Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Možemo ’izdržati do kraja’

Možemo ’izdržati do kraja’

Možemo ’izdržati do kraja’

„Ko strpljivo izdrži do kraja, biće spasen“. Matej 24:13, THE EMPHATIC DIAGLOTT

1. (a) Šta može da znači za nas pojedince ’kraj’ koji je Isus spomenuo u Mateju 24:13? (b) Šta je bitno za spasenje?

 ISUS Hrist je u velikom proročanstvu o svojoj ’prisutnosti’ dao izjavu koja uliva nadu: „A ko istraje do kraja, taj će biti spasen“ (Matej 24:3, 13, dr Čarnić). Za nas pojedince „kraj može da znači ili svršetak poretka ili našu smrt, možda nakon duge, teške kušnje. Ali za konačno spasenje bitna je verna istrajnost (1. Petrova 1:8, 9).

2, 3. (a) Zašto možemo biti pouzdani da možemo postići spasenje iako smo nesavršeni? (b) Šta ćemo sada razmotriti?

2 Isus je pružio savršeni primer istrajnosti (Jevrejima 12:1—3). Ali kao nesavršeni ljudi možemo biti verni Bogu uprkos jasnog paćenja i progonstva ’pravde radi’ (Matej 5:10). Da, usled Jehovine nezaslužene dobrote možemo da postignemo spasenje u večni život pomoću otkupne žrtve njegovog ljubljenog Sina, Isusa Hrista (Jovan 3:16; 1. Jovanova 2:1, 2).

3 Apostol Pavle, mada je bio nesavršeni čovek, daje nam dobar primer istrajnosti koja vodi do spasenja. Dok smo razmotrili njegovu odbranu zapisanu u 2. Korinćanima 11:23—27, saznali smo da je u radu i patnjama ’bio bolji’ sluga Hristov nego korintski ’nadapostoli’. Kao što ćemo sada videti, on ’ih je nadmašio kao sluga Hristov’ i u putovanjima, opasnostima i raznim tegobama.

Rizična putovanja u cilju unapređivanja dobre vesti

4. Na koja putovanja je Pavle mislio kada je rekao da je često putovao?

4 Bio sam na čestim putovanjima: Pavle je putovao često da objavljuje dobru vest i u tome daleko nadmašio svoje protivnike u Korintu (st. 23, 26). Naravno, suočavao se sa uobičajenim opasnostima koje su pretile putnicima u rimskom svetu. Ali njegova putovanja su bila vrlo daleka i vrlo zamorna. Putovao je do gradova kao što su Antiohija pisidijska, Ikonija, Listra, Derva, Filipi, Solun, Verija, Atina i Korint (Dela apostolska 13:14—14:26; 16:11—18:17).

5. Zašto su Pavlova putovanja bili naročito teška i opasna i kako je mogao da izdrži takva naporna putovanja?

5 Apostolova putovanja su bila još teža i opsežnija zato što je on bio ’predmet mržnje Hristova imena radi’ (Matej 10:22). Jehova je, ipak, dao Pavlu vitalnost i hrabrost, koje je morao da ima za ta naporna putovanja (Isaija 40:28—31). Kao marljivi sluga apostol je, svakako, ostavio dobar primer savremenim Jehovinim svedocima u unapređivanju interesa Carstva (Matej 6:33).

Verno izdržati mnoge opasnosti

6. Na koje je ’opasnosti od reka’ mogao da misli apostol?

6 U pogiblima od reka: Pošto je tada bilo relativno malo mostova, Pavlov život je bio često u opasnosti dok je gazio preko nabujalih reka. Na primer, na svom prvom misionarskom putovanju prolazio je kroz Pisidiju, gde su brze planinske reke predstavljale veliku opasnost (Dela apostolska 13:13, 14; 14:21, 24). Jehovini svedoci — naročito misionari i druge sluge u zabačenim krajevima — mogu da crpe ohrabrenje iz Pavlovog primera izdržavanja pod takvim teškim okolnostima.

7. (a) Sa kakvim je ’opasnostima od razbojnika’ bio suočen Pavle? (b) Kako mogu svedoci da izdrže slične opasnosti?

