Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Šta danas pogađa mlade?

Šta danas pogađa mlade?

Šta danas pogađa mlade?

Šta biste vi rekli, da li se mladi sada suočavaju s težim problemima nego pređašnje generacije? Ako je vaš odgovor ne, verovatno smatrate da su današnji mladi u povoljnijem položaju od bilo koje generacije u istoriji.

U mnogim zemljama, medicina je zaustavila širenje bolesti zbog kojih su mladi nekada gubili zdravlje pa čak i život. Napredak tehnologije im omogućava da poseduju elektronske uređaje i igračke o kojima su njihovi vršnjaci ranije mogli samo da sanjaju. Zahvaljujući ekonomskom razvoju, milioni porodica više ne žive u siromaštvu. Zaista, mnogi roditelji naporno rade da bi obezbedili svojoj deci životni standard i obrazovanje kakvo oni sami nisu imali.

Nema sumnje da mladi danas uživaju u mnogim pogodnostima. Ali oni se takođe suočavaju s dosad neviđenim problemima. Jedan razlog je taj što čovečanstvo živi u vremenu koje Biblija naziva ’svršetkom ovog poretka‘ (Matej 24:3). Isus Hrist je tačno prorekao da će se tokom tog razdoblja odvijati burni događaji koji će dovesti do društvenih preokreta (Matej 24:7, 8). Biblija taj isti period naziva „poslednjim danima“ i pokazuje da će tada preovladavati ’naročito teški‘ uslovi (2. Timoteju 3:1). Osmotrimo samo neke od naročito teških problema s kojima se mladi danas suočavaju.

1. problem

Sve veća izolovanost

U filmovima, televizijskim emisijama i časopisima, mladi se uvek nalaze u društvu prijatelja iz školskih dana s kojima ostaju bliski i kao odrasle osobe. Međutim, većina tinejdžera živi potpuno drugačije.

Istraživači Barbara Šnajder i Dejvid Stivenson su analizirali intervjue koji su vođeni s više hiljada mladih iz Sjedinjenih Država. Ustanovili su da „vrlo malo učenika stalno ima istog najboljeg prijatelja ili malu grupu prijatelja“. Mnogim mladima „nedostaje prisnost s drugima i imaju malo bliskih prijatelja s kojima mogu bez ustezanja da razgovaraju o problemima ili svojim razmišljanjima“, kažu Šnajderova i Stivenson.

S druge strane, tinejdžeri koji imaju prijatelje izgleda da nemaju dovoljno vremena za njih. Jedno obuhvatno istraživanje sprovedeno u Sjedinjenim Državama otkrilo je da većina tinejdžera provodi oko 10 posto svog vremena u ličnom kontaktu s prijateljima, dok skoro 20 posto provode sami — što je više nego što posvete svojoj porodici i prijateljima. Oni jedu sami, putuju sami i zabavljaju se sami.

Toj pojavi sve veće izolovanosti doprinosi obilje elektronskih uređaja. Na primer, u časopisu Time je 2006. objavljeno da u Americi mladi uzrasta od 8 do 18 godina provedu u proseku šest i po sati dnevno gledajući TV, slušajući muziku sa slušalicama u ušima, igrajući video-igrice ili ispred kompjutera. *

Naravno, ova generacija nije prva koja satima uživa u muzici ili igri (Matej 11:16, 17). Ali štetno je što veliku količinu vremena provodi uz elektronske uređaje umesto s porodicom. Šnajderova i Stivenson kažu: „Mladi priznaju da zbog osamljenosti imaju niže samopoštovanje, manje su srećni, manje uživaju u onome što rade i osećaju se manje aktivnima.“

2. problem

Pritisak da se stupi u polne odnose

Čak i pre nego što uđu u tinejdžerske godine, mladi su pod ogromnim pritiskom da stupe u polne odnose. Nejtan iz Australije kaže: „Većina mladih koje sam poznavao u školi stupili su u polne odnose kada su imali između 12 i 15 godina.“ Mlada žena Vinbej iz Meksika kaže da je neobavezan seks bio veoma uobičajen među mladima u njenoj školi. „Oni koji to nisu činili, smatrani su čudacima“, kaže ona. „Među mojim vršnjacima je neobavezan seks toliko uobičajen da nije dovoljno samo jednom reći ne“, kaže 15-godišnja Ana iz Brazila. „Moraš više puta da odbijaš takve ponude.“

Istraživači iz Velike Britanije su intervjuisali hiljadu mladih uzrasta od 12 do 19 godina koji su imali različite životne okolnosti. Ustanovljeno je da se skoro 50 posto mladih redovno upuštalo u neki vid seksualne aktivnosti. Više od 20 posto njih imalo je tek 12 godina! Dr Dilan Grifits koji je vodio to istraživanje kaže: „Autoritet koji su ranije imale porodica, crkva i druge institucije nestaje, a mladi su žrtve tih promena.“

Da li su mladi koji se upuštaju u polne odnose zaista „žrtve promena“? U jednom izveštaju iz 2003. godine, istraživači Rektor, Nojz i Džonson su ukazali da kod tinejdžera postoji direktna povezanost između seksualne aktivnosti, depresije i većeg rizika od pokušaja samoubistva. Oni su analizirali intervjue sa 6 500 tinejdžera i ustanovili da „kod seksualno aktivnih devojaka postoji tri puta veća verovatnoća da će zapasti u depresiju u odnosu na devojke koje nisu seksualno aktivne“. Među mladićima koji su „seksualno aktivni postoji više nego dvostruko veći rizik da će postati depresivni u odnosu na mladiće koji nisu seksualno aktivni“.

