Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Velika dostignuća jednog vladara

Velika dostignuća jednog vladara

Velika dostignuća jednog vladara

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ KAMERUNA

IBRAHIM NJOJA je bio 17. kralj naroda Bamum, velike etničke grupe koja još uvek naseljava travnata prostranstva zapadnog Kameruna. Bio je kralj od 1889. do svoje smrti 1933, kao što pokazuje navedena lista sa imenima vladara od 14. veka do danas. Tokom vladavine kralja Njoje, Francuska i Nemačka su pokušale da pretvore ovo područje u svoju koloniju.

Njoja se još u mladosti pokazao kao veoma inteligentan i pronicljiv čovek. Okružio se intelektualcima i ljudima naprednih shvatanja koji su imali iste stavove i ciljeve kao on. Velelepna palata prikazana na donjoj fotografiji svedoči o njegovom dobrom poznavanju arhitekture. Takođe se smatra da je on izumeo mlin za mlevenje kukuruza, koji je takođe ovde prikazan. Međutim, posebno je vredno spomenuti to da je osmislio pismo za jezik bamum.

Otvoren put za sastavljanje pisanih izveštaja

Sve do pred kraj 19. veka istorija naroda Bamum se s jednog na drugi naraštaj uglavnom prenosila usmenim putem. Kralj Njoja je uvideo da postoji opasnost da se neke pojedinosti izostave, a neke dodaju. Poznavao je arapski jezik jer je od trgovaca koji su prolazili kroz njegovo kraljevstvo kupio neke knjige na tom jeziku. Verovatno mu je bilo poznato i staro vaji pismo koje se u to vreme koristilo širom te oblasti. Zato se latio rada na stvaranju sistema pisma za svoj jezik.

Njoja je počeo s nekoliko stotina znakova. Bili su to uglavnom piktografski simboli i ideogrami. Taj sistem je zahtevao da njegovi podanici zapamte šta svaki znak predstavlja. S vremenom je kralj uz pomoć svojih pouzdanih saradnika pojednostavio novo pismo. Broj neophodnih znakova smanjen je korišćenjem sistema slogova. Reči su nastajale kombinovanjem izvesnog broja znakova, to jest slova novog pisma. Čitalac je morao da zapamti daleko manje slova i njima odgovarajućih glasova. Novo pismo nazvano je akauku, a kada je završeno imalo je 70 slova.

Njoja je podsticao na korišćenje bamum pisma tako što je naložio da se ono uključi u nastavni program i da se koristi u svim vladinim ustanovama. Pod njegovim nadzorom, novim pismom je zabeležena impresivna istorija njegove vladarske loze i zemlje. Tako je narod Bamum prvi put mogao da čita o svojoj tradiciji, zakonima i običajima. Novo pismo se koristilo čak i za pisanje apotekarskih recepata. U arhivi kraljevske palate još uvek se čuva više od 8 000 tih izvornih dokumenata.

Koliko je novo pismo korisno uvidelo se kratko po dolasku nemačkih kolonijalista, 1902. godine. Iako mu je ekonomski napredak donosio korist, Njoja se nije uvek slagao s nemačkim vlastima. Zato je koristio svoje pismo, koje Nemci još nisu bili dešifrovali. Koliko dugo je ono opstalo?

Tokom Prvog svetskog rata (1914-1918), Nemačka je izgubila vlast nad Njojinim kraljevstvom. Kasnije je novoosnovano Društvo naroda stavilo to područje pod upravu Francuske. Iako je bio otvoren za nove ideje, Njoja je bio ponosan na svoje nasleđe i po svaku cenu je želeo da sačuva i pomogne razvoj kulture svog naroda. To je neminovno vodilo do protivljenja francuskoj upravi. Kao što se desilo i s drugim vladarima koji nisu bili lojalni kolonijalnoj vlasti, Francuzi su ga 1931. svrgli s prestola. Dve godine kasnije, Njoja je umro u izgnanstvu.

Budući da je francuska vlast zabranila korišćenje bamum pisma u školama i da više nije bilo kralja koji ga je zagovarao, to pismo je uskoro prestalo da se koristi i većina pripadnika naroda Bamum ga je zaboravila. Kada su misionari hrišćanskih crkava došli u to područje, proučavali su jezik naroda Bamum i sastavili gramatiku za korišćenje u školama. Za razliku od kralja Njoje, oni su većinu elemenata preuzeli iz postojećeg latiničnog pisma i fonetike.

U novije vreme se ulaže trud da se obnovi interesovanje za bamum pismo. Današnji sultan, Ibrahim Mbombo Njoja, otvorio je školu u palati koju je sagradio njegov deda. U njoj deca ponovo uče to pismo kako ne bi palo u zaborav.

[Slika na 27. strani]

Ploča na kojoj su prikazani vladari naroda Bamum od 14. veka do danas — na levoj strani je latinični zapis, a na desnoj bamum pismo

[Izvor slike na 26. strani]

Sve fotografije: Courtesy and permission of Sultan Ibrahim Mbombo Njoya, Foumban, Cameroon