Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Čuvaj se muzike koja kvari!

Čuvaj se muzike koja kvari!

Čuvaj se muzike koja kvari!

„Nauči me, Jehova, putu svome, i povedi me ravnom stazom“ (Psalam 27:11, NS).

1. Zašto je jedinstven Jehovin dar muzike?

 JEHOVA BOG je velikodušno obdario ljude talentom za muziku. To je bio jedinstveni izraz njegove nezaslužene dobrote, jer muzika nije neophodna za život, ali omogućava ljudima da izraze svoja osećanja — žalost, radost (1. Mojsijeva 4:21). Pruža utehu u vreme žalosti ili još više usrećuje u vreme radosti. Zato je bilo sasvim prikladno kada je Jakov pisao svojoj hrišćanskoj braći: „Je li ko dobro raspoložen? Neka peva psalme“ (Jakov 5:13, NS).

2. U kakvom odnosu stoje sviranje i pevanje prema obožavanju Jehove?

2 Pesme i muzika uopšte odavno su bili vezani uz obožavanje Jehove. U vreme oslobođenja hvalio ga je njegov narod radosno u pesmi (2. Mojsijeva 15:1—21; Sudije 5:1—31). Bog je uputio na osnivanje muzičke grupe za služenje u njegovom hramu (Psalam 68:24—26). Isus Hrist i njegovi apostoli pevali su hvalospeve posle Spomen večere Gospodnje (Marko 14:26). Apostol Pavle je pobuđivao svoju hrišćansku braću da izraze osećanja u ’duhom (nadahnutim) pesmama i pri tome sviraju. Jehovi u svom srcu’ (Efescima 5:19, NS). Među Jehovinim svedocima pevanje je sve do današnjeg dana stalna komponenta obožavanja.

3. Koji primeri pokazuju da muzika ima moć?

3 Neosporno je da muzika ima moć. Dopire do srca i budi osećanja. Zato se svetske himne i marševi upotrebljavaju da razbuktaju patriotska osećanja. Svetske škole imaju „borbene“ pesme da inspirišu sportiste. U ekonomskoj propagandi upotrebljavaju se privlačne melodije da bi se bolje prodali neki proizvodi. Ovi primeri da muzika ima moć treba da upozore hrišćane da budu oprezni.

Zašto je potrebna opreznost?

4. Na šta moraju naročito da paze obožavaoci Jehove što se tiče muzike?

4 Sotona, đavo takođe je svestan koliku moć ima muzika i ponekad je upotrebljava da utiče na srca i zavede ljude od čistog obožavanja Jehove. Zbog toga lojalni hrišćani moraju u tom pogledu da ’čuvaju srce, jer iz njega izvire život’. (Priče Solomunove 4:23). Pogotovu moramo da pazimo da nas muzika koju slušamo ne odvede od ’ravne staze’ i navede na pokvareno ponašanje koje sramoti Boga (Psalam 27:11).

5. Zašto treba da budemo veoma probirljivi kada se opredeljujemo za neku vrstu muzike?

5 Jehova je bio veoma velikodušan u darivanju ljudi talentom za muziku. Ali koliko se često taj dar zloupotrebljava! Zato treba da budemo vrlo probirljivi i razboriti kada se opredeljujemo za neku vrstu muzike. Često možemo reći kakav duh promiču izvesne pesme, bez da smo čuli reči. Mojsije je mogao još iz daljine da razazna da muzika koja je dolazila iz izraelskog logora nije bila ni ’pevanje zbog velikog učinjenog dela ni žalosno pevanje zbog poraza’. Kada je konačno došao do logora i video kako su se ljudi ponašali, znao je da je to bila muzika koja je vodila u neobuzdano idolopokloničko ponašanje (2. Mojsijeva 32:15—19, 25). Tako i mi danas moramo da preispitamo kakvo raspoloženje ili duh izaziva muzika koju slušamo. Da li nas izgrađuje ili je to muzika koja kvari i razara?

