Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Jurte — pokretne kuće u srednjoj Aziji

Jurte — pokretne kuće u srednjoj Aziji

Jurte — pokretne kuće u srednjoj Aziji

ŠTA je to mekano i okruglo u čemu vam je zimi toplo, a leti prijatno? Pripadnici nomadskih naroda srednje Azije rekli bi da je to jurta. Ove tradicionalne kuće nekada su bile uobičajen prizor na prostoru od mongolskih i kazahstanskih stepa, pa sve do kirgiskih planina i dolina.

Jurta je okrugao šator, sa unutrašnje strane ukrašen asurama, a sa spoljašnje obložen filcom od vune. Jurte su lagane i lako se prenose, a ipak su izdržljive i u njima je prijatno boraviti kako za vreme letnjih vrućina tako i tokom hladnih zima. Kirgizi jurtu zovu sivom kućom, Kazasi kućom od filca, a Mongoli ger, što znači „dom“.

Jurte mogu biti sivkastosmeđe ili izrazito bele, u zavisnosti od vune koja je upotrebljena. Kirgiske i kazaške jurte su često ukrašene vunenim tkaninama jarkih boja na kojima je prikazan ovnujski rog. U prošlosti su prelepa ćebad i prostirke bile pokazatelj bogatstva i ugleda porodice.

Veoma važan deo jurte je centralni prsten, to jest obruč, za koji su pričvršćene krovne grede. Ovaj jak i težak obruč daje stabilnost celom šatoru. Tkanina kojom se pokriva obruč može se skinuti da bi vazduh slobodno cirkulisao ili vratiti na svoje mesto kad je loše vreme. Tokom vedrih noći ukućani kroz taj otvor na krovu mogu posmatrati zvezdano nebo.

Savršena za nomadski život

U nekim seoskim predelima Kazahstana, Kirgizije i Mongolije još uvek ima nomada. Beki Kemeri u svojoj knjizi Yurts—Living in the Round, opisuje kako se u Mongoliji kamile još uvek koriste za prenošenje jurti: „Drvena konstrukcija se natovari na kamilu tako da teret bude ravnomerno raspoređen. Na kraju se stavlja obruč krova koji taman stane na grbu. Na drugu kamilu se natovari filc. Tamo gde nema kamila, pastiri koriste teretna kola koja vuku jakovi ili konji, ili jurte prevoze ruskim kamionom.“

Mongolske jurte imaju prave grede i ravnije krovove. Zahvaljujući tome mogu da odole jakim vetrovima i udarima gromova na brisanom prostoru. Jurte u Kirgiziji i Kazahstanu su oblije. Ulaz u jurtu je obično okrenut ka suncu da bi u nju doprlo više svetlosti. Unutra su šarene vunene prostirke i ćebad jarkih boja presavijeni i naslagani na drvenim sanducima koji stoje naspram ulaza. Ispred ovog raznobojnog prizora obično sedi neki važan gost ili najstariji muškarac u porodici.

Desna strana od ulaza u jurtu je namenjena ženama. Tu se nalazi sve što je potrebno za kuvanje, čišćenje, šivenje i pravljenje filca. Druga strana je za muškarce. Tu se nalaze sedla, bičevi i druge stvari koje su potrebne za lov i stočarstvo.

Jurte opstaju uprkos političkim promenama

Život nomada se drastično promenio posle Oktobarske revolucije 1917. godine. Rusi su širom srednje Azije gradili škole, bolnice i puteve, uvodeći tako način života koji je podrazumevao boravak na jednom mestu.

S vremenom su mnogi tamošnji narodi prestali da žive kao nomadi i nastanili se u selima i gradovima. Pa ipak, pastiri koji tokom letnjih meseci čuvaju ovce, krave i konje na velikim zajedničkim rančevima ponekad koriste jurte.

Maksat je Kirgiz i ima skoro četrdeset godina. On kaže: „Kao dečak sam pomagao ocu oko stoke koju je čuvao. Do jula bi se sneg otopio, a planinski prolazi postali prohodni tako da smo mogli voditi stoku na planinske pašnjake.

„Postavili bismo jurtu pokraj planinske rečice gde smo imali obilje vode za kuvanje i pranje. Tamo bismo ostali do početka oktobra kada bi postalo hladno.“ Dakle, jurte imaju svoje mesto i u savremenom društvu.

Današnje jurte

U zemljama kao što je Kirgizija, nije neobično da se duž puta vide jurte. One služe kao prodavnice ili restorani u kojima možete uživati u nacionalnoj kuhinji. Možete iskusiti tradicionalan način života Kirgiza ako prenoćite u nekoj od jurti u planinama ili duž kristalno čistog jezera Isik-Kul.

Jurte se u srednjoj Aziji koriste i za neke pogrebne običaje. Maksat kaže: „U Kirgiziji se pokojnik stavlja u jurtu gde porodica i prijatelji dolaze da ga oplakuju.“

Nedavnih godina jurta se pojavila i na Zapadu. Neki ljudi hvale jurtu i kažu da je ona praktična i da ne zagađuje životnu sredinu. Ipak, većina savremenih jurti se prilično razlikuje od onih iz prošlosti. Prave se od savremenih materijala i to tako da duže traju.

Kako je i kada jurta nastala ne može se sa sigurnošću utvrditi, ali je sigurno to da je ova građevina izuzetna. Jurta ostaje neraskidivi deo nomadskog života naroda u srednjoj Aziji i već dugo svedoči o dovitljivosti ovih izdržljivih i prilagodljivih ljudi.

[Slika na 17. strani]

Jurte duž čuvenog jezera Isik-Kul u Kirgiziji