Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Brak može biti uspešan

Brak može biti uspešan

Neka tako i svako od vas voli svoju ženu kao samog sebe, a žena neka duboko poštuje svog muža (EF. 5:33)

PESME: 87, 3

1. Iako su na dan venčanja svi parovi srećni, šta se često dešava u braku? (Videti sliku na početku članka.)

KADA mlada i mladoženja ugledaju jedno drugo na dan venčanja, njihovoj sreći nema kraja. Tokom zabavljanja, toliko su se zavoleli da su sada spremni da daju bračni zavet da će biti verni jedno drugom. Naravno, moraće da budu spremni na prilagođavanje jer će njih dvoje sada započeti zajednički život. Božja Reč sadrži mudre savete za one koji odluče da stupe u brak. Pošto voli ljude, Osnivač braka želi da svaki par ima uspešan i srećan brak (Posl. 18:22). Ipak, u Bibliji se jasno kaže da će zbog nesavršenosti bračni parovi „imati telesnu nevolju“ (1. Kor. 7:28). Kako se takve nevolje mogu svesti na najmanju moguću meru? Šta će doprineti tome da brak dvoje hrišćana bude uspešan?

2. Koje vrste ljubavi bračni drugovi treba da pokazuju?

2 Biblija ističe koliko je ljubav važna. Postoji više vrsta ljubavi i sve one imaju svoje mesto u braku. Na primer, to su naklonost (na grčkom filija), fizička privlačnost (eros) i ljubav prema članovima porodice (storge), naročito kada par dobije decu. Međutim, najvažnija je ljubav koja se zasniva na načelima (agape). Ona zasigurava da će brak biti uspešan. Apostol Pavle je o toj vrsti ljubavi napisao: „Dakle, neka tako i svako od vas voli svoju ženu kao samog sebe, a žena neka duboko poštuje svog muža“ (Ef. 5:33).

ULOGE BRAČNIH DRUGOVA

3. Koliko u braku ljubav treba da bude jaka?

3 Pavle je napisao: „Muževi, volite svoje žene, kao što je i Hrist voleo skupštinu i sebe predao za nju“ (Ef. 5:25). Isusovi učenici treba da se ugledaju na njega i da vole jedni druge. (Pročitati Jovana 13:34, 35; 15:12, 13.) Ljubav u braku treba da bude toliko jaka da su oba bračna druga spremna i da umru jedno za drugo. Teško da bi na to bili spremni ako bi među njima postojao ozbiljan problem. Ali zato agape ljubav „sve podnosi, sve veruje, svemu se nada, sve trpi“. Da, „ljubav nikada ne prestaje“ (1. Kor. 13:7, 8). Muž i žena su se zavetovali da će se voleti i biti verni jedno drugom. To će im pomoći da postupaju u skladu s Jehovinim uzvišenim načelima i zajednički reše svaki problem koji bi se mogao pojaviti.

4, 5. (a) Koju odgovornost ima suprug kao poglavar porodice? (b) Kako supruga treba da gleda na načelo poglavarstva? (v) Kako su se jedan muž i žena prilagodili jedno drugom?

4 Pavle je o ulozi bračnih drugova napisao: „Žene neka budu podložne svojim muževima kao Gospodu, jer je muž poglavar ženi kao što je i Hrist poglavar skupštini“ (Ef. 5:22, 23). Time se žena ne stavlja u podređeni položaj u odnosu na muža. Baš suprotno, to joj olakšava da ispuni ulogu koju joj je Bog dao, kada je rekao: „Nije dobro da čovek bude sam. Načiniću mu pomoćnicu da ga dopunjuje“ (Post. 2:18). Kao što Hrist svoju ulogu poglavara skupštine ispunjava s ljubavlju, tako i muž treba s ljubavlju da bude poglavar svojoj ženi. Tada se ona oseća sigurno, poštuje ga i podržava i podložna mu je.

5 Na temu prilagođavanja u braku, Keti [1] kaže: „Dok se nisam udala, bila sam nezavisna i sama brinula o sebi. U braku sam morala da naučim da se oslanjam na svog muža. Nije uvek lako, ali postupamo po Jehovinim savetima i veoma smo se zbližili.“ Njen suprug Fred kaže: „Uvek mi je bilo teško da donosim odluke, a u braku mi je postalo još teže, jer sam morao da ih donosim za dvoje. Ali molim se Jehovi za njegovo vođstvo i stvarno slušam šta mi supruga govori, tako da mi donošenje odluka pada sve lakše. Mislim da odlično sarađujemo.“

6. Kako ljubav „savršeno povezuje“ bračne drugove kada nastanu problemi u braku?

6 Stabilan brak se sastoji od dvoje koji ne očekuju savršenstvo jedno od drugog. Oni primenjuju savet: „Podnosite jedni druge i spremno opraštajte jedni drugima.“ Sigurno će oboje praviti greške. Međutim, kada se to desi, mogu učiti iz tih grešaka, opraštati jedno drugom i dozvoliti ljubavi da ih „savršeno povezuje“ (Kol. 3:13, 14). Osim toga, „ljubav je dugotrpljiva i dobra [...] ne pamti zlo“ (1. Kor. 13:4, 5). Nesporazume treba izgladiti što je pre moguće — još istog dana (Ef. 4:26, 27). Treba biti ponizan i hrabar, pa iskreno reći: „Izvini što sam te povredio.“ To mnogo pomaže bračnim drugovima da reše probleme i da se zbliže.