6. Za čega đavo koristi neku vrstu muzike i koje Pavlove reči zaslužuju posebnu pažnju?

6 Apostol Pavle je shvatio da sotona želi da pokvari ili razori Jehovin narod. Zato je Pavle pobuđivao braću u veri da se odvoje od nepravde i pitao ih: „Jer čega zajedničkog ima pravednost sa bezakonjem? ili kakvu zajednicu ima svetlost sa tamom? U čemu se Hristos slaže s Veliarom“ (2. Korinćanima 6:14—17, dr Čarnić). Danas se đavo lukavo koristi različitim oblicima nepravde u muzici, pri čemu nastoji da namami ljude na ponašanje koje ih degradira i tako odvrati od Boga. Predani Jehovini svedoci treba da budu svesni tih opasnosti.

Nemoj biti u zajednici sa demonima!

7. Kako može hrišćanin da kaže da li postoji demonski uticaj u određenoj vrsti muzike?

7 Na području muzike postoje duhovne opasnosti. Mnogi popularni muzičari se, na primer, bave okultnim radnjama. Neki otvoreno priznaju da obožavaju sotonu i često se pojavljuje sotonski uticaj u njihovoj muzici i pesmama. Ali kako može hrišćanin da kaže da li postoji demonski uticaj u određenoj vrsti muzike? U nekim slučajevima je dovoljno pogledati korice albuma. Možda vidiš na njima naslikane likove koji izgledaju kao vračari, demoni ili đavoli. Ili na koricama mogu biti slike sa mističnim ili okultnim obeležjima. Ime muzičke grupe ili albuma može ukazati na vezu sa demonima, kao i naslovi i reči pesama. Na primer, šta bi mogao da zaključiš iz sledećih naslova pesama: „Simpatija za đavola“ i „Deca groba“? Njujork Post je izvestio da je takva pesma „drsko priznanje“ da ti muzičari „tesno sarađuju sa sotonom“.

8. Koje poruke su ubačene u neke muzičke snimke, koje se čuju samo kada se ti snimci unazad puštaju?

8 Takođe su snimljene na ploči ili traci nebiblijske ili čak demonske poruke koje se čuju samo kada se unazad pušta traka. Tim metodom se koriste brojne muzičke grupe. Kada se unazad pusti snimak jedne veoma popularne pesme, ponavljaju se stalno reči „odluči se da pušiš marihuanu“. Ako pustimo unazad jedan drugi popularan snimak, možemo čuti sledeću poruku: „Pevaću zato što živim kod sotone. . . . Tome se ne može uteći, moj slatki sotono.“

9. Kakve ideje može neko da upije ako sluša određenu vrstu muzike i kako to može da bude opasno?

9 Obično ljudi ne puštaju snimke unazad. Pa ipak, kada se slušaju određeni muzički snimci, mozak koji je otvoren za neispravne sugestije može da upije ili nebiblijske ili demonske ideje. Haj Fideliti Magazin citirao je šefa jednog odeljenja produkcije gramofonskih ploča, koji je rekao: „Ista vrsta prijemčivosti se traži za novu rok i novu klasičnu muziku. . . . Treba joj se predati i dopustiti da osvoji čije misli.„ Da li je to pak razumno? Duhovno nezaštićeni um može da ostane otvoren za upad demona (uporedi sa Matejom 12:43—45)!

10. Kako treba da gledaju verni hrišćani na bilo šta što je demonsko?

10 Apostol Pavle je pisao svojoj voljenoj braći u veri: „Ne, nego što mnogobošci žrtvuju, demonima prinose na žrtvu, a ne Bogu. A ja neću da vi budete u zajednici sa demonima. Ne možete piti čašu Gospodnju (Jehovinu) i čašu demonsku; ne možete učestvovati u trpezi Gospodnjoj (Jehovinoj) i trpezi demonskoj“ (1. Korinćanima 10:20, 21, dr Čarnić). Nemoral i bavljenje spiritizmom, okultnim ili drugim demonskim radnjama nemaju pravog mesta u životu vernog hrišćanina (5. Mojsijeva 18:10—12; Galatima 5:19—21).