7 U pogiblima od razbojnika: Isusovo poređenje o ljubaznom Samarićaninu pokazuje da su putnika u prvom veku mogli da napadnu razboJnici, koji bi ga svukli, ’izudarali i ostavili pola mrtvog’ (Luka 10:25—37). Razbojnici su bili česta pojava u mnogim predelima kroz koja je Pavle, putovalo. Na primer: kada su on i Varnava putovali severno od Perge za Antiohiju pisidijsku, prolazili su kroz planinska područja kojim su harali razbojnici (Dela apostolska 13:13, 14). Takvi opasni zločinci napali bi iz zasede žrtve na usamljenim mestima i ne bi oklevali da primene silu. Verovatno su i Pavla napali razbojnici. Savremeni Jehovini svedoci mogu da se suoče sa sličnim opasnostima i zato moraju da budu oprezni. Isto kao apostoli i oni mogu verno da izdrže, ne podležući strahu već imajući poverenje u Jehovu da će ih zaštiti (Uporedi sa Psalmom 56:4).

8. Zašto su Jevreji mrzeli Pavla i čak želeli da ga ubiju?

8 U pogiblima od sunarodnika: Pavle je propovedao o prikovanom na stub i vaskrsnulom Mesiji, koga su odbacili njegovi zemljaci (1. Korinćanima 1:22—24; 2:2). Štaviše. propovedao je da neko može da bude opravdan verom u Isusa Hrista, a ne delima Mojsijevog zakona (Rimljanima 3:20; 5:18—21; 6:14). Dakle, Jevreji su smatrali Pavla za otpadnika mrzili ga, tukli ga i želeli da ga ubiju (Dela apostolska 9:23—25). Izgleda da su njegovi sunarodnici bili ljuti i zato što je on pridobio za hrišćanstvo neke pagane, od kojih su Jevreji hteli da načine proselite svoje vlastite religije (Matej 23:15; Dela apostolska 17:1—10).

9. Sa kakvim je ’opasnostima od pagana’ bio suočen apostol i da li su ga one ućutkale?

9 U pogiblima od pagana: Pavla su proganjali i pagani ili ljudi od naroda (Dela apostolska 19:11—14). U stvari, njegovi neprijatelji Jevreji podbadali su ponekad pagane da primene silu protiv apostola (Dela apostolska 14:1—7, 19, 20). Međutim, takve opasnosti od Jevreja i pagana nisu ućutkale tog neustrašivog objavitelja Carstva. Tako i danas proganjani hrišćanski Jehovini svedoci neustrašivo propovedaju među sunarodnicima i drugima (Dela apostolska 17:30; uporedi sa Psalmom 59:1—4).

10. Kako je bio Pavle ugrožen ’u gradu’?

10 U pogiblima u gradu: Na jedan ili drugi način Pavle je bio proganjan u gradovima: Damasku, Jerusalimu, Listri i Efusu (Dela apostolska 9:23—30; 14:19; 19:29—31). Paganski protivnici u Filipima rekli su Pavlu i Sili da ’bune njihov grad’. Usled toga su ti evanđelisti postali žrtve rulje koja ih je napala. Bili su izbijeni i zatvoreni (Dela apostolska 16:16—24). Ali to nije zaustavilo te objavitelje Carstva, kao ni što danas slično nasilje ne može da ućutka Jehovine svedoke.

11. Koje su bile moguće ’opasnosti u pustinji’?

11 U pogiblima u pustinji: Apostol nije ograničio svoju delatnost i kretanje na naseljena područja i prometne puteve. Putovao je i kroz retko naseljena područja, pa čak i ’pustinje’. Pavle se suočio hrabro sa potencijalnim opasnostima kao što su glad, oluja, mogućnost da se izgubi, i da mu se prišunjaju zveri i da ga napadnu razbojnici.

12. Sa kojim je ’opasnostima na moru’ bio suočen Pavle i da li ga je to odvratilo od izvršenja službe?

12 U pogiblima na moru: Kada je delatnost širenja dobre vesti ili pomaganja braći i sestrama u veri zahtevala putovanje po ’visokom moru’ (TEV), postojale su opasnosti od strašnog nevremena, kao i od mogućeg brodoloma. Ali Pavle nije dozvolio da ga takve opasnosti odvrate od vršenja službe, kao i što mnogi svedoci u naše vreme hrabro izdržavaju slične opasnosti kada putuju u cilju unapređivanja interesa Carstva.

Ugrožen od ’lažne braće’

13, 14. (a) Ko su bila ’lažna braća’? (b) Zašto su bila ’lažna braća’ naročito opasna? (v) Kako su utvrđeni Jehovini svedoci da bi se branili od ’lažne braće’ koja se mogu uvući u skupštinu?

13 U pogiblima od lažne braće: Najopasnije od svega, i bez sumnje naročito naporno za Pavla bilo je to što je morao da se suoči sa izdajničkom ’lažnom braćom’ ili ’pseudo-braćom’ (The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures). Takve su se osobe nalazile među Hristovim sledbenicima od vremena izdajničkog Jude Iskariotskog. U Pavlovim danima toj ’lažnoj braći’ pripadali su možda i ’nadapostoli’ iz Korinta. ’Lažna braća’ su bila naročito opasna jer su se lažno izdavali za prijatelje dok su, u stvari, bili nelojalni izdajnici. Takvi su ljudi pokušavali da nađu neku optužbu protiv Pavla (2. Korinćanima 11:5, 12—14; uporedi sa Danilom 6:4, 5).