NEŽNOST JE VEOMA VAŽNA

7, 8. (a) Šta Biblija savetuje u vezi sa intimnim odnosima u braku? (b) Zašto bračni drugovi treba da budu nežni jedno prema drugom?

7 Biblija daje dobre savete koji mogu pomoći supružnicima da imaju uravnoteženo gledište o polnim odnosima u braku. (Pročitati 1. Korinćanima 7:3-5.) Neophodno je da muž i žena uzimaju u obzir osećanja i potrebe jedno drugog. Ako muž nije nežan sa svojom ženom, njoj može teško pasti ta strana bračnog života. Zato je važno da muževi s njima postupaju „u skladu sa onim što [su] naučili“, to jest da imaju razumevanja za njih (1. Petr. 3:7). Polne odnose nikada ne treba zahtevati ili iznuđivati. Kod muškarca se obično brže probudi želja, ali važno je da oboje budu emocionalno spremni.

8 Biblija ne postavlja neka pravila o intimnosti i izražavanju naklonosti između muža i žene, kao na primer tokom predigre i vođenja ljubavi. Međutim, ona pominje prikladne izraze naklonosti (Pesma 1:2; 2:6). Budući da su takvi izrazi naklonosti prirodni i da su sastavni deo bračnog života, muž i žena treba da budu nežni jedno prema drugom.

9. Zašto je neprikladno da gajimo seksualne želje prema bilo kome van našeg braka?

9 Kada volimo Boga i bližnjeg, nećemo dozvoliti nikome i ničemu da oslabi našu privrženost bračnom drugu. Neki su ugrozili ili čak upropastili svoj brak time što su postali zavisni od pornografije. Moramo se odlučno odupreti želji da gledamo pornografiju, kao i svemu što može probuditi seksualne želje van braka. Isto važi i za ono što može ličiti na flertovanje s nekim s kim nismo u braku. To nipošto ne treba da radimo, jer bi značilo da ne volimo svog bračnog druga. Treba da imamo na umu da Bog vidi sve naše misli i postupke. Tada ćemo želeti da radimo ono što je njemu po volji i da budemo čestiti. (Pročitati Mateja 5:27, 28 i Jevrejima 4:13.)

KADA SE POJAVI NAPETOST U BRAKU

10, 11. (a) Koliko često dolazi do razvoda braka? (b) Šta Biblija kaže o razdvajanju? (v) Šta će bračnim parovima pomoći da ne posežu odmah za razdvajanjem?

10 Ako bi ozbiljni problemi u braku potrajali, jedan ili oba bračna druga mogli bi početi da razmišljaju o razdvajanju ili razvodu. U nekim zemljama, više od polovine brakova završi se razvodom. To nije uobičajeno među Božjim narodom, ali je činjenica da i među njima ima sve više bračnih problema. To je zaista zabrinjavajuće.

11 Biblija savetuje da „žena ne odlazi od muža — ako ipak ode, neka ostane neudata ili neka se pomiri s mužem — i da muž ne ostavlja ženu“ (1. Kor. 7:10, 11). Na razdvajanje ne treba gledati olako. Iako to može izgledati kao rešenje kad dođe do ozbiljnih problema u braku, razdvajanje obično samo vodi do još više problema. Isus je naglasio koliko je ono ozbiljno kada je ponovio ono što je Bog u početku rekao o braku, a zatim je dodao: „Što je Bog sastavio, čovek neka ne rastavlja“ (Mat. 19:3-6; Post. 2:24). To znači da ni muž ni žena ne treba da rastavljaju ono što je Bog sastavio. Jehova na brak gleda kao na doživotnu zajednicu (1. Kor. 7:39). Činjenica je da će svi položiti Bogu račun za sebe. To treba da pokrene bračne parove da se svojski trude da brzo rešavaju probleme, tako da oni ne postanu ozbiljni.

12. Šta bi moglo navesti osobu da razmišlja o razdvajanju?

