Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Da li će tebe da izabere Bog?

Da li će tebe da izabere Bog?

Da li će tebe da izabere Bog?

„Bog je izabrao ono što je ludo pred svetom - da posrami mudre“ (1. Korinćanima 1:27, NS).

1. Zašto su mnogi izabrali da postanu ludi u očima sveta?

 DA LI bi odbacio kao beznačajno nešto što si znao da je važan zadatak samo zato što bi drugi smatrali ludošću ili znakom slabosti? Naravno, niko — čak ni dete — ne voli da bude označen kao lud ili slabić. Ali pretpostavimo da si dobio nalog od visoko inteligentnog dostojanstvenika da izvršiš taj važan zadatak. Zar ne bi bio spreman da ugušiš ovoj ponos i prihvatiš zadatak? Milioni su to učinili u toku istorije. Koji su zadatak prihvatili ti ljudi i od koga su ga dobili? Odgovor na to pitanje nalazi se u Pavlovom prvom pismu upućenom hrišćanima u starom Korintu.

2. Koju aktivnost smatra svet za ludost?

2 Pavle je upozorio hrišćane da ne zasnuju svoje obožavanje jednostavno na onome što je popularno i zato je pisao: „Jer reč o mučeničkom stubu je ludost onima koji propadaju, a nama koji se spasavamo — sila Božja. Jer je napisano: ’Uništiću mudrost mudrih, i odstraniću inteligenciju intelektualaca.’ Gde je mudri? gde književnik? Gde prepirač ovoga poretka? Zar nije Bog pretvorio mudrost ovoga sveta u ludost? Pošto svet svojom mudrošću nije poznao Boga u Božjoj mudrosti, Bog je smatrao za shodno da spase one koji veruju ludošću onoga što se propoveda“ (1. Korinćanima 1:18-21, NS).

3. Koja vest treba, po Božjoj nameri, da se propoveda širom sveta, iako je svet smatra za ludost?

3 Za takozvane mudre i intelektualce ovoga sveta reč o Hristovoj prolivenoj krvi na mučeničkom stubu jeste ludost. Oni se rugaju ideji da neko može da uživa večni život u pravednom novom poretku ako veruje u Hristovu žrtvu. Po njima je čista fantazija da je Hrist vaskrsnuo iz mrtvih i da je sada moćni kralj Božjeg nebeskog kraljevstva. Pa ipak je Božja namera da se obznani širom sveta ta poruka koja raduje srca ljudi. Dakle, svakome ko bi postao njegov sluga Bog daje u zadatak da propoveda tu dobru vest o njegovom Carstvu. Koga Bog upotrebljava za propovedanje, pošto je ta poruka ravna ludosti za mudrace ovoga sveta? Poslušaj inspirisani odgovor iz Božje reči:

4. (a) Koga upotrebljava Bog za propovedaše njegove poruke? (b) Kako utiče izbor takvih osoba na mudre u svetu?

4 „Gledajte samo, braćo, svoje priznanje; nema tu mnogo mudrih po ljudskom shvatanju, nema mnogo silnih, niti mnogo plemenita roda, nego je Bog izabrao ono što je pred svetom ludo — da time posrami mudre, i što je slabo pred svetom, to je Bog izabrao — da posrami jako, i što se u svetu smatra neplemenitim i prezrenim Bos je izabrao, i ono što se smatra za ništa — da uništi ono što važi kao nešto, da se niko ne pohvali pred Bogom“ (1. Korinćanima 1:26-29, dr Čarnić).

5. Koji činioci odlučuju da li će te Jehova izabrati da te upotrebi?

5 Da li si ti takva osoba koju bi Bog izabrao da obavi delo koje Bog želi da bude obavljeno danas na Zemlji? Ako da, tada to znači da moraš da budeš spreman na to da te svet smatra ludim. „Jer je mudrost ovoga sveta ludost pred Bogom“, piše u Bibliji (1. Korinćanima 3:19, NS). Dakle, da bi bio uspešan sluga Jehove Boga, moraš da budeš voljan da postupaš na način koji će se činiti svetu glupim. Da li postoje istorijski primeri koji ne pokazuju samo da su ljudi iz sveta smatrali Božje sluge ludima, već i da je mudrost sveta bila ludost za Boga?

