Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

’Morate biti sveti jer sam ja svet‘

’Morate biti sveti jer sam ja svet‘

’Morate biti sveti jer sam ja svet‘

„Budite sveti, jer sam ja svet, Gospod, Bog vaš“ (LEVITSKA 19:2).

1. Koji su neki ljudi koje svet smatra svetima?

 VEĆINA glavnih svetskih religija ima one koje smatra svetima. Majka Tereza, čuvena u Indiji, često se smatra svetom zbog svoje posvećenosti siromasima. Papu nazivaju „Svetim Ocem“. Osnivača savremenog katoličkog pokreta Opus Dei, Hose Marija Eskribu, neki katolici smatraju „uzorom svetosti“. Hinduizam ima svoje svamine, to jest svete ljude. Gandi se duboko poštuje kao sveti čovek. Budizam ima svoje svete kaluđere, a islam svog svetog proroka. Ali, šta tačno znači biti svet?

2, 3. (a) Šta reči „svet“ i „svetost“ znače? (b) Koja su neka pitanja na koja treba odgovoriti?

2 Reč „svet“ definiše se kao „1. ...biti u vezi s božanskom moći; častan. 2. biti uvažavan putem obožavanja ili dubokog poštovanja ili biti vredan toga... 3. živeti prema nekom striktnom ili visokomoralnom religioznom ili duhovnom sistemu... 4. biti određen ili odvojen za neku religioznu svrhu“. U biblijskom kontekstu, svetost podrazumeva „religioznu čistoću ili čistotu; časnost“. Prema biblijskom referentnom delu Insight on the Scriptures, „originalna hebrejska [reč] kodeš nosi misao o izdvojenosti, isključivosti, ili posvećenosti Bogu... stanje odvojenosti za službu Bogu.“ a

3 Naciji Izrael bilo je zapoveđeno da bude sveta. Božji zakon je glasio: ’Ja sam Gospod, Bog vaš. Zato se osvećujte i budite sveti, jer sam ja svet.‘ Ko je bio Izvor svetosti? Kako bi nesavršeni Izraelci mogli postati sveti? I koje pouke za nas danas možemo pronaći u Jehovinom pozivu na svetost? (Levitska 11:44).

Kako je Izrael bio povezan sa Izvorom svetosti

4. Kako je u Izraelu Jehovina svetost bila pokazana primerom?

4 Sve što je bilo povezano sa Izraelovim obožavanjem Jehove Boga trebalo se smatrati svetim i tako se ophoditi. Zašto? Jer je sam Jehova začetak i izvor svetosti. Mojsijev izveštaj o pravljenju svetog šatora od sastanka i odeždi i ukrasa zaključuje rečima: „Načinićeš pločicu od čistoga zlata i na njoj ćeš izrezati kao na pečatu: ’Svetost Gospodu.‘“ Ova sjajna pločica od čistog zlata bila je pričvršćena na prvosveštenikov turban, i označavala je da je on odvojen za službu u naročitoj svetosti. Dok su bili očevici toga kako ovaj ugravirani znak blešti na suncu, Izraelci su bili redovno podsećani na Jehovinu svetost (Izlazak 28:36; 29:6; 39:30).

5. Kako su nesavršeni Izraelci mogli biti smatrani svetima?

5 Ali kako su Izraelci mogli postati sveti? Samo putem svog bliskog odnosa s Jehovom i čistim obožavanjem njega. Njima je bilo potrebno tačno spoznanje „Najsvetijeg“ da bi ga obožavali u svetosti, fizičkoj i duhovnoj čistoći (Poslovice 2:1-6; 9:10NW). Izraelci su dakle morali obožavati Boga iz čistog poticaja i čistog srca. Bilo kakav licemeran oblik obožavanja bio bi Jehovi mrzak (Poslovice 21:27).

