Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Zašto da ispitamo tačnost Biblije?

Zašto da ispitamo tačnost Biblije?

Zašto da ispitamo tačnost Biblije?

Kako gledaš na Bibliju? Neki čvrsto veruju da je ona Božje otkrivenje čoveku. Drugi veruju da je to samo jedna obična knjiga. Drugi su pak neodlučni. Ako imaš bilo koju sumnju u vezi s poreklom Biblije, postoje snažni razlozi zašto treba da je istražiš i rešiš to pitanje.

DO 18. veka, Biblija se u zemljama hrišćanstva uopšte poštovala kao Reč Božja. Ali, od 19. veka nadalje, rastući broj edukatora, naučnika i čak teologa i crkvenih vođa počeo je javno izražavati sumnju u vezi s tačnošću Biblije.

Kao rezultat, kritika Biblije postala je tako rasprostranjena da mnogi donose osudu a da i ne znaju sadržaj Biblije. Umesto Bibliji, mnogi ljudi u hrišćanstvu sada se okreću ljudskim filozofijama. Ipak, moderna filozofija nije proizvela sigurniji ili srećniji svet. To je jedan dobar razlog da istražiš Bibliju i vidiš da li njeno vođstvo vodi ka sreći i uspehu.

Još jedan razlog za istraživanje tačnosti Biblije je divan izgled koji ona postavlja pred čovečanstvo. Na primer, Psalam 37:29 navodi: „Pravednici će držati zemlju i doveka u njoj će ostati“ (Otkrivenje 21:3-5). Kako na tebe utiču takva obećanja? To su sigurno dovoljni razlozi da istražiš Bibliju i vidiš da li joj se može verovati.

Ovaj časopis je uvek podržavao istinitost Biblije i često pruža dokaz njene tačnosti. Postoje brojna područja na kojima se može ispitati tačnost Biblije. Različita izdanja Kule stražare pomoći će ti da odgovoriš na sledeća pitanja: Da li se poznate činjenice o drevnoj istoriji slažu s Biblijom? Da li su njena proročanstva tačna? Da li je njen savet praktičan, ili su današnji edukatori i filozofi dokazali da je Biblija zastarela?

Geografija je još jedno područje na kome možeš ispitati tačnost Biblije. Paganski mitovi često protivreče geografskim činjenicama. Na primer, mnogi drevni narodi pričali su priče o putovanjima u takozvani svet mrtvih. S obzirom na drevne Grke, knjiga A Guide to the Gods objašnjava: „Zemlja je posmatrana kao pljosnata površina okružena ogromnim prostorom vode nazvanim Okean. Iza toga leži Budući svet, mračna pustoš posuta tamom i besplodnim biljkama.“ Kad se pokazalo da je to mit, paganski filozofi morali su da premeste svoj takozvani budući svet. „Odgovarajuće mesto je pronađeno, ispod zemlje, povezano s ovim svetom različitim špiljama“, objašnjava autor Ričard Karlion (Richard Carlyon). Danas znamo da je i to mit. Ne postoji nikakav takav podzemni svet ili prolaz.

Za razliku od mitova drevnih naroda, Biblija ne sadrži pogrešno gledište da je Zemlja pljosnata. Umesto toga, ona navodi naučnu istinu da je Zemlja okrugli predmet koji ne leži ni na čemu (Job 26:7; Isaija 40:22). Šta je s drugim geografskim opisima spomenutim u Bibliji? Da li su oni mitološki, ili je moguće s tačnošću dočarati biblijske događaje kad se poseti današnji Egipat, uključujući Sinajsko poluostrvo i današnji Izrael?

[Slika na 3. strani]

„On je koji sedi nad krugom od zemlje“ (Isaija 40:22).

„On je zemlju ni za čemu obesio“ (Job 26:7).