Primeri iz prošlosti

6. Kako je Nojeva aktivnost ispoljavala Božju mudrost, iako su je ljudi smatrali ludom?

6 S ljudske tačke gledišta, ali ne s Božje, Noje se prihvatio ludog zadatka. Zamisli, trebalo je da počne da radi na suvoj zemlji kolosalnu konstrukciju sličnu sanduku koja je imala zapreminu od 36 800 m3 Još je ta arka trebalo da plovi po vodi. Naizgled špekulativni poduhvat, koji će sigurno prouzrokovati podsmeh. A da će Jehova učiniti kraj svetu izgledalo je ljudima sasvim apsurdno. Po njima je Noje bio lud što je propovedao takve poruku (2. Petrova 2:5). Pa ipak, činjenica je bila da je Bog smatrao njihov način života, njihov način delovanja ludim. Oni su uništavali Zemlju i time Boga razbesneli (1. Mojsijeva 6:5). Dakle, Noje je bio voljan da ga smatraju ludim u tom pogledu što je dopuštao da dođu do izražaja Božja mudrost i sila.

7. Zašto je Mojsijevo postupanje izgledalo ludo, ali šta je pokazao ishod stvari?

7 Da li bi se odrekao bogatstva i dostojanstva i prihvatio umesto toga maltretiranje samo zato da bi se dopao Bogu? Mojsije je upravo to učinio. Iako je ’bio podučen u svoj mudrosti egipatskoj’, dobrovoljno se odrekao tog načina života i prihvatio žig sramote koju nosi Božji pomazanik (Dela apostolska 7:22; Jevrejima 11:24-26). Sigurno je Mojsijev način postupanja bio lud u očima egipatskog sveta, ali se kasnije ispostavilo da je svetska mudrost bila ludost kada su egipatski mudraci bili poniženi putem 10 nevolja i kada je Bog uništio u Crvenom moru vojne snage te nacije. Takvi primeri pokazuju da je ljudska mudrost, u stvari, ludost pred Bogom. Mudrost i sila Svemogućega nemaju premca.

8. (a) Iz kojih slojeva društva je poticala većina prvih hrišćana? (b) Kako je, ipak, uticalo njihovo propovedanje na svetske mudrace?

8 Šta je bilo sa prvim hrišćanima? Jedan profesor istorije pisao je: „Hrišćani su uglavnom bili niskog porekla, poticali su iz nižih slojeva zanatlijske i trgovačke klase velikih gradova“ (Stari svet od Džozefa V. Svejna). Hristovi sledbenici u prvom veku bili su zaista jednostavne osobe. Ta činjenica je skretala pažnju njihovih neprijatelja (Dela apostolska 4:13; Jovan 7:48). Pa ipak je mudrost koju su govorili Hristovi sledbenici postidela svetske mudrace. Nisu mogli da dokuče svetu tajnu Božju o Hristu i Carstvu; za njih je bila ta vest glupost. Upravo kao što u Bibliji piše: „Ovu mudrost nije upoznao ni jedan od vladara ovog poretka; jer da su je upoznali, ne bi prikovali na stub slavnog Gospoda“ (1. Korinćanima 2:7, 8, NS).

Božje delo propovedanja

9. (a) Ko je bi zaista izvorište uputstava koja je Isus dao? (b) Šta su morali da rade Isusovi učenici da bi propovedali dostojnim ljudima poruku o Carstvu?

9 Isus Hrist je ispoljio Božju mudrost i primerom koji je ostavio i poukama koje je dao u vezi načina sprovođenja dela propovedanja, Rekao je: „Ništa ne činim sam od sebe, nego govorim ono što me je Otac naučio“ (Jovan 8:28, NS). Isus je išao pravo kod ljudi sa porukom o Carstvu. Poučavao ih je javno i po kućama. Razmotri za trenutak uputstva koja je dao svojim učenicima, dvanaestorici i sedamdesetorici koje je poslao u propovedanje. Ta uputstva možeš da nađeš u Mateju 10:1-4 i Luki 10:1-12. Isus je rekao svojim učenicima da pronađu ljude. „A kada uđete u koji grad ili selo, ispitajte ko je u njemu dostojan“, rekao je. Da, da pronađu one koji žele da slušaju. I šta su trebali učenici njima da kažu? „Propovedajte i govorite da se približilo carstvo nebesko“, Isus ih je poučio (Matej 10:7, dr Čarnić).