Zašto je Jehova osudio Izrael

6. Kako su se Jevreji u Malahijinim danima ophodili prema Jehovinoj trpezi?

6 To je jasno pokazano kada su Izraelci s pola srca donosili loše, manjkave žrtve u hram. Preko svog proroka Malahije, Jehova je osudio njihove rđave žrtve: „Ništa mi od vas ugodno nije, govori Gospod nad vojskama, i prinosi iz ruku vaših nisu mi ugodni... Ali [ime Gospodnje] vi skvrnite govoreći: Trpeza je Gospodnja nečista, i što ona daje prezriva je hrana. Govorite: Gle, kolika muka!, i vi je prezirete, govori Gospod nad vojskama. A ipak donosite što je oteto, hromo i bolesno, i to su prinosi koje vi činite! Mogu li oni da su mi iz vaših ruku ugodni?, govori Gospod“ (Malahija 1:10, 12, 13).

7. Koje nesvete postupke su Jevreji radili u petom veku pre n. e.?

7 Bog je upotrebio Malahiju, verovatno tokom petog veka pre n. e., da osudi pogrešne postupke Jevreja. Sveštenici su davali bedan primer, i njihovo ponašanje ni u kom slučaju nije bilo sveto. Sledeći to vođstvo, ljudi su bili nemarni što se tiče načela, čak do te mere da su se razvodili od svojih žena, moguće radi toga da bi uzeli mlađe paganke. Malahija je pisao: „Gospod [je] svedok bio izmeđ’ tebe i žene mladosti tvoje kojoj neveru b činiš, mada ti je žena drug saveza tvoga... Zato čuvajte se u duhu svome, i da niko ženi mladosti svoje neveran ne bude. Jer ja mrzim otpuštanje, govori Gospod, Bog Izrailjev“ (Malahija 2:14-16).

8. Kako su neki u hrišćanskoj skupštini zahvaćeni savremenim pogledom na razvod?

8 U savremeno doba, u mnogim zemljama gde je razvod lako dobiti, stopa razvoda se jako povisila. Čak je zahvaćena i hrišćanska skupština. Umesto da traže pomoć starešina da bi prevazišli prepreke i pokušali da svoj brak učine uspešnim, neki su ga prebrzo bacili u stranu. Često su deca ostavljena da plaćaju visoku emocionalnu cenu (Matej 19:8, 9).

9, 10. Kako treba da razmišljamo o našem obožavanju Jehove?

9 Kao što smo gore videli, s obzirom na bedno duhovno stanje u Malahijinim danima, Jehova je otvoreno osudio Judino plitko obožavanje i pokazao da će prihvatiti samo čisto obožavanje. Zar nas to ne treba naterati da razmislimo o kvalitetu našeg obožavanja Jehove Boga, Suverenog Gospoda svemira, Izvora istinske svetosti? Da li Bogu stvarno prinosimo svetu službu? Da li sebe držimo u duhovno čistom stanju?

10 To ne znači da moramo biti savršeni, što je nemoguće, niti da treba da se upoređujemo s drugima. Ali znači da svaki hrišćanin treba Bogu da pruža obožavanje koje unutar okolnosti svakog pojedinca predstavlja njegovo ili njeno najbolje. To se odnosi na kvalitet našeg obožavanja. Naša sveta služba treba da bude ono najbolje što možemo dati — sveta služba. Kako se to postiže? (Luka 16:10; Galatima 6:3, 4NW).

Čista srca vode do čistog obožavanja

11, 12. Odakle proističe nesveto ponašanje?

11 Isus je jasno naučavao da će ono što je u srcu postati očigledno u tome šta ta osoba govori i radi. Isus je rekao samopravednim, a ipak nesvetim, farisejima: „Porodi gujini! Kako možete dobro govoriti, zli kao što ste? Jer usta govore ono što u srcu izobiluje.“ Kasnije je pokazao da zli postupci proističu iz zlih misli u srcu, to jest iz unutrašnje osobe. Kazao je: „Što izlazi iz usta, iz srca izlazi, i to pogani čoveka. Jer iz srca izlaze zle misli, ubistva, preljube, blud, krađe, lažna svedočanstva, klevete. To je ono što pogani čoveka“ (Matej 12:34; 15:18-20).

