Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Zašto je mudro da dobro reagujemo na disciplinovanje?

Zašto je mudro da dobro reagujemo na disciplinovanje?

Slušajte pouku [disciplinu] i postanite mudri (POSL. 8:32, 33)

PESME: 56, 89

1. (a) Kako možemo steći mudrost? (b) Kako nam mudrost pomaže?

JEHOVA je izvor mudrosti i on je rado deli s drugima. O tome u Jakovljevoj 1:5 stoji: „Ako nekom od vas nedostaje mudrosti, neka traži od Boga, jer on velikodušno daje svima.“ Jedan način na koji tražimo mudrost od njega jeste da dobro reagujemo kad nas on disciplinuje. Tada postajemo mudriji i to nam pomaže da ne učinimo nešto pogrešno i ugrozimo svoju duhovnost (Posl. 2:10-12). Pored toga, možemo se održati „u Božjoj ljubavi“ i nadati se „večnom životu“ (Jud. 21).

2. Kada nam je lakše da iza disciplinovanja vidimo Jehovinu ljubav?

2 Međutim, zbog naše grešnosti, vaspitanja i drugih razloga možda nam je teško da dobro reagujemo na disciplinovanje i da imamo ispravan stav prema njemu. Ali kada vidimo koliko dobra ono donosi, onda nam je lakše da iza toga vidimo Jehovinu ljubav. Zato nas on podstiče: „Sine moj, ne odbacuj opomene Jehovine [...] jer koga Jehova voli, njega ukorava“ (Posl. 3:11, 12). Zato nemojmo nikada smetnuti s uma da nam Jehova uvek želi samo najbolje. (Pročitati Jevrejima 12:5-11.) Pošto zna sve o nama, on nas uvek disciplinuje na najbolji način i u meri koji su nama potrebni. Osmotrimo sada četiri aspekta discipline: (1) samodisciplinu, (2) roditeljsku disciplinu, (3) disciplinovanje u skupštini i (4) ono što je gore od bilo kog privremenog bola usled disciplinovanja.

SAMODISCIPLINA JE ZNAK MUDROSTI

3. Na osnovu primera objasni zašto je potrebno vreme da bi dete postalo samodisciplinovano.

3 Samodisciplina se definiše kao disciplina u vlastitom ponašanju i razmišljanju u cilju poboljšanja. Mi se ne rađamo samodisciplinovani, već učimo da budemo takvi. To je proces. Da to prikažemo: Kada dete uči da vozi bicikl, roditelj obično drži bicikl. Ali kako dete polako stiče ravnotežu, roditelj ga pažljivo povremeno pušta. Kada ono nauči da drži ravnotežu, roditelj ga potpuno pušta. Na sličan način, potrebno je vreme da dete postane samodisciplinovano i mudro, a u tome mu pomažu roditelji kada ga dosledno i strpljivo disciplinuju „na Jehovin način“ (Ef. 6:4).

4, 5. (a) Zašto je samodisciplina važna u duhovnom napretku? (b) Zašto ne treba da se previše obeshrabrimo kada padnemo?

4 Slično se može reći i za one koji kao odrasli upoznaju Jehovu. Istina, oni su možda već u nekom pogledu samodisciplinovani. Međutim, u duhovnom smislu oni su početnici. Ali kako oblače „novu ličnost“, oni napreduju i postaju duhovno zreliji (Ef. 4:23, 24). U tom napretku, neophodna je samodisciplina jer će im ona pomoći da nauče da se odriču „bezbožnosti i svetskih želja i da razborito, pravedno i odano Bogu“ žive u ovom svetu (Titu 2:12).

5 Međutim, svi ljudi su grešni (Prop. 7:20). Zato kada nešto pogrešimo to ne mora da znači da smo potpuni promašaj i da imamo ozbiljan problem sa samodisciplinom. U Poslovicama 24:16 se o tome kaže: „Ako pravednik i sedam puta padne, opet će ustati.“ Šta će nam pomoći da ustanemo? Ne snažna volja, već Božji duh. (Pročitati Filipljanima 4:13.) Taj duh nam pomaže da pokazujemo samosavladavanje, koje je tesno povezano sa samodisciplinom.

