Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Šta učimo od Božjih vernih slugu

Šta učimo od Božjih vernih slugu

„S onim ko je veran postupaš verno“ (PS. 18:25)

PESME: 63, 43

1, 2. Kako je David pokazao vernost Bogu? (Videti sliku na početku članka.)

NOĆ je poodmakla. Nečujnim korakom, David i Avisaj se kreću među 3 000 usnulih vojnika. Dolaze do središnjeg dela logora, gde kralj Saul spava dubokim snom. Došao je u Judejsku pustinju da bi našao Davida i ubio ga. Avisaj kroz šapat kaže Davidu: „Dopusti mi da ga jednim udarcem pribijem kopljem za zemlju. Drugi mi udarac neće ni trebati.“ Davidov odgovor je potpuno neočekivan! „Nemoj da ga ubiješ. Jer ko je još digao ruku na Jehovinog pomazanika i ostao nedužan? [...] Nipošto ne bih digao ruku na Jehovinog pomazanika, jer znam da bi to u Jehovinim očima bilo neispravno“ (1. Sam. 26:8-12).

2 David je jasno razumeo šta vernost Bogu podrazumeva. Nije želeo da naudi Saulu, jer je bio svestan da je Bog pomazao Saula za kralja nad Izraelom. Jehovine sluge poštuju one kojima on poverava odgovornosti. Bog od svih svojih slugu očekuje da postupaju verno. (Pročitati Psalam 18:25.)

3. Iz čega se vidi da je Avisaj bio odan Davidu?

3 Avisaj je od srca poštovao Davida. To se nije promenilo ni nakon jednog nemilog događaja. Naime, pokušavajući da prikrije preljubu s Vitsavejom, David je tražio od Avisajevog brata Joava da se pobrine da njen muž Urija pogine u bici (2. Sam. 11:2-4, 14, 15; 1. Let. 2:16). Vrlo je moguće da je Avisaj znao nešto o tome, ali je i dalje poštovao Davida kao kralja kog je Bog pomazao. Osim toga, nikad nije pokušao da se dokopa prestola koristeći uticaj koji je imao kao vojni zapovednik. Štitio je Davida od izdajnika i drugih neprijatelja (2. Sam. 10:10; 20:6; 21:15-17).

4. (a) Kako je David pokazao vernost Bogu? (b) O čemu će biti reči u nastavku?

4 To što nije želeo da naudi kralju Saulu pokazuje da je David bio veran Jehovin sluga. Kao mladić, David se borio sa filistejskim ratnikom Golijatom, koji se drznuo da se „ruga vojsci živog Boga“ (1. Sam. 17:23, 26, 48-51). Nakon što je postao kralj i počinio teške grehe kao što su preljuba i ubistvo, David je prihvatio ukor proroka Natana i pokajao se (2. Sam. 12:1-5, 13). Ostao je veran Bogu i kad je ostario. Primera radi, velikodušno je davao priloge za izgradnju Jehovinog hrama (1. Let. 29:1-5). Dakle, premda je tokom života počinio ozbiljne greške, David je bio veran Bogu (Ps. 51:4, 10; 86:2). Dok budemo osmatrali još neke biblijske zapise o Davidu i njegovim savremenicima, potražimo odgovore na sledeća pitanja: Kome prvenstveno treba da budemo verni? Koje će nam osobine pomoći u tome?

KOME PRVENSTVENO TREBA DA BUDEMO VERNI?

5. Šta učimo iz Avisajeve greške?

5 Ono što se odigralo u Saulovom logoru pokazuje da Avisaj nije imao ispravno gledište o vernosti. Iz odanosti Davidu, hteo je da ubije kralja Saula, ali David mu to nije dozvolio jer je bio svestan da bi bilo pogrešno dići ruku „na Jehovinog pomazanika“ (1. Sam. 26:8-11). Iz tog događaja učimo nešto veoma važno: U životu svakog od nas postoji više osoba kojima smo verni, ali neophodno je da se vodimo biblijskim načelima kad odlučujemo ko treba da bude na prvom mestu.

6. Iako je sasvim prirodno da budemo verni našoj porodici i prijateljima, šta moramo imati na umu?

6 Vernost dolazi iz srca, ali ljudsko srce je varljivo (Jer. 17:9). Zbog toga bi se i vernom Božjem slugi moglo desiti da bude privržen bliskom prijatelju ili rođaku, iako ta osoba čini loše stvari. Važno je da imamo na umu da vernost Jehovi treba da dođe iznad svega, naročito onda kad neko nama blizak napusti istinu. (Pročitati Mateja 22:37.)

