Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Da li je osveta neispravna?

Da li je osveta neispravna?

Da li je osveta neispravna?

Na auto-putu u Sjedinjenim Američkim Državama, jedan automobil je bio spor da skrene u stranu i propusti drugi automobil. Vozač drugog automobila osvetio se tako što je zapucao na vozilo koje ga je razljutilo, ubivši nedužnog putnika.

Jedna tinejdžerka je svoje mesto u školskoj igri morala da prepusti drugoj devojci. Osvetila joj se tako što je njenom mladiću rekla da se devojka sastaje s mladićem iz druge škole. Time je narušila vezu devojke i tog mladića.

MNOGI ljudi smatraju da je opravdano to što se osvećuju kada misle da je prema njima učinjena nepravda. Na ovaj ili onaj način, oni slede geslo: „Ne gnevi se, jednostavno se osveti.“ Danas je ljubav prema bližnjemu spala na niske grane, a duh osvete je u porastu (Matej 24:12).

Ipak, kako ti gledaš na osvetu? Ako veruješ Bibliji, možda smatraš da je osveta u osnovi neispravna. Ali, kada živimo u jednom bezbožnom svetu, možda misliš da je opraštanje, suprotnost osvetoljubivosti, često nerealno. Kako bi ti reagovao da si prevaren ili napadnut? Da li postaješ osvetoljubiv ako te neko zanemaruje ili uvredljivo govori drugima o tebi? Jesi li osvetljiv ili opraštaš?

Osvetoljubivi stav je štetan

Naravno, postoje različiti stepeni uvrede. Ali, većina ljudi koji žele da se osvete drugima nije bila napadnuta ili zločinački ugrožena. „Uvrede“ navedene na početku ovog članka bile su prilično beznačajne, iako su u mislima onih koji su odlučili da se osvete poprimile veliku važnost.

Biblija kaže da ne bismo smeli razvijati osvetljivi stav. Poslovice 24:29 savetuju: „Ne reci: Kao on meni, tako ću ja njemu.“ Zašto ne? U prvom redu, takav stav je emocionalno i fizički razarajuć. Osvetoljubive misli oduzimaju duševni mir i sprečavaju zdravo razmišljanje. Zapazi sledeći novinski izveštaj: „Dvojica farmera su, pucajući sa svojih kamioneta, ubili jedan drugoga na parkingu, čime je završena 40-godišnja svađa koja je počela još dok su bili deca.“ Zamislimo kako je razmišljanje tih ljudi celog njihovog života bilo zatrovano nagrizajućim, osvetljivim duhom! (Poslovice 14:29, 30).

Još jedan razlog zašto ne razvijati osvetljivi duh je da se oni koji greše — čak i ozbiljni prestupnici — mogu promeniti. Na primer, apostol Pavle je jednom ’odobravao ubistvo‘ učenika Stefana i ’disao grožnjom i ubistvom protiv učenika Gospodnjih‘. Ali, on se promenio. Mnogo godina kasnije, apostol Petar — čiji je život Pavle ranije ugrožavao — nazvao ga je „ljubljeni naš brat Pavle“ (Dela 8:1; 9:1; 2. Petrova 3:15). Hrišćani su mogli pokušati da se osvete Pavlu, posebno kada je on, slep, čekao u Damasku (Dela 9:3-15). Kakva bi to samo tragična greška bila!

Zato je Pavle mogao ispravno da savetuje u Rimljanima 12:20: „Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je žedan, napoj ga.“ Zašto? Zato što, ako se osvećujemo neprijatelju, činimo ga bezosećajnim, a neprijateljstvo između nas postaje trajno. Ali, ako činimo dobro onome ko nas vređa ili nam nanosi bol, možemo ublažiti njegov stav i bivšeg neprijatelja učiniti prijateljem.

Prepoznavanje naših slabosti takođe nam pomaže u savladavanju gorčine koja vodi u želju za osvetom. Psalmista je pitao: „Ako bi na prestupe gledao, o Jah, o Jehova, ko može opstati?“ (Psalam 130:3, New World Translation). Svi smo mi povredili ili uvredili druge. Zar nismo bili zadovoljni kada nisu pokušavali da nam se osvete? Zar ne treba onda i mi da postupamo sa sličnom suzdržljivošću? Isus je savetovao: „Sve što hoćete da čine vama ljudi, činite i vi njima“ (Matej 7:12).

