Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

„Ljubite istinu i mir“!

„Ljubite istinu i mir“!

„Ljubite istinu i mir“!

„Reč Gospoda nad vojskama ovako mi progovori: ... Ljubite istinu i mir“ (ZAHARIJA 8:18, 19).

1, 2. (a) Kakva je istorija čovečanstva što se tiče mira? (b) Zašto ovaj sadašnji svet nikad neće videti pravi mir?

 „SVET nikada nije imao mir. Uvek je negde — i često na više mesta istovremeno — bio rat.“ Tako je rekao profesor Milton Mejer s Masačuseckog univerziteta u SAD. Kakav žalostan komentar o humanosti! Istina, ljudi žele mir. Političari su isprobali sve načine da ga sačuvaju, od Pax Romana iz rimskog doba do politike „Uzajamno zasiguranog uništenja“ tokom Hladnog rata. Ipak, konačno, svi njihovi napori su podbacili. Kao što se Isaija pre mnogo vekova izrazio, „gorko vesnici mira plaču“ (Isaija 33:7). Zašto je to tako?

2 To je zato što trajan mir mora poticati iz odsutnosti mržnje i pohlepe; mora biti utemeljen na istini. Mir ne može biti zasnovan na lažima. Zbog toga je Jehova kada je obećavao obnovu i mir drevnom Izraelu rekao: „Ja ću kao reku mir na njega navratiti, a slavu naroda kao bujan potok“ (Isaija 66:12). Bog ovog sistema stvari, Sotona Đavo, jeste „krvnik“, ubica, i „laža i otac laži“ (Jovan 8:44; 2. Korinćanima 4:4). Kako svet ikada može s takvim jednim bogom imati mir?

3. Koji je značajan dar Jehova dao svom narodu, uprkos tome što žive u svetu punom poteškoća?

3 Ipak, značajno je da Jehova daje mir svom narodu čak iako on živi u Sotoninom ratom razorenom svetu (Jovan 17:16). U šestom veku pre n. e. on je ispunio svoje obećanje dato preko Jeremije i dao ’mir i istinu‘ svom posebnom narodu kada ga je vratio u njegov zavičaj (Jeremija 33:6NW). I u ovim poslednjim danima, on daje „mir i istinu“ svom narodu u njegovoj „zemlji“, to jest zemaljskom duhovnom imanju, iako žive u najgorim tegobnim vremenima koja je ovaj svet do sada video (Isaija 66:8; Matej 24:7-13; Otkrivenje 6:1-8). Dok nastavljamo naše osmatranje 8. poglavlja Zaharije, steći ćemo dublje cenjenje za taj od Boga dani mir i tu istinu i videti šta mi moramo učiniti da bismo sačuvali svoj udeo u njima.

’Neka vam se ukrepe ruke‘

4. Kako je Zaharija ohrabrio Izrael da postupa ako želi da iskusi mir?

4 Po šesti put u 8. poglavlju Zaharije čujemo Jehovinu uzbudljivu objavu: „Ovako govori Gospod nad vojskama: Neka se ukrepe ruke vama koji slušate u ovo vreme ove reči iz usta proroka od dana kad se osnova dom Gospoda nad vojskama, da se sazida hram. Jer pre tih dana ne beše nagrade ni za čoveka ni za životinju, niti beše mira od neprijatelja ni onome koji odlažaše, ni onome koji dolažaše, i ja pustih sve ljude jednoga na drugoga“ (Zaharija 8:9, 10).

5, 6. (a) Zbog obeshrabrenja Izraelaca, kakva je bila situacija u Izraelu? (b) Kakvu je promenu Jehova obećao Izraelu ako na prvo mesto stavi obožavanje njega?

5 Zaharija je ove reči izgovorio dok se hram ponovo gradio u Jerusalimu. Pre toga, Izraelci koji su se vratili iz Vavilona obeshrabrili su se i prekinuli s radom na izgradnji hrama. Zbog toga što su obratili pažnju na svoj lični komfor, nisu imali nikakav blagoslov niti ikakav mir od Jehove. Iako su obrađivali svoja polja i brinuli se za vinograde, nisu napredovali (Agej 1:3-6). Bilo je to kao da su radili ’bez nagrade‘.

6 Sada kada se hram ponovo gradio, Zaharija je ohrabrio Jevreje da se ’ukrepe‘, hrabro stavljajući Jehovino obožavanje na prvo mesto. Šta bi se desilo ako bi to učinili? „Sada nisam kao pre ostatku tog naroda, govori Gospod nad vojskama. Jer će usevi napredovati [’biće semena mira‘, NW], loza će nositi svoj plod, i zemlja će rađati svoj rod, i nebo će davati rosu svoju. Sve ću ja to dati ostatku tog naroda. I kao što bejaste pod prokletstvom među narodima, dome Judin i dome Izrailjev, tako ću vas izbaviti i bićete pod blagoslovom. Ne bojte se, i nek se ukrepe mišice vaše!“ (Zaharija 8:11-13). Ako Izrael bude postupao odlučno, napredovaće. Ranije, kada su narodi želeli da navedu primer prokletstva, mogli su ukazati na Izrael. Sada bi Izrael bio primer blagoslova. Kakav odličan razlog da ’ukrepe ruke‘!