14 Neki od te ’Pseudo braće’ bili su aktivni u ’skupštinama Galatije’. Ali se Pavle nikada nije potčinio takvim ljudima ’da bi istina dobre vesti ostala’ kod njegove braće u veri (Galatima 1:1, 2; 2:4, 5; uporedi sa Judom 3, 4). Kao što je pomagao Pavlu, tako je Jehova utvrdio duhovno svoje savremene svedoke da ostane ’istina dobre vesti’ kod njih. U takvim spisima kao što su od Boga inspirisana pisma upućena vernicima u Korintu i Galatiji, nalaze oni duhovnu pomoć koja im je potrebna da se brane od ’lažne braće’ koja mogu da se uvuku u skupštine.

Izdržati tegobe u ’svetoj službi’

15. Na šta je Pavle mislio kada je rekao da je bio bolji Hristov sluga u pogledu truda i muke?

15 U trudu i muci: Pavle je naveo tegobe koje su od njega napravile ’slugu Hristovog’ koji se u tome više isticao nego njegovi protivnici (st. 23, 27). ’Trud i muke’ mogu delimično da se odnose ,na težak manuelni rad koji je Pavle obavljao da bi se održao u službi (Dela apostolska 18:1—4; 1. Korinćanima 4:11, 12; 2. Solunjanima 3:7, 8). Ali sve što je Pavle radio bilo je usredsređeno na Jehovinu službu. Dakle, taj trud i te muke bez sumnje su uključivale sva naprezanja i iz toga proistekli zamor za vreme teških putovanja, izlaganja prirodnim nepogodama, oskudicama i drugim tegobama koje je pretrpeo apostol u ’svetoj službi’ Jehovi (Rimljanima 12:1).

16. Koji su razlozi bili da je Pavle proveo mnoge neprospavane noći?

16 U čestom nespavanju: Pošto Pavle nije želeo da novčano optereti one kojima je propovedao dobru vest, radio je manuelno ’dan i noć’; često je verovatno provodio dobar deo noći u radu na uštrb spavanju (1. Solunjanima 2:9). Naravno, sve to je bilo vezano za delatnost apostola kao ’sluge Hristovog’. Njegove ’neprospavane noći’ nisu bile rezultat straha zbog materijalnih potrebština, jer se Jehova brine da njegove sluge imaju to (Matej 6:25—34). Ali neke od tih noći bez sna verovatno je provodio moleći se ili brinući se mnogo za svoju braću i sestre u veri (uporedi sa Lukom 6:12—16; 2. Korinćanima 11:28, 29). Drugom prilikom smatrao je za nužno da drži govor okupljenoj braći sve do ponoći, da, čak i celu noć, sve do ’zore’ (Dela apostolska 20:7—12). Štaviše, mnoge neprospavane noći proveo je apostol usled telesnih nelagodnosti, opasnosti i drugih tegoba koje je izdržao u svojoj službi.

17. Kada je apostol bio možda ’gladan i žedan’?

17 U gladi i žeđi: Pavle je možda bio gladan i žedan dok je putovao kroz puste krajeve vrele pustinje. Ponekad je možda bio gladan i žedan zbog toga što je zavisio od stranaca ili bilo kakvih drugih izvora snabdevanja za koje je morao da se pobrine radom u nepoznatim, regionima. Jehova se, međutim, pobrinuo da Pavle preživi, mada je bilo ponekad oskudno snabdevanje. Tako i danas „Bog svake utehe“ snabdeva svoje sluge sredstvima za život (Psalam 37:25; Luka 11:2, 3).

18. Na šta bi moglo da se odnosi ’uzdržavanje od hrane’?

18 Mnogo puta u suzdržavanju od hrane: Ovde je Pavle (st. 27, NS) izgleda hteo da napravi razliku između nenamerne ’gladi i žeđi’ i namernog učestalog ’uzdržavanja od hrane’ (doslovno ’pošćenje’). U određenim prilikama Pavle je postio dobrovoljno, na primer, kada se posvetio molitvi ili kada je trebalo da se brine o veoma značajnim duhovnim pitanjima (uporedi sa Delima apostolskim 13:3; 14:23). Ali ako je navodio ovde samo tegobe, mislio je da je bio prisiljen da bude bez hrane, možda zbog bolesti, kao što je dizenterija, ili oskudice koje je podnosio u službi (Uporedi sa 2. Korinćanima 6:5). Naravno, kada je Pavle kretao na određena poslanička putovanja shvatio je da neće imati uvek dovoljno hrane i vode ili da ih uopšte neće ni imati. Ali nije dozvolio da ga to odvrati od unapređivanja hrišćanskih interesa (Filipljanima 4:12).