10. (a) Kakvo uputstvo je Isus dao u pogledu načina pristupanja domaćinu? (b) Šta je Trebalo da rade njegovi učenici ako ne bi naišli na interesovanje? (c) Šta se može reći o mudrosti Hristovih uputstava?

10 Isus im je dao čak uputstvo kako da pristupe nekom domaćinu. Rekao je: „A kad uđete u koju kuću, prvo recite: ’Mir ovoj kući.’ I ako tamo bude prijatelj mira, vaš mir će počivati na njemu, a ako ne, vratiće se k vama“ (Luka 10:5, 6, NS). Trebalo je da ostanu kod ljudi koji su pozitivno reagovali na poruku o Carstvu koju su propovedali. ALIJ, ako ta poruka ne bi zanimala domaćina, trebalo je da idu dalje. Zaista, ta uputstva su bila jednostavna, nekomplikovana, a ipak dovoljno određena da pokažu jevanđelistima sve do današnjeg dana šta i kako da kažu. Zar to nije upravo ono što bi očekivao od Božje mudrosti?

11. (a) Šta je Isusa pokazao da treba da bude tema poruke njegovih učenika? (b) Šta treba da radimo da bismo delotvorno propovedali Carstvo? (c) Kako možeš da upotrebiš stavke iz Biblije da bi pokazao da će Carstvo da reši probleme navedene u ovom odlomku?

11 Kao što smo ranije pomenuli, Carstvo je srž poruke onih koji obavljaju delo propovedanja. „Govorite im! ’Približilo se k vama kraljevstvo Božje’“, upućivao je Isus (Luka 10:9, NS). Tu temu treba da imaš u vidu, jer si ti kao jevanđelista odgovoran da pomažeš slušaocima da razumeju kako može Carstvo da bude zaista dobra vest za njih. Dakle, treba da pokušaš da prikažeš poruku o Carstvu da bi odgovarala njihovim potrebama. Zavisno od potreba ili interesovanja slušalaca, zašto ne bi istakao da će Carstvo učiniti ono što ih najviše privlači? Na primer, možeš da im pokažeš kako će Carstvo sprovesti Božju nameru i pretvoriti Zemlju u raj u kojem će večno da žive ljudi, pri čemu možeš da im pročitaš stavke kao što su Isaija 45:18 i Psalam 37:29. Koristeći se stavcima iz Biblije, možeš da im pokažeš kako će Carstvo da reši dole navedene probleme.

 Bolest: Isaija 35:5, 6; Otkrivenje 21:3, 4.

 Smrt: Isaija 35:8; 26:19; Jovan 5:28, 29; 1. Korinćanima 15:26.

 Nedostatak hrane: Isaija 25:6; Psalam 67:6; 72:16.

 Stambeno pitanje: Isaija 65:21—23.

 Rat: Psalam 46:8, 9; 72:7, 8.

 Zločini i nasilje: Psalam 37:9, 10; Priče Solomunove 2:22.

 Zagađivanje okoline: Otkrivenje 11:18.

12. (a) Kako može jevanđelista da utvrdi koje potrebe ima osoba sa kojom razgovara? (b) Šta je ključ za delotvorno propovedanje?

12 Kako možeš da utvrdiš koje potrebe imaju slušaoci? Prvo, treba da budeš dobar slušalac, voljan da čuješ šta oni imaju da kažu. Postavljaj pitanja i pažljivo slušaj odgovore na ta pitanja; nemoj da stupaš u defanzivu ako odgovori nisu onakvi kakve si ti očekivao. Jedan svedok, koji je aktivan u propovedanju više od 25 godina, zapazio je: „Nastojim uvek da uvučem domaćina odmah u razgovor. Na taj način saznajem šta ga zanima, što je bolje nego da nastavim sa onim što sam hteo da kažem.„ Drugi iskusni jevanđelista primetio je: „Odrecitovano svedočanstvo može da dospe samo do njihovih ušiju ili da odleti kao na vetru.“ U stvari, ključ za delotvorno propovedanje jeste iskreno interesovanje za ljude. Isus se interesovao za ljude (Matej 9:36-38). Pokaži ljudima da vide da te interesuju kao osobe i da zaista veruješ da im donosiš dobru vest. Jedan svedok je rekao: „Doći će do jednog zaključka ako mehanički govoriš — da nisi ubeđen u ono što govoriš.“