7. (a) Kakve je uzbudljive promene doživeo Jehovin narod, s vrhuncem u službenoj 1995. godini? (b) Osmatrajući godišnji izveštaj, koje zemlje vidiš da imaju izuzetan izveštaj o objaviteljima, pionirima, proseku sati?

7 Kako danas stoje stvari? Pa, u godinama pre 1919, Jehovinom narodu je donekle nedostajala revnost. Oni nisu zauzeli potpuno neutralan stav u Prvom svetskom ratu, i imali su naginjanje da slede čoveka pre nego svog Kralja, Isusa Hrista. Kao posledica toga, neki su bili obeshrabreni unutrašnjim i spoljašnjim protivljenjem organizaciji. Zatim, 1919, uz Jehovinu pomoć oni su ukrepili ruke (Zaharija 4:6). Jehova im je dao mir, i oni su snažno napredovali. To se vidi iz njihovog izveštaja o poslednjih 75 godina, koji dostiže svoj vrhunac u službenoj 1995. godini. Kao narod, Jehovini svedoci se klone nacionalizma, tribalizma, predrasuda i svih drugih izvora mržnje (1. Jovanova 3:14-18). Oni sa istinskom revnošću služe Jehovi u njegovom duhovnom hramu (Jevrejima 13:15; Otkrivenje 7:15). Samo prošle godine, proveli su preko milijardu sati govoreći drugima o svom nebeskom Ocu! Svakog meseca vodili su 4 865 060 biblijskih studija. U proseku, 663 521 osoba učestvovala je u pionirskoj službi svakog meseca. Kad sluge hrišćanskog sveta žele da pruže primer ljudi koji su istinski oduševljeni u svom obožavanju, oni ponekad ukažu na Jehovine svedoke.

8. Kako svaki pojedini hrišćanin može izvući korist iz ’semena mira‘?

8 Jehova svom narodu, zbog njegove revnosti, daje ’seme mira‘. Svaki pojedinac koji uzgaja ovo seme videće da mir raste u njegovom srcu i njegovom životu. Svaki hrišćanin koji veruje i koji teži za mirom s Jehovom i sa suhrišćanima ima udela u istini i miru naroda Jehovinog imena (1. Petrova 3:11; uporedi s Jakovom 3:18). Nije li to divno?

„Ne bojte se!“

9. Kakvu je promenu u svom ophođenju sa svojim narodom Jehova obećao?

9 Sada čitamo sedmu Jehovinu objavu. Koja je ona? „Ovako govori Gospod nad vojskama: Kao što vam namislih zlo učiniti, kad me oci vaši dražiše, govori Gospod nad vojskama, i ne raskajah se, tako opet u ove dane namislih da dobro činim Jerusalimu i domu Judinu. Ne bojte se!“ (Zaharija 8:14, 15).

10. Koji izveštaj Jehovinih svedoka pokazuje da se oni ne plaše?

10 Iako je Jehovin narod bio razasut u duhovnom smislu tokom Prvog svetskog rata, u njihovim srcima želeli su da čine ono što je ispravno. Stoga je Jehova, nakon što je primenio izvesnu disciplinu, promenio svoj način ophođenja prema njima (Malahija 3:2-4). Danas, mi gledamo unazad i gorljivo mu zahvaljujemo za to što je učinio. Istina, bili smo ’omrznuti od svih naroda‘ (Matej 24:9). Mnogi su zatvarani, a neki su čak i umrli za svoju veru. Često se suočavamo sa apatijom ili neprijateljstvom. Ali, ne plašimo se. Znamo da je Jehova jači od bilo kakvog protivljenja, vidljivog ili nevidljivog (Isaija 40:15; Efescima 6:10-13). Mi nećemo prestati da pazimo na reči: „Uzdaj se u Gospoda! Budi jak i nek je srce tvoje jako!“ (Psalam 27:14).

„Govorite istinu jedan drugome“

11, 12. Šta pojedinačno treba da imamo na umu ukoliko želimo da imamo puni udeo u blagoslovima koje Jehova daje svom narodu?

11 Da bismo imali puni udeo u blagoslovima od Jehove, postoje stvari koje treba da upamtimo. Zaharija kaže: „Evo što treba da činite: Govorite istinu jedan drugome, sudite pravo i za mir na vratima svojim. Ne mislite jedan drugome zlo u srcu svome, i ne ljubite krive zakletve. Jer na sve to ja mrzim, govori Gospod“ (Zaharija 8:16, 17).