7. Kako je vernost Bogu pomogla jednoj sestri u teškoj situaciji?

7 Ispravno gledište o vernosti je posebno teško zadržati kad je član porodice isključen. Na primer, sestru po imenu En  [1] telefonom je pozvala majka, koja je isključena. Molila ju je da se vide jer je mnogo patila što nema kontakt s porodicom. En je taj razgovor mnogo potresao. Obećala je majci da će joj odgovoriti pismom. Zatim je dobro razmislila o nekim biblijskim načelima (1. Kor. 5:11; 2. Jov. 9-11). U pismu je taktično objasnila majci da je ona zapravo sama sebe odvojila od porodice kad se upustila u neispravno postupanje, ne kajući se zbog toga. „Jedini način da ponovo budeš srećna jeste da se vratiš Jehovi“, napisala joj je En (Jak. 4:8).

8. Koje osobine će nam pomoći da budemo verni Bogu?

8 Iz primera Davidovih savremenika učimo koje su tri osobine neophodne da bismo bili verni Bogu. To su poniznost, dobrota i hrabrost. Osmotrimo svaku od njih pojedinačno.

VERNE BOŽJE SLUGE SU PONIZNE

9. Zašto je Avenir bio Davidov neprijatelj?

9 Najmanje dvojica ljudi su bila prisutna kad je mladi David došao pred kralja Saula s Golijatovom glavom u ruci. Jedan od njih je bio Saulov sin Jonatan, koji je posle toga sklopio savez s Davidom i postao mu blizak prijatelj. Drugi je bio Avenir, zapovednik izraelske vojske (1. Sam. 17:57 – 18:3). Avenir je kasnije pružao svesrdnu podršku Saulu, koji je hteo da ubije Davida. „Nasilnici [...] traže dušu moju“, napisao je David (Ps. 54:3; 1. Sam. 26:1-5). Zbog čega se Avenirov stav prema Davidu toliko razlikovao od Jonatanovog? I Jonatan i Avenir su znali da je Bog izabrao Davida za sledećeg kralja Izraela. S obzirom na to, bilo bi na mestu da je Avenir nakon Saulove smrti pokazao vernost Bogu time što bi ponizno stao uz Davida, a ne uz Saulovog sina Isvosteja. Međutim, Avenir to nije učinio. Kasnije je imao odnose s jednom od inoča kralja Saula, možda u želji da prigrabi vlast za sebe (2. Sam. 2:8-10; 3:6-11).

10. Zbog čega je Avesalom postao neveran Bogu?

10 Ni Davidov sin Avesalom nije bio ponizan niti veran Bogu. Čak je sebi „nabavio kola, konje i pedeset ljudi koji su kao straža trčali pred njim“! (2. Sam. 15:1). Lukavo postupajući, pridobijao je odanost naroda. Poput Avenira, i Avesalom je želeo da ubije Davida, premda je znao da je on Jehovin pomazanik (2. Sam. 15:13, 14; 17:1-4).

11. Šta učimo iz biblijskih zapisa o Aveniru, Avesalomu i Varuhu?

11 Iz Avenirovih i Avesalomovih postupaka jasno se vidi da častoljublje lako može navesti osobu da postane neverna Bogu. Nema sumnje da nijedan veran Jehovin sluga ne bi želeo da postupa sebično i zlobno kao njih dvojica. Međutim, želja da stekne bogatstvo i ugled u ovom svetu takođe bi mogla razorno uticati na duhovnost hrišćanina. Iz nekog nepoznatog razloga, pisar proroka Jeremije, Varuh, privremeno je izgubio iz vida radost koju donosi služenje Jehovi. Preko Jeremije, Jehova mu je rekao: „Što sam izgradio, srušiću, i što sam posadio, iščupaću, i to po svoj zemlji. A ti tražiš velike stvari za sebe. Ne traži ih!“ (Jer. 45:4, 5). Varuh je prihvatio tu opomenu. Mudro je da i mi imamo na umu te Božje reči dok se bliži kraj ovog zlog sveta.

12. Kako bi sebične želje mogle dovesti u pitanje našu vernost Bogu? Navedi primer.

12 Danijel iz Meksika je morao da odluči da li će slušati Boga ili svoje srce. Bio je zaljubljen u devojku koja nije služila Jehovi i želeo je da se oženi njome. „Dopisivao sam se s njom i nakon što sam počeo da služim kao opšti pionir“, priča Danijel. Ali s vremenom je shvatio da tako ne ide. „Razgovarao sam s jednim iskusnim starešinom i ponizno mu priznao da mi je srce podeljeno. On mi je pomogao da uvidim da treba da prestanem da se dopisujem s njom ako želim da budem veran Bogu. Posle mnogo molitvi i suza, to sam i učinio. Ubrzo posle toga, počeo sam da osećam veću radost u službi.“ Danijel se kasnije oženio duhovno zrelom sestrom i sada služi kao pokrajinski nadglednik.