6. Kako se možemo poboljšati u proučavanju Biblije? (Videti sliku na početku članka.)

6 Da bismo postali samodisciplinovani, veoma su važni iskrena molitva, proučavanje Biblije i duboko razmišljanje. Ali šta ako ti nije lako da proučavaš Bibliju? Možda ne voliš da sediš i učiš. Međutim, nemoj zaboraviti da Jehova može da ti pomogne ako mu to dopustiš. Na primer, može ti pomoći da razviješ želju da proučavaš njegovu Reč (1. Petr. 2:2). Kako? Prvo mu se moli da imaš potrebnu samodisciplinu da bi proučavao njegovu Reč. Zatim postupaj u skladu sa svojim molitvama. Na primer, možda možeš početi s kraćim periodima za proučavanje. S vremenom će ti ono ići lakše i više ćeš uživati. Na taj način ćeš uvideti koliko su predivni ti tihi trenuci u kojima si zaokupljen Jehovinim mislima (1. Tim. 4:15).

7. Kako navedeni primer pokazuje da samodisciplina pomaže u ostvarenju duhovnih ciljeva?

7 Samodisciplina nam takođe pomaže da ostvarimo duhovne ciljeve. Na primer, jedan brat koji ima porodicu zapazio je da je njegova revnost opala. Zato je postavio cilj da postane opšti pionir. Da bi to ostvario, bila mu je potrebna samodisciplina. Na primer, u našim časopisima je čitao članke o toj temi i molio se u vezi s tim. To je ojačalo njegovu duhovnost. Takođe je služio kao pomoćni pionir kad god je to mogao. Kako je sve to uticalo na njega? Uprkos preprekama, ostao je usredsređen na svoj cilj i posle nekog vremena postao je opšti pionir.

RODITELJI, DISCIPLINUJTE DECU NA JEHOVIN NAČIN

Mala deca ne razlikuju dobro od zla i zato im je potrebno vaspitanje (Videti 8. odlomak)

8-10. (a) Kako roditelji mogu biti uspešni u odgajanju dece? (b) Šta možemo da naučimo iz Nojevog primera?

8 Roditelji imaju posebnu čast da odgajaju i vaspitavaju decu „na Jehovin način“ i da im pomažu „da usvoje njegov način razmišljanja“ (Ef. 6:4). To nije nimalo lako u današnjem svetu (2. Tim. 3:1-5). Mala deca ne mogu da razlikuju dobro od zla. Tačno je da imaju savest, ali ona se mora oblikovati, to jest disciplinovati (Rimlj. 2:14, 15). U jednoj biblijskoj enciklopediji se kaže da grčka reč prevedena kao „disciplinovati“ može značiti i „odgajati decu“.

9 Deca koju roditelji s ljubavlju disciplinuju osećaju se sigurno. Pored toga, ona uče da sloboda ima granice i da ono što rade ima posledice. Zbog toga je veoma važno da roditelji traže Jehovino vođstvo. Ideje i metode u vezi s odgajanjem dece razlikuju se od kulture do kulture i iz generacije u generaciju. Međutim, da bi roditelji bili uspešni ne treba da se oslanjaju na ljudsko razmišljanje i iskustvo niti treba da nagađaju kako da vaspitavaju svoju decu. Oni imaju Jehovinu pomoć i zato je važno da se oslanjaju na njega.

10 Pogledajmo to na primeru Noja. Kada mu je Jehova rekao da sagradi arku, Noje se nije mogao osloniti na iskustvo, budući da nikada ranije nije gradio arku. Zato je morao potpuno da se osloni na Jehovu i da uradi sve onako kako mu je on rekao (Post. 6:22). Zahvaljujući tome, uspeo je da izgradi arku i sačuva svoju porodicu. On je takođe bio i dobar roditelj zato što se oslanjao na Jehovinu mudrost. Zbog toga je dobro poučio svoju decu i bio im je dobar primer, što nije bilo nimalo lako u to vreme (Post. 6:5).