12 Jehova nas podstiče da govorimo istinu (Efescima 4:15, 25). On ne čuje molitve onih koji smišljaju štetne stvari, i skrivaju istinu radi ličnog dobitka, ili izgovaraju lažne zakletve (Poslovice 28:9). Pošto mrzi otpadništvo, on želi da prionemo uz biblijsku istinu (Psalam 25:5; 2. Jovanova 9-11). Nadalje, starešine koje se bave pravnim slučajevima, poput starijih muževa na gradskim vratima u Izraelu, treba svoje savete i odluke da zasnivaju na biblijskim istinama, a ne na ličnom mišljenju (Jovan 17:17). Jehova želi da oni ’sude za mir‘, time što pokušavaju da, kao hrišćanski pastiri, obnove mir između sukobljenih strana i što pomažu pokajničkim grešnicima da ponovo steknu mir s Bogom (Jakov 5:14, 15; Juda 23). Istovremeno, oni čuvaju mir skupštine, hrabro isterujući one koji taj mir remete time što namerno istrajavaju u neispravnom postupanju (1. Korinćanima 6:9, 10).

„Radost i veselje“

13. (a) Kakvu je promenu u pogledu pošćenja prorokovao Zaharija? (b) Kakav se post držao u Izraelu?

13 Sada, čujemo osmu dostojanstvenu objavu: „Ovako govori Gospod nad vojskama: Post četvrtoga, post petoga, post sedmoga i post desetoga meseca, obratiće se za dom Judin u radost i veselje i u praznike veselja. Ali ljubite istinu i mir“ (Zaharija 8:19). Pod Mojsijevim zakonom, Izraelci su postili na Dan pomirenja kako bi izrazili žaljenje zbog svojih greha (3. Mojsijeva 16:29-31DK). Četiri posta koje Zaharija pominje očigledno su držana da bi se oplakali događaji povezani sa osvajanjem i uništenjem Jerusalima. (2. Kraljevima 25:1-4, 8, 9, 22-26). Sada se međutim hram ponovo gradi i Jerusalim ponovo nastanjuje. Oplakivanje se obratilo u radost, a postovi su mogli postati praznično vreme.

14, 15. (a) Kako je proslava Memorijala bila veliki razlog za radovanje, i na šta nas to treba podsetiti? (b) Kao što se vidi iz godišnjeg izveštaja, koje zemlje su imale izuzetan broj prisutnih na Memorijalu?

14 Danas, mi ne držimo postove koje je Zaharija pomenuo, niti postove koje je propisivao Zakon. Pošto je Isus dao svoj život za naše grehe, mi se radujemo blagoslovima većeg Dana pomirenja. Naši gresi su pokriveni, ne samo na simboličan način, već potpuno (Jevrejima 9:6-14). Sledeći zapovest nebeskog Prvosveštenika, Isusa Hrista, mi držimo Memorijal njegove smrti kao jedinu svečanu proslavu na hrišćanskom kalendaru (Luka 22:19, 20). Ne doživljavamo li „radost i veselje“ dok se zajedno okupljamo svake godine radi te proslave?

15 Prošle godine, okupilo se 13 147 201 osoba da bi proslavilo Memorijal, 858 284 više nego 1994. Kakvo mnoštvo! Zamisli radovanje u 78 620 skupština Jehovinih svedoka dok se neuobičajeno veliki broj ljudi sabirao u njihovim Dvoranama Kraljevstva za tu proslavu. Sigurno, svi prisutni bili su pokrenuti da ’ljube istinu i mir‘ dok su se sećali smrti Onoga koji je „put i istina i život“ i koji sada vlada kao Jehovin veliki „Knez mira“! (Jovan 14:6; Isaija 9:6). Ta proslava imala je posebno značenje za one koji su je održavali u zemljama rastrzanim metežom i ratom. Neka naša braća bila su svedoci neopisivih strahota tokom 1995. Pa ipak, ’mir Božji, koji prevazilazi svaki razum, čuvao je srca njihova i misli njihove u Isusu Hristu‘ (Filipljanima 4:7).

’Hajdemo da razmekšamo lice Jehovino‘

16, 17. Kako ljudi iz naroda mogu ’razmekšati lice Jehovino‘?

16 Ipak, odakle su svi ti milioni koji su prisustvovali Memorijalu došli? Deveta Jehovina objava razjašnjava: „Ovako govori Gospod nad vojskama: Još će dolaziti narodi i stanovnici mnogih gradova. Dolaziće stanovnici jednoga grada u drugi, govoreći: Hajdemo da se molimo Gospodu [„da razmekšamo lice Jehovino“, NW], i da tražimo Gospoda nad vojskama! Ići ćemo i mi. Tako će dolaziti mnogi narodi da traže Gospoda nad vojskama u Jerusalimu, i da se mole Gospodu“ (Zaharija 8:20-22).