VERNOST BOGU NAS PODSTIČE DA POKAZUJEMO DOBROTU

Vernost Bogu će te podstaći da pomogneš svom suverniku koji je ozbiljno zgrešio (Videti 14. odlomak)

13. Kako je Natan ostao veran i Bogu i Davidu kad je David zgrešio?

13 Kad smo odani Jehovi, onda na najbolji način možemo pokazivati odanost drugima. Primera radi, prorok Natan je bio odan Davidu, ali ne po cenu odanosti Bogu. Saznao je da je David počinio preljubu sa Vitsavejom i da je skovao plan da njen muž pogine. Kada je Jehova poslao Natana da ga ukori, on se nije ustručavao da to uradi, iako je bio odan Davidu. U načinu na koji mu se obratio ogledale su se mudrost i ljubaznost. Da bi mu pomogao da uvidi ozbiljnost svojih greha, Natan je ispričao poređenje u kom se vidi koliko je nepravedan bogataš koji je uzeo ovčicu od siromaha. Nakon što se David žestoko razgnevio na bogataša iz poređenja, Natan mu je rekao: „Ti si taj čovek!“ David je tada shvatio koliko je daleko otišao (2. Sam. 12:1-7, 13).

14. Kako možeš biti veran i Jehovi i drugima?

14 Dobrota će ti pomoći da budeš odan pre svega Jehovi, a potom i drugima. Na primer, možda pouzdano znaš da je jedan tvoj suvernik počinio ozbiljan greh. Možda ti je veoma drag, naročito ako je u pitanju prijatelj ili rođak. Ali ako bi zatvorio oči pred njegovim postupkom, pokazao bi da nisi veran Bogu, a on je taj koji najviše zaslužuje tvoju vernost. Zato, poput Natana, budi ljubazan ali odlučan. Podstakni prijatelja ili rođaka da potraži pomoć starešina. Ako to ne uradi u razumnom roku, vernost Bogu bi trebalo da te podstakne da se obratiš starešinama. Time činiš dobro za tu osobu jer će joj starešine ljubazno i blago pomoći da obnovi dobar odnos s Jehovom. (Pročitati Levitsku 5:1 i Galatima 6:1.)

VERNOST BOGU IZISKUJE HRABROST

15, 16. Zašto je Husaju bila potrebna hrabrost da bi ostao veran Bogu?

15 Čoveku po imenu Husaj bila je potrebna hrabrost da bi ostao veran Bogu. On je bio veran prijatelj kralja Davida. Međutim, njegova vernost je bila na ispitu kada je Davidov sin Avesalom pridobio srca mnogih u narodu, s ciljem da se domogne prestola u Jerusalimu (2. Sam. 15:13; 16:15). David je pobegao iz grada. Šta će Husaj uraditi? Da li će se prikloniti Avesalomu ili će se pridružiti ostarelom kralju koji je bežao da spase svoj život? Odlučan da ostane odan kralju kog je postavio Bog, Husaj je otišao na Maslinsku goru da se sretne s Davidom (2. Sam. 15:30, 32).

16 David mu je predložio da se vrati u Jerusalim, da se pretvara da je stao na Avesalomovu stranu i da osujeti Ahitofelove savete. Rizikujući svoj život, Husaj je poslušao Davida, čime je dokazao svoju vernost Jehovi. U skladu s Davidovim molitvama, Husajevi saveti su osujetili Ahitofelove (2. Sam. 15:31; 17:14).

17. Zašto je za vernost potrebna hrabrost?

17 Hrabrost nam je potrebna da bismo ostali verni Jehovi. Mnogi od nas su hrabro istrajali uprkos pritisku porodice, kolega ili vlasti. Na primer, Taro iz Japana je od malena bio poslušan roditeljima i to je za njega bilo najvažnije u životu. Nije tako postupao samo zato što je morao. Zaista je hteo da usreći svoje roditelje. Međutim, kada je počeo da proučava s Jehovinim svedocima, roditelji su se usprotivili. Zato mu je bilo veoma teško da im kaže da je odlučio da ide na sastanke. On kaže: „Bili su toliko ljuti da su mi godinama branili da dolazim kod njih. Molio sam se za hrabrost da ne posustanem. S vremenom su se promenili i sada mogu redovno da ih posećujem.“ (Pročitati Poslovice 29:25.)

18. Koje si važne pouke izvukao iz ovog razmatranja?

18 Poput Davida, Jonatana, Natana i Husaja, ostanimo i mi verni Jehovi. To će nas učiniti srećnima i zadovoljnima. S druge strane, čuvajmo se stava kakav su imali Avenir i Avesalom, koji nisu bili verni. Pošto smo nesavršeni, nemoguće je da nikada ne pogrešimo. Ali dajmo sve od sebe da nam vernost Jehovi bude na prvom mestu u životu.

^ [1] (7. odlomak) Neka imena su promenjena.