Bitan metod propovedanja

13. Kako pokazuje Biblija da su prvi hrišćani poslušali Hristova uputstva za propovedanje?

13 Isus Hrist je, kao što smo videli, pobudio svoje sledbenike da raznose poruku o Carstvu direktno po kućama ljudi. Apostoli su sledili ta uputstva i doveli do izražaja Božju mudrost time što su primenjivali taj važni metod propovedanja. Biblijski izveštaj glasi: „Svakoga dana u hramu i od kuće do kuće nastavili su bez prestanka da uče i objavljuju dobru vest o Hristu Isusu“ (Dela apostolska 5:42, NS). Kada je apostol Pavle učinio kasnije kratak osvrt na njegovu propovedničku delatnost, rekao je svojoj hrišćanskoj braći: „Ništa korisno nisam propustio da vam kažem i da vas poučim javno i idući od kuće do kuće. Već sam dao i Jevrejima i Grcima temeljno svedočanstvo o pokajanju Bogu i veri u našeg Gospoda Isusa“ (Dela apostolska 20:20, 21, NS).

14. Šta ukazuje na delotvornost metoda propovedanja od kuće do kuće?

14 Mada ljudi obično ismejavaju Božje sluge i smatraju ih ludima zato što primenjuju taj apostolski metod propovedanja Carstva, ipak dokazuje ogroman uspeh tog metoda da ga Bog odobrava. Na primer, britanski sociolog Brajan Vilson analizirao je porast Jehovinih svedoka u Japanu i dao izveštaj: „Većina (58,3 posto) onih koji su postali svedoci izjavljuju da je prvi put probudio njihovo zanimanje za to objavitelj koji ih je posetio kod kuće.“ Katolički sveštenik Džon O’Brajan takođe je pre niz godina rekao pred nešto oko 200 sveštenika na Bogoslovskom fakultetu Sv. Josif u Njujorku: „Tajna fenomenalnog uspeha sv. Pavla nalazila se u njegovom neumornom primenjivanju metoda od kuće do kuće pri vrbovanju obraćenika. Ironija je da sada taj apostolski metod primenjuju sekte koje nisu katoličke, naročito Jehovini svedoci.“

Zašto planirati propovedanje

15. Zašto je važno da planiramo vreme za propovedanje od kuće do kuće?

15 Zar nije tačno da moraš da planiraš kada treba da obaviš nešto važno? Verovatno si planirao vreme za jelo i spavanje, kao i za školu ili posao. Ako želiš da obaviš ono što si naumio, važno je da planiraš. To isto važi i za propovedanje od kuće do kuće. Pošto se sotona, đavo bori protiv toga da dobra vest o Božjem carstvu dospe do ljudi, mi treba da planiramo propovedanje Carstva da bismo redovno učestvovali u njemu. Inače može da nam se dogodi da upravo ne možemo da odvojimo sebi vreme za to delo (1. Korinćanima 9:16). Sotonin cilj je da se baš to dogodi.

16. Koji primeri pokazuju koliko je korisno da planiramo službu propovedanja?

16 Jedan lekar, koji je Svedok više od 25 godina, kaže da je neophodno napraviti plan za propovedanje. Vlasnik velike stočarske farme u Sjedinjenim Državama izjavljuje: „Oko 1944. godine shvatio sam da je jedini način da idem u službu ako planiram dan za to.“ On još dodaje: „Do ovoga dana, još uvek uzimam u toku nedelje slobodan dan za službu.“ Jedan hrišćanski starešina, koji je i advokat, smatra da samo zato što ima određeno planirano vreme za svedočenje može mesečno da provede prosečno 15 časova u propovedanju. Ako ima da obavi subotom neki pravni posao, planira ga za posle podne, pošto pre podne ide u službu propovedanja (uporedi sa Kološanima 4:5).