11. Zašto je važno da roditelji u vaspitavanju dece slušaju Jehovu?

11 Kako se vi, roditelji, možete ugledati na Noja? Slušajte Jehovu. Dopustite da vas on preko svoje Reči i organizacije poučava kako da vaspitavate decu. Zbog toga će vam vaša deca kasnije sigurno biti zahvalna. Jedan brat je o tome rekao: „Zahvalan sam svojim roditeljima za to kako su me odgajali. Uvek su gledali da dopru do mog srca. Oni su u velikoj meri doprineli mom duhovnom napretku.“ Međutim, uprkos najboljim nastojanjima svojih roditelja, neka deca napuste Jehovu. Pa ipak, roditelji koji su dali sve od sebe da u njih usade istinu mogu imati čistu savest. Takođe se mogu nadati da će se jednog dana njihova deca vratiti Jehovi.

12, 13. Kako iz navedenog primera vidimo koliko je važna primena smernica u pogledu isključenja?

12 Za neke roditelje je jedan od najtežih ispita poslušnosti isključenje njihove dece. Pogledajmo primer jedne majke, čija je isključena ćerka otišla od kuće. Ona kaže: „Pokušavala sam da zaobiđem jasne smernice iznesene u našim časopisima kako bih mogla da provodim vreme sa svojom ćerkom i unukom.“ Zatim dodaje: „Ali moj muž mi je strpljivo pomagao da uvidim da naše dete više nije u našim rukama i da ne smemo da se mešamo.“

13 Kada se njihova ćerka vratila u istinu, njena majka je rekla: „Sada me svaki dan zove i šalje mi poruke. Takođe duboko poštuje oca i mene zato što zna da smo bili poslušni Jehovi. Sada imamo divan odnos.“ Ako je i tvoje dete isključeno, hoćeš li biti poslušan sledećem biblijskom podstreku: „Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim, a na svoj razum nemoj se oslanjati“? (Posl. 3:5, 6). Ne zaboravi da nas Jehova disciplinuje jer je mudar i jer nas beskrajno voli. Nemoj nikada smetnuti s uma da je on dao svog Sina za sve, uključujući i tvoje dete. On ne želi da iko bude uništen. (Pročitati 2. Petrovu 3:9.) Zato pokaži da nimalo ne sumnjaš u to kako nas Jehova disciplinuje i sledi njegovo vođstvo. Čini to čak i kad je bolno. Nemoj raditi ništa protiv onoga što Jehova kaže.

DISCIPLINOVANJE U SKUPŠTINI

14. Kako na nas deluje Jehovina pouka koju dobijamo preko „vernog nastojnika“?

14 Jehova je obećao da će brinuti o skupštini, štititi je i poučavati. On to čini na brojne načine. Primera radi, on ju je poverio svom Sinu, koji je postavio „vernog nastojnika“ da u pravo vreme obezbeđuje duhovnu hranu (Luka 12:42). Ta raznolika hrana pruža nam važnu pouku, to jest disciplinu. Kako? Sigurno smo doživeli da nas neki govor ili članak u našim časopisima podstakne da preispitamo svoje ponašanje ili razmišljanje. Svaki put kada izvršimo potrebne promene, možemo biti srećni jer smo dopustili Jehovi da nas oblikuje, to jest disciplinuje (Posl. 2:1-5).

15, 16. (a) Kada će služba koju vrše starešine koristiti i nama? (b) Kako možemo olakšati starešinama njihovu službu?

15 Hrist je takođe „dao [...] ljude na dar“, to jest starešine da brinu o skupštinama (Ef. 4:8, 11-13). Kada će njihova služba koristiti i nama? Kao prvo, kada se ugledamo na njihovu veru i njihov dobar primer. Kao drugo, kada slušamo savete koje nam daju na temelju Biblije. (Pročitati Jevrejima 13:7, 17.) Ne zaboravimo da nas starešine vole i da žele da rastemo u duhovnom pogledu. Na primer, ako primete da počinjemo da propuštamo sastanke i da naša revnost slabi, oni će nam nesumnjivo brzo ponuditi pomoć, slušati nas i pružiti nam potrebno ohrabrenje i savete iz Biblije. Da li u toj pomoći vidimo koliko nas Jehova voli?