11. Šta bi trebalo da učini hrišćanin ako otkrije da ima ploče sa demonskom muzikom?

11 Šta bi trebalo da učini hrišćanin, imajući u vidu savet inspirisan od Boga, ako otkrije da neke muzičke ploče koje poseduje odaju demonski uticaj? Trebalo bi, sigurno, da ih uništi, jer Jehovin narod ne sme da bude ’u zajednici sa demonima’. Prvi hrišćani u Efesu, koji su bili u sličnoj situaciji, postupili su tako bez ikakvog oklevanja. O njima čitamo: „A mnogi od onijeh koji čarahu, sabravši knjige svoje spaljivahu ih pred svima; i proračunaše i nađoše da su vrijedela pedeset hiljada groša“ (Dela apostolska 19:19). Ti ’ljubitelji Jehove’ mrzeli su zlo i nije ih zastrašila pomisao na materijalni gubitak. Umesto toga, uništili su sve stvari koje su bile demonske prirode. Bilo je to za njih od velike duhovne koristi (Psalam 97:10).

Izbegavaj svetski duh

12, 13. a) Koji svetski duh često prati sadašnju muziku i muzičare i kako se manifestuje? b) Kako treba Jehovini svedoci da primene načelo iz Galatima 6:7?

12 Niti bi trebalo da previdimo svetski duh divlje raspuštenosti, često vezan uz današnju muziku i muzičare (uporedi sa Efescima 2:1—7). Kada je, na primer, bio otkazan jedan koncert, hiljade obožavalaca su se pobunili. Toronto Star izveštava: „Bombardovali su 268 milicajaca flašama, lancima i drugim predmetima za gađanje u toku 30 minuta razjarenosti . . . Iščupali su 200 sedišta koja su bila zavarena za čelične šipke i zabetonirana. Nabacali su na pozornicu hrpu metalnih stolica. . . . Iščupali su obrtne krstove na ulazima, porazbijali prozore u prostoriji gde se prodaju ulaznice i u restoranu ispod tribine, i slupali nekoliko automobila izvan stadiona.“ Treba li hrišćanin uopšte da bude u takvom društvu?

13 Obično se sasvim slobodno uživaju alkohol i droge na takvim priredbama. Pored toga, muzika i ponašanje izvođača izaziva duh divlje raspuštenosti. Jasno je .da takva muzika, koja se svira u tim prilikama, zajedno sa elementima demonizma, droge i nasilja, može samo da kvari. Da li bi onda hrišćanin mogao da sluša tu istu muziku u svom vlastitom domu, bez da bi to bilo štetno za njega? Sigurno da ne bi. I nijedan verni Jehovin svedok neće ignorisati biblijsko načelo: „Bog se ne da ružiti; jer šta čovjek posije ono će i požnjeti“ (Galatima 6:7).

14. Zašto nije na mestu slušati i igrati uz pesmu koja pobuđuje na nemoral?

14 Pa ipak, neki misle: „Ne slušam muziku zbog reči; samo volim njen takt. Dobar je za igranje.“ Ali i u tome postoji opasnost. Prema Tajms-Heraldu iz Njuport Njuza (Virdžinija), „strastan disko igrač može da igra celu noć uz neki hit, i ne primeti kod muzike ništa više od bujnog takta i privlačne fraze koja se stalno ponavlja.“ Tačno je da muzika može imati privlačni takt za igranje — ali na šta nas podstiču reči? Šta ulazi u misli slušaoca? Kako može, recimo, lojalni Jehovin svedok da igra uz neku pesmu čiji ga tekst uvek iznova pobuđuje da ide i vrši blud? (1. Korinćanima 6:9, 10).

