širom sveta. Zbog čega se smatra da to mesto ima „neprocenjiv opšti značaj“?

Blago koje se mora sačuvati

Koralni greben u Belizeu je posle Velikog koralnog grebena u Australiji najveća skupina živih korala na svetu, najduža na zapadnoj hemisferi. Prostire se 300 kilometara duž poluostrva Jukatan, uključujući i veći deo obale srednjoameričke države Belize. Pored samog grebena — u stvari nizova grebena — taj rezervat obuhvata oko 450 sprudova ili ostrvaca i tri koralna atola, prstenasta grebena koji okružuju živopisne lagune. Sedam vodenih područja u tom rezervatu koja obuhvataju ukupno 960 kvadratnih kilometara pod posebnom su zaštitom na osnovu Konvencije o zaštiti svetske baštine.

Pošto su koralni grebeni stanište četvrtine od ukupnog broja morskih biljaka i životinja, veoma je važno da se sačuvaju. Zaista, kada je reč o raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta, ekosistemi koralnih grebena su odmah iza kišnih šuma. Međutim, naučnici upozoravaju da će 70 posto svih korala na planeti biti uništeno u narednih 20 do 40 godina ukoliko ljudi ne obustave mnogobrojne oblike zagađivanja mora, nekontrolisani turizam i pogubne aktivnosti kao što je ribarenje pomoću cijanida.

Na koralnim grebenima u Belizeu pronađeno je 70 vrsta kamenih korala, 36 vrsta mekih korala i 500 vrsta riba. To je životno stanište ugroženih morskih životinja kao što su glavata kornjača, zelena kornjača i kareta, kao i morska krava i američki krokodil. Osvrćući se na zadivljujuću raznolikost podvodnog sveta na tom području, istraživač koralnih grebena Džulijana Robinson kaže: „Koralni greben u Belizeu pruža mnoge jedinstvene prilike i za istraživače i za posetioce... To je jedno od samo nekoliko preostalih mesta na svetu gde možete posmatrati prirodu u njenom najboljem svetlu, ali ono je bez obzira na to ugroženo.“

Ono što predstavlja možda najveću pretnju koralnom grebenu u Belizeu jeste izbeljivanje korala, prilikom čega raznobojni korali postaju prozirno beli. (Videti okvir na 26. strani.) Kako izveštava National Geographic News, masovno izbeljivanje korala koje je počelo 1997. i nastavilo se 1998. u vreme izbijanja uragana Mič, dovelo je do nestajanja 48 posto živog koralnog prekrivača. Šta je bio uzrok tome? Iako je istraživanje još u toku, Melani Makfild koja se bavi izučavanjem grebena kaže sledeće: „Izbeljivanje korala je u velikoj meri povezano s porastom temperature okeana... Ultraljubičasto zračenje takođe prouzrokuje izbeljivanje. Kombinacija ta dva faktora vodi do najgoreg mogućeg izbeljivanja.“ Međutim, dobra vest je to što izgleda da se koralni greben u Belizeu polako obnavlja. a

Podvodni raj

Kristalno čista voda Belizea koja u proseku ima 26 stepeni Celzijusa pravo je zadovoljstvo za ronioce. Devedeset posto grebena još uvek nije istraženo. On se nalazi svega nekoliko stotina metara od grada San Pedra na ostrvu Ambergris Kej, odakle mu je veoma lako prići. Šest kilometara jugoistočno od San Pedra nalazi se Hol Čan, morski rezervat, gde se nalazi podvodni park površine osam kvadratnih kilometara s jednim usekom, to jest kanalom koji prolazi kroz greben.