Zastupaj Boga na dostojan način

17. Kako treba da vodimo računa o svojoj odeći dok smo u službi propovedanja?

17 Mada nas svet smatra ludim zbog životodajne poruke koju prenosimo, ipak treba da vodimo računa o tome da svojim izgledom nikako ne skrenemo pažnju sa te vitalne poruke. Do toga mogu dovesti ekstremnosti u oblačenju — ili preterano moderna odeća ili suviše zapuštena. U otmenijim krajevima možda moramo naročito da pazimo na izgled i pravila ponašanja. Da li to znači da moramo obavezno da imamo skupu garderobu? Ne. Jedna uspešna jevanđelistkinja, koja dosta putuje sa svojim mužem, pažljivo posmatra kako se ljudi oblače u određenom regionu. Zatim izabere skroman stil koji odgovara stilu oblačenja tog kraja. Naša garderoba, koliko god bila skromna, biće dovoljna ako je čista, ispeglana i uredna. Da li imaš sva dugmeta na sakou ako ga nosiš? Da li si odstranio sve mrlje sa tvoje kravate? Da li su ti cipele čiste i izglancane? Zapamti, tvoj uredni, dostojanstveni izgled doprineće da se primi s poštovanjem poruka koju donosiš (Titu 2:10).

18. (a) Prikaži koliko je vredno da prilagodimo svoj stil odevanja onom stilu koji je uglavnom zastupljen u kraju gde delujemo? (b) Zašto treba da izbegavamo da budemo preterano doterani i odskačemo od sredine?

18 Zato što je posvetila više pažnje svom izgledu jedna sestra izveštava da ju je pozvala u kuću jedna gospođa koja ranije nije htela čak ni da razgovara sa njom. Nakon prijatnog biblijskog razgovora, upitala je ta gospođa: „Kojoj crkvi, u stvari, vi pripadate?“ Odgovor je glasio: „Ja sam Jehovin svedok“. To je veoma iznenadilo sagovornicu. Ona još nikada ranije nije pustila Jehovine svedoke u kuću. Kada ju je sestra upitala zašto je nju pozvala unutra, sagovornica je odgovorila zato što je sestra bila ukusno obučena. Žena se osećala prisiljenom da sluša šta je sestra htela da kaže. Uspostavljen je redovan biblijski studij. S druge strane, ako si preterano doteran kada ideš kod siromašnijih ljudi, izgledalo bi kao da misliš da si bolji od njih. Dakle, bilo gde da radimo ili bilo kome da propovedamo, treba da se oblačimo i ponašamo tako da poruka o Carstvu deluje privlačno, a ne odbojno, na ljude (1. Korinćanima 9:19-23).

19. (a) Šta je neophodno da bi nekoga Bog izabrao? (b) Koji primer je Hrist ostavio u tom pogledu? (c) Za koje prednosti ispunjavaš uslove ako si voljan da dopustiš da te svet smatra ludim?

19 Zaista, zavisi od tebe kako ćeš odgovoriti na pitanje — da li bi mene Bog izabrao? Njegov izbor se ne zasniva na intelektualnim sposobnostima ili položaju u svetu. Već je važno da si spreman da vršiš volju Božju na njegov način, čak i onda kada te svet zbog toga smatra ludim ili slabim. Isus Hrist je ostavio primer u tome. Bio je voljan da ga njegovi savremenici smatraju ludim samo da bi posredovao svojim učenicima ’mudrost od Boga’ (1. Korinćanima 1:30). Ako si spreman da objavljuješ poruku o Carstvu, da te svet smatra ludim, ispunjavaš uslove da te Jehova Bog upotrebi kao njegovog svedoka i da uživaš u blagoslovenom daru večnog života u njegovom pravednom novom poretku.

Da li možeš da odgovoriš na ova pitanja?

□ Kakav je govor ludost u očima sveta? Kako su Noje i Mojsije pokazali da ono što svet smatra ludošću odražava, u stvari, Božju mudrost?

□ Kakva uputstva je dao Isus svojim sledbenicima u pogledu sprovođenja dela propovedanja?

□ Koji je važan metod sprovođenja dela propovedanja i šta pokazuje da je uspešan?

□ Zašto je važno da planiramo propovedanje?

□ Kako bi trebalo da budemo obučeni kada se nalazimo u službi propovedanja?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 13. strani]

Isus je poučio svoje učenike kako da propovedaju pre nego što ih je poslao u službu propovedanja

[Slika na 15. strani]

Propovedanje od kuće do kuće je metod propovedanja koji ima biblijsku podlogu