15. Koji pokvareni trendovi se zapažaju u modernoj muzici?

15 Naravno, ne znači da samo rok i disko sadrži moralno pokvarene reči. U mnogim zemljama ili mestima postoje oblici muzike koji su lokalno veoma popularni, dok, međutim, pravi hrišćani smatraju da su za osudu njihov takt i tekst. U jednom članku lista Njuz end Obzerver iz Rolia (Severna Karolina) data je sledeća izjava o američkoj narodnoj muzici: „Kafanski ljudi i varalice uvek su igrali određenu ulogu u narodnim pesmama, ali još nikada kao danas nisu opisana u istoriji muzike tako zorno njihova nezakonita dela.“ Spouksmen-Rivjuv, aludirajući na drugi trend u popularnoj, ali nemoralnoj muzici, piše sledeće: „Žene pevaju o seksu u noći, o seksu na podijumu za igru i o seksu na uglu ulice.“ Zar mogu takve pesme da budu nešto drugo nego pokvarene?

16. Kakva pomoć postoji za nekoga čije srce ga nagoni da sluša ili igra uz nemoralnu muziku?

16 Ne zaboravi nikada da je nesavršeno ljudsko srce prevarno, spremno na sve (Jeremija 17:9). Da li te srce nagovara da slušaš ili igraš uz muziku za koju znaš da je neispravna u Jehovinim očima? Ako da, čuvaj se! Traži u molitvi Božju pomoć, tako da možeš da se ’osiguraš u onome što je prihvagljivo za Gospoda i da ne učestvuješ u delima koja pripadaju tami’ (Efescima 5:10—12; Psalam 5:1, 2). Time što čvrsto odbijaš da slušaš ili igraš uz nemoralnu muziku, možda služiš kao ukor drugima čija srca ih zavode.

17. Šta misliš kako možemo da primenimo na muziku savete iz a) Efescima 5:3? i b) Titu 2:11—14?

17 Oni koji su potpuno opsednuti duhom ovog zlog poretka možda uživaju u nemoralnoj muzici. Ali kako bi u njoj mogli da uživaju verni hrišćani? Njih se savetuje: „Blud i svaka nečistota ili lakomost da se ni ne opominju među vama, kao što dolikuje svetima“ (Efescima 5:3, dr Čarnić). Da li smo se, prema tome, ’odrekli bezbožnosti i svetskih žudnji’? Nemojmo da pazimo samo na ono što govorimo već i na ono što slušamo, te da ne slušamo pesme o nemoralu. Da ’živimo po zdravom umu, u pravednosti i pobožnosti usred ovog sadašnjeg poretka’ (Titu 2:11—14).

18. Koja pitanja možemo sebi da postavimo što se tiče našeg stava prema određenim muzičarima?

18 Ali šta ti lično misliš o svetskim muzičarima? Pitaj se: Da li imitiram neke u odeći, frizuri i govoru? Koliko pričam o njima i njihovoj muzici? Da li ih obožavam kao idole time što nosim majice ili jakne na kojima su naslikani takvi izvođači ili time što držim slike ili postere u sobi? Da li se to dopada Jehovi, kome treba da odam čast? Da li sledim jasni biblijski savet da ’bežim od idolopoklonstva’? (1. Korinćanima 10:14; Rimljanima 1:24, 25).