Istina, Biblija kaže: „Mrzite na zlo“ (Psalam 97:10; Amos 5:15). Ali, ona nam ne kaže da mrzimo onoga koji čini zlo. U stvari, Isus nam je zapovedio: „Ljubite neprijatelje svoje i molite se za one koji vas gone“ (Matej 5:44). Ako vraćamo uvredu za uvredu, oponašamo duh prestupnika. Drevna poslovica kaže: „Ne govori: Vratiću ja zlo. Uzdaj se u Gospoda [Jehovu], koji će te izbaviti“ (Poslovice 20:22). Kakav mudar stav! Koliko je samo bolje da se pokažemo kao pobednici odolevajući iskušenju da oponašamo prestupnika (Jovan 16:33; Rimljanima 12:17, 21).

Kazna — od koga?

Naravno, neki postupci su ozbiljniji od ličnih uvreda ili nanošenja boli. Šta ako smo žrtva zločina? Prirodno je da smatramo da u ime pravde nešto treba da se učini. Ali, šta? U nekim zajednicama nije bilo neobično lično se pobrinuti za stvari i osvetiti se. Ali, takve su zajednice često nestale, potkopane krvavim sukobima. Danas ni Božji zakoni ni, u većini slučajeva, ljudski zakoni ne dozvoljavaju pojedincima da se lično osvećuju za zločine, i to iz dobrog razloga. Takvo lično nasilje stvara samo još više nasilja.

Da li, onda, žrtva zločina treba da miruje i pasivno da prihvati zlostavljanje? Ne bezuslovno. Kada smo mi ili naša imovina izloženi nasilju, tu su vlasti kojima se možemo obratiti. Možda možete pozvati policiju. Ako ste na poslu, pođite do nadzornika. U školi možete tražiti da razgovarate sa direktorom. To je jedan od razloga zbog čega oni postoje — da održavaju pravdu. Biblija nam kaže da vladini službenici ’služe Bogu da kazne onoga koji zlo čini‘ (Rimljanima 13:4). Pravda zahteva da vlada iskazuje svoju vlast, zaustavljajući prestup i kažnjavajući prestupnike.

Istina, ponekad je potrebno mnogo vremena da bi se izvršila pravda. Jedan pisac umoran od sveta rekao je: „Pravda je kao voz koji skoro uvek kasni.“ Zaista, ponekad voz uopšte ne dođe. Oni koji čine nepravdu mogu biti tako moćni da vlasti ne mogu da ih kontrolišu. Ipak, samosavladavanje je mudar način postupanja. „Svu strastvenost [gnjev, St] svoju izliva bezumnik, ali je mudar čovek zauzdava (Poslovice 29:11).

Osveta — od koga?

Suzdržavanje od osvete na taj će nam način koristiti, a mi možemo mirno čekati, znajući da, ako treba biti odmerena pravda, Bog će to učiniti u pravo vreme. Jehova je svestan da nesmetano prestupanje vodi u nepravednost (Propovednik 8:11). On neće dozvoliti okorelim zlim ljudima da zauvek muče čovečanstvo. Zbog toga nam je apostol Pavle savetovao: „Ne osvećujte se za sebe, voljeni, već dajte mesta gnevu; jer je napisano: ’Osveta je moja; ja ću platiti, kaže Jehova‘“ (Rimljanima 12:19NW). Zaista, Biblija govori o danu osvete od strane Stvoritelja. Šta će značiti taj dan osvete? I ko će biti na meti Božje osvete? To ćemo razmotriti u sledećem članku.

[Okvir na 4. strani]

Da bi mogao kontrolisati osvetoljubiva osećanja, upamti:

□ Bog je zainteresovan za pravdu

□ gajenje osvetoljubivog stava je štetno

□ ljubaznost često smanjuje probleme s drugima

□ mnogi naši prestupi bili su oprošteni

□ oni koji greše mogu se promeniti

□ pobeđujemo svet odolevajući njegovim putevima