12 Neki problemi u braku mogu nastati zbog neostvarenih očekivanja. Kad se snovi o sreći u braku ne ostvare, osoba može postati nezadovoljna, osećati se prevareno, pa čak i ogorčeno. Izvor napetosti mogu postati razlike u načinu ispoljavanja emocija i vaspitanju, kao i neslaganje oko novca, porodice bračnog druga i odgajanja dece. Ipak, za pohvalu je što velika većina bračnih parova u Božjem narodu uspevaju da pronađu zajedničko rešenje jer se vode Božjom mudrošću.

13. Koji su opravdani razlozi za razdvajanje?

13 Bračni parovi koji imaju ozbiljne probleme treba da traže pomoć od starešina. Ta iskusna braća mogu im pomoći da primene savete iz Božje Reči. U rešavanju problema u braku, neophodno je i da se molimo Jehovi da nam da svoj sveti duh i da nam pomogne da primenimo biblijska načela. Takođe je važno da pokazujemo plodove duha (Gal. 5:22, 23). U nekim slučajevima, razdvajanje može biti opravdano. Namerno zapostavljanje porodice, teško fizičko zlostavljanje i onemogućavanje bračnom drugu da služi Jehovi su situacije zbog kojih se neki odlučuju na razdvajanje. [2]

14. Šta Biblija kaže hrišćanima čiji bračni drug ne služi Jehovi?

14 Ima brakova u kojima nisu oba bračna druga Jehovine sluge. Biblija kaže zašto je dobro da ostanu zajedno. (Pročitati 1. Korinćanima 7:12-14.) Bilo da je svestan toga ili ne, onaj koji ne služi Jehovi „posvećen“ je zbog svog bračnog druga. Njihova deca su „sveta“ i u tom smislu su pod Božjom zaštitom. Pavle je rekao: „Otkud znaš, ženo, da nećeš spasti muža? Ili otkud znaš, mužu, da nećeš spasti ženu?“ (1. Kor. 7:16). U skoro svakoj skupštini Jehovinih svedoka ima bračnih parova u kojima je jedan od njih pomogao onom drugom da počne da služi Jehovi.

15, 16. (a) Šta Biblija savetuje hrišćankama čiji muževi ne služe Bogu? (b) Šta ako se bračni drug koji ne služi Jehovi odluči na razdvajanje?

15 Apostol Petar je savetovao hrišćankama da budu podložne svojim muževima, što se odnosi i na one „koji nisu poslušni Božjoj reči“. Na taj način bi ih „pridobile bez reči svojim ponašanjem, kad vide [njihovo] čisto ponašanje i duboko poštovanje“. Ako je „mirnog i blagog duha, koji je dragocen u Božjim očima“, supruga će pre pridobiti svog muža nego ako stalno govori o svojim verovanjima (1. Petr. 3:1-4).

16 Šta ako se bračni drug koji ne služi Jehovi odluči na razdvajanje? Biblija kaže: „Ako onaj ko nije vernik želi da ode, neka ode. Brat ili sestra u tom slučaju nisu vezani, jer vas je Bog pozvao da živite u miru“ (1. Kor. 7:15). Iako razdvajanje može doneti izvesnu meru mira, to ne znači da su brat ili sestra biblijski slobodni da ponovo stupe u brak. Međutim, ne treba ni da primoravaju bračnog druga da ostane. S vremenom, bračni drug može odlučiti da se vrati i da ojača brak. Možda čak odluči i da služi Jehovi.

ŠTA NAM JE NAJVAŽNIJE U BRAKU?

Ako su vam duhovne stvari najvažnije, vaš brak može biti srećniji (Videti 17. odlomak)

17. Šta bračnim parovima treba da bude najvažnije?

17 Pošto zaista živimo „u poslednjim danima“, i te kako osećamo koliko su ovo „teška vremena“ (2. Tim. 3:1-5). Ipak, ako vodimo računa o tome da budemo duhovno jaki, možemo se odupreti negativnom uticaju koji ovaj svet vrši na nas. Apostol Pavle je napisao: „Malo je vremena preostalo. Od sada neka oni koji imaju ženu budu kao da je nemaju [...] i koji koriste svet, kao da ga ne koriste u potpunosti“ (1. Kor. 7:29-31). Pavle nije rekao bračnim parovima da zapostave svoj brak. Međutim, s obzirom na vreme u kom živimo, duhovne stvari treba da nam budu najvažnije (Mat. 6:33).

18. Zašto hrišćani mogu imati srećan i uspešan brak?

18 Istina je da živimo u veoma teškim vremenima i da se mnogi brakovi raspadaju, ali mi možemo imati srećan i uspešan brak. Hrišćanski parovi koji se drže Jehovinog naroda, koji primenjuju biblijska načela i prihvataju vođstvo Jehovinog svetog duha pokazuju da cene ono „što je Bog sastavio“ (Mar. 10:9).

^ [1] (5. odlomak) Imena su promenjena.