Razlikuj ispravno od neispravnog

19. Kako treba primeniti u muzici pravilno školovanu moć razlučivanja?

19 Apostol Pavle je pisao: „Čvrsta hrana jeste za zrele ljude, one koji su svoju moć razlučivanja upotrebom uvežbali, da prave razliku između ispravnog i neispravnog“ (Jevrejima 5:14, NS). Hrišćanski roditelji i omladinci treba da primene pravilno školovanu moć razlučivanja, da bi razlikovali ispravno od neispravnog. Treba da sagledaju i potpuno odbace prevarne privlačne pokvarene muzike. Pošto se u ovom svetu kojim vlada đavo i njegovoj muzici sve više utvrđuju moralni zakoni koji sve dopuštaju, Jehovini svedoci, i mladi i stari, moraju još odlučnije da ravnaju svoj način življenja po visokim merilima svog nebeskog Oca (Psalam 119:9—16; 1. Jovanova 5:19).

20. Šta se preporučuje mladoj osobi koju obuzima duh sumnjivih pesama?

20 Ne zaboravi nikada da muzika ima moć. Može uticati na srce. Da li primećuješ da te obuzme duh sumnjivih svetskih pesama? Onda učini brzo nešto da sačuvaš srce. Ako si omladinac, razgovaraj o tome sa svojim hrišćanskim roditeljima. Takođe se usrdno moli Jehovi da ti pomogne preko svetog duha (Priče Solomunove 4:23; Luka 11:13; Galatima 5:22—24).

21. Kako mogu hrišćanski roditelji pomoći svojoj deci da izbegavaju pokvarenu muziku?

21 Šta činite vi roditelji da biste pomogli deci da razlikuju prihvatljivu muziku od pokvarene muzike? Je li ispravno od vas kao hrišćanina da im odobrite da slušaju pesme koje ističu demonizam, nemoral, zloupotrebu droga i nasilje? Dakle, pre nego što kupite ploču ili dozvolite deci da slušaju određenu muziku, uzmite sebi vremena da pregledate korice albuma i vidite da li postoje znakovi pokvarenog uticaja. Pregledajte naslove i reči pesama. Ako su pesme pokvarene, razgovarajte ljubazno sa svojim mladima. Istaknite im da svi hrišćani treba da budu ’mala deca u nevaljalstvu, a odrasli u razboritosti’, ne trudeći se da znate podle stvari i ne puneći mozak pokvarenim mislima (1. Korinćanima 14:20). Nakon takvog razgovora, van sumnje je da ćete vi i vaša deca odstraniti sve ploče koje su za osudu po Bibliji i zajedno odlučiti da nikad više ne slušate pokvarenu muziku.

22. a) Zašto ne gubimo ništa vredno ako odbacimo muziku koja kvari? b) Kakav stav i kakvo gledište treba da imamo kod izbora muzike?

22 Postoji široka raznovrsnost muzike koja je po Bibliji prihvatljiva i izgrađujuća — tu spadaju i divne pesme Carstva koje imaju Jehovini svedoci širom sveta. Dakle, ne gubimo ništa vredno ako odbacimo muziku koja kvari. Redovnim proučavanjem Biblije i hrišćanskih publikacija možemo da školujemo sposobnost opažanja, te tako razlikujemo ispravno od neispravnog. I zatim se držimo onoga što je pravo. Ako se neka vrsta muzike sukobi sa Božjem pravednim merilima, odbaci je. Povinuj se njegovim uputama i čvrsto stoj na ’ravnoj stazi’ (Psalam 27:11). Čuvaj se na svaki način muzike koja kvari! U isto vreme, neka tvoj lični izbor muzike bude na hvalu Bogu, koji „nam sve daje izobilno za užitak“ (1. Timoteju 6:17, dr Čarnić).

Kako bi odgovorio?

□ Koje primere imamo da muzika ima moć?

□ Kako možeš reći da li izvesna muzika ima demonskog uticaja?

□ Šta treba da uradiš ako imaš gramofonske ploče koje odaju demonski uticaj ?

□ Kakva pomoć postoji za nekoga čije ga srce nagoni da sluša ili igra uz pokvarenu muziku?

□ Kako mogu pomoći hrišćanski roditelji svojoj deci da izbegavaju muziku koja kvari?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 20. strani]

Muzika koja degradira nije za Jehovin narod