19. Pod kojim okolnostima je Pavle podnosio ’hladnoću i golotinju’?

19 U zimi i golotinji: Apostol je, takođe;, podneo tegobe nastale od hladnoće i relativne ’golotinje’ ili ’razgolićenosti’ (Nova Engleska Biblija). On nije bio ’oskudno obučen’ zato što je bio lenj. Pavle je radio da bi podmirio svoje potrebe (1. Korinćanima 4:11, 12; uporedi sa Delima apostolskim 20:33, 34). ’Hladnoća i golotinja’ su bile tegobe koje je apostol podnosio dok nije bio odgovarajuće obučen za vreme progonstva, kada je zapao u ružno vreme ili kada je bio u službi pod teškim okolnostima.

’Istraj do kraja’

20, 21. (a) Zašto ne bi rekao da je Pavle utvrđenje ljudske snage? (b) Kako mogu danas Jehovini svedoci da se uporede sa apostolom Pavlom?

20 Neko bi mogao Pavla da smatra za utvrđenje ljudske snage pošto je razmotrio nešto od Pavlovog truda, pažnji, putovanja, rizika i tegoba. Međutim, on je bio nesavršen čovek kao i svi mi (Rimljanima 7:21-25). U stvari, njegovi protivnici u Korintu gledali su s visine na njega i govorili: „Jer poslanice su, neko kaže, teške i silne, ali njegova telesna pojava je slaba i reč nikakva“ (2. Korinćanima 10:10, dr Čarnić). Štaviše, Pavle je imao ’trn u telu’ — možda bolest očiju (2. Korinćanima 12:7; Dela apostolska 23:1-5; Galatima 4:15; 6:11).

21 Tako smo i mi, današnji hrišćanski Jehovini svedoci, nesavršeni iako ozbiljno nastojimo, kao i Pavle, da se dopadnemo Bogu (1. Korinćanima 9:24—27). Svet gleda na nas s visine mada mi pokazujemo duboko zanimanje za duhovnu dobrobiti ljudi (Matej 22:39). Mnogi od nas imaju neku bolest. Ali na taj način smo još zavisniji od Božje snage. U našoj slabosti njegova snaga dolazi naročito do izražaja među onima kojima propovedamo (2. Korinćanima 12:7-10).

22. (a) Kako nas Jehova teši ako smo pozvani da stradamo’ pravde radi’? (b) Kako možemo jedino da ’istrajemo do kraja’?

22 Nema sumnje da je snaga odozgo podržavala Pavla sve do njegove smrti kao vernog Jehovinog slugu. (2. Korinćanima 4:7; 2. Timotijeva 4:6-8). I mi možemo samo uz Božju snagu da ’istrajemo do kraja’ovog zlog poretka ili svoje smrti u vernosti (Psalam 29:11; Matej 10:28; 24:3, 13; Marko 13:13). Ako smo pozvani da stradamo ’pravde radi’, uveliko nas teše Jehovin sveti duh,, njegova dragocena obećanja i njegovi odgovori na naše molitve. Ti činioci nas uveravaju da je „Bog svake utehe“ uz nas. Možda smo i mi kao apostol Pavle ’u nedoumici, ali nismo bez izlaza, gonjeni, ali nismo napušteni; možda nas obaraju ali nas ne uništavaju’ (2. Korinćanima 4:8, 9). Naš Bog nas ovlašćuje da objavljujemo neustrašivo dobru vest uprkos progonstvima i tegobama. Sigurno ćemo moći da ’istrajemo do kraja’ uz Jehovinu snagu.

Da li možeš sada da odgovoriš na pitanja?

□ Šta znači ’istrajati do kraja’?

□ Na koja je putovanja mislio Pavle kada je govorio da je često na putu?

□ Kako su ’lažna braća’ ugrozila apostola i kako su savremeni Jehovini svedoci duhovno utvrđeni protiv takvih osoba?

□ Pod kojim okolnostima je Pavle osetio ’glad i žeđ’ kao i ’hladnoću i golotinju’?

□ Kako je moguće da ’istrajemo do kraja’ iako smo nesavršeni kao što je i Pavle bio?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 11. strani]

Pavle je bio u opasnosti od pagana, kao u Listri