17 Ljudi koji su prisustvovali Memorijalu želeli su da ’traže Gospoda nad vojskama‘. Mnogi od njih bili su njegove predane, krštene sluge. Milioni drugih prisutnih još nisu stigli dotle. U nekim zemljama broj prisutnih na Memorijalu bio je četiri ili pet puta veći od broja objavitelja Kraljevstva. Tim mnogim zainteresovanim pojedincima potrebna je pomoć da nastave da napreduju. Poučimo ih da se raduju spoznanju da je Isus umro za naše grehe i da sada vlada u Božjem Kraljevstvu (1. Korinćanima 5:7, 8; Otkrivenje 11:15). I ohrabrimo ih da se predaju Jehovi Bogu i podlože njegovom naimenovanom Kralju. Na taj način, oni će ’razmekšati lice Jehovino‘ (Psalam 116:18, 19; Filipljanima 2:12, 13).

„Deset ljudi od svih jezika naroda“

18, 19. (a) U ispunjenju Zaharije 8:23, ko je danas „Judejin“? (b) Ko su danas „deset ljudi“ što ’hvataju Judejina za skut‘?

18 Poslednji put u osmom poglavlju Zaharije čitamo: „Ovako govori Gospod nad vojskama“. Koja je Jehovina konačna objava? „U to će vreme deset ljudi od svih jezika naroda uhvatiti jednog Judejina za skut govoreći: Idemo s vama, jer saznasmo da je s vama Bog“ (Zaharija 8:23). U Zaharijinim danima, prirodni Izrael je bio Božji izabrani narod. Međutim, u prvom veku taj Izrael je odbacio Jehovinog Mesiju. Stoga, naš Bog je izabrao „Judejina“ — jedan novi Izrael za svoj poseban narod, ’Izrael Božji‘ sastavljen od duhovnih Jevreja (Galatima 6:16; Jovan 1:11; Rimljanima 2:28, 29). Konačan broj ovih treba da bude 144 000, izabranih iz čovečanstva da vladaju s Isusom u njegovom nebeskom Kraljevstvu (Otkrivenje 14:1, 4).

19 Većina od ovih 144 000 već su umrli verni i otišli su na svoju nebesku nagradu (1. Korinćanima 15:51, 52; Otkrivenje 6:9-11). Malo njih ostalo je na zemlji i oni se raduju što vide da „deset ljudi“ koji izabiraju da idu s ’Judejinom‘ zaista jesu „mnoštvo veliko, ...od svakoga roda i plemena, naroda i jezika“ (Otkrivenje 7:9; Isaija 2:2, 3; 60:4-10, 22).

20, 21. Kako se kraj ovog sveta približava, kako možemo ostati u miru s Jehovom?

20 Kako se kraj ovoga sveta neumoljivo približava, hrišćanski svet je poput Jerusalima u Jeremijinim danima: „Miru se nadasmo, ali to dobro ne dođe, i vremenu oporavljenja, a gle strava!“ (Jeremija 14:19). Takva strava dostići će vrhunac kad se narodi okrenu protiv lažne religije i nasilno okončaju s njom. Kratko nakon toga, narodi će i sami doživeti uništenje u Božjem konačnom ratu, Armagedonu (Matej 24:29, 30; Otkrivenje 16:14, 16; 17:16-18; 19:11-21). Kakvo će to vreme uskomešanosti biti!

21 Kroz sve to, Jehova će štititi one koji ljube istinu i uzgajaju ’seme mira‘ (Zaharija 8:12NW; Sofonija 2:3). Ostanimo, onda, na sigurnom unutar zemlje njegovog naroda, dok ga revnosno javno hvalimo i pomažemo što je moguće većem broju osoba da ’razmekšaju lice Jehovino‘. Ako tako činimo, uvek ćemo se radovati Jehovinom miru. Da, „Gospod narodu svome silu daje; Gospod narod svoj blagosilja mirom“ (Psalam 29:11).

Možeš li objasniti?

◻ Kako je Božji narod ’ukrepio ruke‘ u Zaharijinim danima? A danas?

◻ Kako odgovaramo na progonstvo, neprijateljstvo i apatiju?

◻ Šta je uključeno u to da ’govorimo istinu jedan drugome‘?

◻ Kako osoba može ’razmekšati lice Jehovino‘?

◻ Koji se veliki razlog za radovanje vidi u ispunjenju Zaharije 8:23?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 18. strani]

Prošle godine, Jehovini svedoci su proveli 1 150 353 444 sata govoreći ljudima o Božjem Kraljevstvu