Jedno od zadivljujućih mesta za ronjenje je Blu Hol, zaštićeno područje svetske baštine u sklopu rezervata koje se nalazi oko 100 kilometara dalje od kopnenog dela Belizea, na grebenu Lajthaus. Otkrio ga je čuveni francuski okeanograf, Žak-Iv Kusto tokom ekspedicije na istraživačkom brodu Kalipso 1970. godine. Usred tirkiznog mora, Blu Hol je u stvari krečnjačko jezero, to jest ponor oivičen koralima, sa vodom indigo plave boje. Široko je oko 300 metara, i duboko više od 120 metara. Pre nego što se nivo vode podigao, taj geološki fenomen je bio suva podzemna pećina čiji se gornji deo kasnije urušio. Zidovi se strmo spuštaju do dubine od oko 35 metara, odakle počinju da izbijaju ogromni stalaktiti koji se savijaju nadole. Podvodna panorama je zadivljujuća, a vidljivost je do 60 metara. Osim ajkula, u ovom jezeru nije pronađeno mnogo morskih životinja. Ronioci s bocama treba da budu pažljivi zbog dekompresije, dok neiskusni ronioci ne treba da pokušavaju da rone. Međutim, ronjenje s maskom u kristalno čistim vodama u blizini korala predstavlja pravi užitak.

U blizini se nalazi još jedno od sedam zaštićenih područja, Half Mun Kej, idilično ostrvo koje je utočište za gotovo istrebljenu crvenonogu blunu. Tu je primećeno još oko 98 vrsta ptica. Ronjenje s bocom duž područja Half Mun Kej Vol koje je prekriveno predivnim mekim koralima i koje se spušta do dubine od 1 000 metara predstavlja nezaboravno iskustvo.

Kao što se vidi iz ove kratke posete koralnom grebenu u Belizeu, postoji dobar razlog da se to blago sačuva kako bi mu se mogle diviti i buduće generacije. Njegov gubitak bi stvarno bio „osiromašenje baštine svih nacija sveta“.

[Fusnota]

a Verovatno se malo toga može učiniti na lokalnom nivou što se tiče globalnog zagrevanja koje vodi do porasta temperature vode u morima, ali činjenica da je koralni greben u Belizeu deo svetske baštine podstiče tamošnje stanovnike da aktivnije učestvuju u očuvanju tog mesta.

[Okvir/Slike na 26. strani]

Izbeljivanje korala

Koralni greben je živi zid sačinjen od kolonija mesoždera zvanih koralni polipi, koji su obloženi čvrstim slojem kalcijum-karbonata, to jest krečnjaka. Korali žive na skeletima svojih mrtvih predaka. Mikroskopske alge (zooxanthellas) žive u simbiozi s koralnim grebenom, tako što oslobađaju kiseonik i hranjive sastojke koje polipi koriste, a apsorbuju ugljen-dioksid koji polipi oslobađaju. Budući da su osetljivi na promene temperature vode, polipi se oslobađaju algi kad se temperatura poveća, zbog čega dolazi do gubitka hlorofilnog pigmenta, tako da korali poprimaju belu boju. U tom oslabljenom stanju, korali lako mogu oboleti i uginuti. Međutim, koralni grebeni se brzo oporavljaju kada su zaštićeni.

[Izvor]

Pozadina: Copyright © 2006 Tony Rath Photography - www.trphoto.com

[Mapa na 23. strani]

(Za kompletan tekst, vidi publikaciju)

Meksiko

BELIZE

Karipsko more

Tihi okean

[Slika na 23. strani]

Satelitski snimak Belizea na kom se vidi koralni greben koji je dugačak 300 kilometara

[Slika na 24. strani]

Randevu Kej

[Izvor]

©kevinschafer.com

[Slika na 24. strani]

Glavata kornjača

[Slika na stranama 24, 25]

Blu Hol u grebenu Lajthaus, jezero nastalo urušavanjem krečnjačke pećine

[Izvor]

©kevinschafer.com

[Slika na 25. strani]

Na području koralnog grebena u Belizeu živi 500 vrsta riba

[Izvor]

Umetnuta slika: © Paul Gallaher/Index Stock Imagery

[Izvori slika na 23. strani]

Satelitski snimak: NASA/The Visible Earth (http://visibleearth.nasa.gov/); ronioci: © Paul Duda/Photo Researchers, Inc.

[Izvor slike na 24. strani]

Copyright © Brandon Cole