16 Ne zaboravimo da starešinama nije lako da daju savete. Zamislimo, na primer, koliko je bilo teško proroku Natanu da razgovara s Davidom kada je taj kralj pokušao da prikrije svoj greh (2. Sam. 12:1-14). Ili koliko je hrabrosti trebalo apostolu Pavlu da bi pružio potreban savet Petru, jednom od 12 apostola, zbog toga što je bio pristrastan prema Judejcima? (Gal. 2:11-14). Stoga, da li možeš olakšati teret starešinama iz svoje skupštine tako što ćeš biti ponizan, pristupačan i zahvalan? Gledaj na njihovu pomoć kao na znak Božje ljubavi. To će biti dobro za tebe, a njima će biti mnogo drago.

17. Kako su starešine pomogle jednoj sestri?

17 Jednoj sestri je zbog onoga što je doživela u prošlosti bilo teško da voli Jehovu. „Kada sam zbog svoje prošlosti i drugih problema bila na ivici u emocionalnom pogledu“, kaže ona, „znala sam da moram da razgovaram sa starešinama. Oni me nisu osuđivali niti kritikovali, već su me hrabrili i jačali. Posle svakog skupštinskog sastanka, bez obzira koliko su bili zauzeti, barem jedan od njih bi mi prišao i pitao me kako sam. Moja prošlost me je sprečavala da uvidim da sam dostojna Jehovine ljubavi. Međutim, on je preko skupštine i starešina bezbroj puta pokazao da me voli. Molim ga da mi pomogne da ga nikada ne izneverim.“

ŠTA JE GORE OD BOLA USLED DISCIPLINOVANJA?

18, 19. (a) Šta je gore od bilo kog bola usled disciplinovanja? (b) Navedi neke primere.

18 Tačno je da disciplinovanje može biti bolno, ali postoji nešto što je još bolnije, a to su posledice ukoliko negativno reagujemo (Jevr. 12:11). Osmotrimo primer Kaina i kralja Sedekije. Kada je Kain počeo da mrzi svog brata, Bog mu je rekao: „Zašto si se razgnevio i zašto ti je lice namršteno? Ako počneš činiti dobro, zar mi nećeš biti mio? Ali ako ne budeš činio dobro, greh vreba na vratima i mami te. A ti, hoćeš li ga nadvladati?“ (Post. 4:6, 7). Kain nije poslušao. Dopustio je da ga greh savlada i ceo život je snosio posledice. Koliku je patnju i bol samo mogao izbeći da je poslušao Boga kada ga je disciplinovao! (Post. 4:11, 12).

19 Pogledajmo i primer Sedekije. On je bio slabić i zao vladar, tako da je narodu u Jerusalimu za vreme njegove vladavine bilo veoma teško. Prorok Jeremija ga je više puta savetovao da promeni postupanje, ali taj kralj je to odbio i zato je morao da snosi teške posledice (Jer. 52:8-11). Jehova želi da nas poštedi bespotrebne patnje i zato nas disciplinuje. (Pročitati Isaiju 48:17, 18.)

20. Kakva budućnost očekuje one koji dobro reaguju kada ih Bog disciplinuje, a kakva one koji reaguju suprotno?

20 U današnjem svetu, mnogi ne priznaju vrednost discipline i samodiscipline i ismevaju ih. Ali uskoro će onima koji imaju takav stav doći kraj (Posl. 1:24-31). Zato je neophodno da dobro reagujemo kada nas Bog disciplinuje i da ne ignorišemo sledeći savet: „Prihvati opomene, ne ostavljaj ih. Čuvaj ih, jer su ti one život“ (Posl. 4:13).