3. problem

Raspad porodice

Mladi u Sjedinjenim Državama doživljavaju nagle promene u strukturi porodice i u moralnim vrednostima. „U proteklih nekoliko decenija bilo je više velikih demografskih promena koje imaju direktan uticaj na život tinejdžera“, kaže se u knjizi The Ambitious Generation—America’s Teenagers, Motivated but Directionless. „Prosečna američka porodica se smanjuje zbog čega adolescenti uglavnom imaju manje braće i sestara. Stopa razvoda raste pa sve više dece deo detinjstva provodi samo s jednim roditeljem. Manja je verovatnoća da je neka odrasla osoba kod kuće jer je sve više majki dece mlađe od 18 godina zaposleno.“

Bilo da žive s jednim ili oba roditelja, mnoga deca ne osećaju bliskost s njima onda kada su im najpotrebniji. Jedno višegodišnje istraživanje među 7 000 tinejdžera pokazalo je da većina adolescenata smatra da ih roditelji vole i da im žele najbolje. Pa ipak, „samo trećina je rekla da dobijaju posebnu pažnju i pomoć kada imaju neki problem“. Takođe je ustanovljeno da se „većina adolescenata ne nada da će roditelji nešto preduzeti i da će im pomoći kada se nađu u problemima“.

U Japanu, nekada snažne porodične veze polako slabe zbog želje da se postigne uspeh u materijalnom pogledu. Juko Kavanaši, profesorka sociologije, kaže: „Većina roditelja današnjih tinejdžera potiče iz generacija koje su odrastale nakon Drugog svetskog rata i bile izložene novim vrednostima — isticao se ekonomski uspeh i materijalna dobit.“ Kakve vrednosti takvi roditelji prenose svojoj deci? „Mnogima je najvažnije da njihova deca steknu dobro obrazovanje“, kaže profesorka Kavanaši. „Dokle god dete uči“, nastavlja ona, „druge stvari kod kuće postaju manje važne ili nemaju nikakvog značaja.“

Kako takav preveliki naglasak na materijalnoj dobiti i akademskom uspehu može uticati na mlade? U Japanu se u medijima često govori o kireru, što je izraz za iznenadni emocionalni slom koji mlade osobe doživljavaju pod pritiskom da postignu što bolji uspeh. „Kada izgleda da deca suludo postupaju“, kaže profesorka Kavanaši, „to je možda zbog toga što primećuju da u porodici nemaju nikakva ograničenja u pogledu ponašanja.“

Razlog za optimizam

Nema sumnje da živimo u ’naročito teškim vremenima‘ (2. Timoteju 3:1). Međutim, osim što pokazuje da će se ljudi u ovo vreme suočavati sa sve većim problemima, Biblija nam otkriva još mnogo toga.

Ona pruža korisne savete koji mladima mogu pomoći da poboljšaju svoj život. Jehova Bog, Autor Biblije, iskreno želi da pouči mlade kako da izađu na kraj s problemima (Poslovice 2:1-6). On im želi lep život. Njegova Reč može učiniti da „neiskusni steknu oštroumnost, da mladić stekne znanje i sposobnost prosuđivanja“ (Poslovice 1:4). Osmotrimo dobre rezultate koje donosi primena biblijskih načela.

[Fusnota]

^ U Japanu ima toliko mnogo mladih koji se zatvaraju i osamljuju u svojoj sobi da je za njih skovana posebna reč, hikikomori. Neki procenjuju da ih u Japanu ima između 500 000 i 1 000 000.

[Istaknuti tekst na 5. strani]

Prema jednom istraživanju, kod seksualno aktivnih devojaka postoji tri puta veća verovatnoća da će zapasti u depresiju

[Okvir/Slika na 6. strani]

Samodestruktivno ponašanje

U jednom izveštaju britanske vlade iz 2006. rečeno je da se u toj zemlji broj korisnika kokaina uzrasta 11 do 15 godina udvostručio za godinu dana. Oko 65 000 mladih je priznalo da je probalo tu drogu. Prema nekim izvorima, u Holandiji je više od 20 posto mladih koji imaju između 16 i 24 godine donekle zavisno od alkohola ili pati od nekog oboljenja usled prekomernog pijenja.

Mnogi mladi svoju unutrašnju patnju izražavaju tako što na direktniji način štete sebi. Oni se seku, grizu ili prave opekotine na telu. „Procenjuje se da tri miliona Amerikanaca namerno povređuje sebe i da jedan od 200 tinejdžera to stalno čini“, kažu istraživači Len Ostin i Džuli Kortam.

[Slika na 3. strani]

Mnogim mladima nedostaju bliski prijatelji kojima bi se mogli poveriti