12 Ovo nam pomaže da razumemo da nesveti postupci nisu prosto spontani niti bez neke prethodne osnove. Oni su posledica prljanja misli koje su se skrivale u srcu — potajnih želja i možda fantazija. Zato je Isus mogao reći: „Čuli ste da je kazano: Ne čini preljube. Ali vam ja kažem da je svaki koji na koju ženu pogleda [„stalno gleda“, NW] sa žudnjom, već učinio preljubu s njom u srcu svome.“ Drugim rečima, blud i preljuba već uhvate koren u srcu i pre nego što se dogodi ikakav čin. Zatim, kada se nađu u odgovarajućim okolnostima, nesvete misli postaju nesveto ponašanje. Blud, preljuba, sodomija, krađa, hule i otpadništvo postaju neke od očitih posledica (Matej 5:27, 28; Galatima 5:19-21).

13. Koji su neki primeri kako nesvete misli mogu voditi do nesvetih postupaka?

13 Ovo se može ilustrovati na različite načine. U nekim zemljama, kasina niču kao pečurke, umnožavajući tako prilike za kockanje. Osoba bi mogla biti iskušana da pribegne ovom bajagi rešenju, da bi pokušala rešiti svoje finansijske probleme. Varljivo rezonovanje moglo bi navesti nekog brata da odbaci ili razvodni svoja biblijska načela. c U drugom slučaju, lak pristup pornografiji, bilo preko TV-a, videa, kompjutera ili knjiga, mogao bi hrišćanina dovesti do nesvetog ponašanja. On samo treba da prenebregne svoj duhovni oklop, i pre nego što bude toga svestan, već je pao u nemoral. Ali u većini slučajeva to klizenje u greh započinje u mislima. Da, u situacijama poput ovih, ispunjavaju se Jakovljeve reči: „Svakoga iskušava njegova žudnja, kad ga ona vuče i mami. Tada, zatrudnevši, žudnja rađa greh“ (Jakov 1:14, 15; Efescima 6:11-18).

14. Kako su se mnogi oporavili od svog nesvetog ponašanja?

14 Na sreću, mnogi hrišćani koji zgreše iz slabosti pokažu istinsko pokajanje, i starešine su u mogućnosti da takve pojedince duhovno obnove. Čak i mnogi koji su zbog nedostatka pokajanja bili isključeni, konačno se opamete i bivaju ponovo primljeni u skupštinu. Oni tada shvataju kako ih je Sotona lako savladao kad su dozvolili da nesvete misli uhvate koren u srcu (Galatima 6:1; 2. Timoteju 2:24-26; 1. Petrova 5:8, 9).

Izazov — suočiti se s našim slabostima

15. (a) Zašto se moramo suočiti s našim slabostima? (b) Šta nam može pomoći da priznamo svoje slabosti?

15 Moramo učiniti napor da objektivno spoznamo naše srce. Jesmo li voljni da se suočimo s našim slabostima, priznamo ih, a zatim radimo na tome da ih pobedimo? Jesmo li voljni upitati nekog poštenog prijatelja kako se možemo poboljšati, i zatim poslušati taj savet? Da bismo ostali sveti moramo prevazići naše propuste. Zašto? Jer Sotona zna naše slabosti. On će upotrebiti svoje suptilne mahinacije da bi nas razdražio na greh i nesveto ponašanje. Svojim lukavim postupcima, on pokušava da nas odvoji od Božje ljubavi tako da više nismo posvećeni i korisni za Jehovino obožavanje (Jeremija 17:9; Efescima 6:11; Jakov 1:19).

16. Kakav je sukob Pavle imao?

16 Apostol Pavle je imao svoja vlastita iskušenja i ispite, kako o tome svedoči u svom pismu Rimljanima: „Znam da dobro ne prebiva u meni, to jest u puti mojoj. Volju imam u sebi, ali ne i moć da učinim ono što je dobro. Jer ne činim dobro što hoću nego zlo što neću činim... Radujem [se] zakonu Božjemu po unutrašnjem čoveku, ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se suproti zakonu razuma moga, i zarobljava me zakonom grehovnim, koji je u udima mojim“ (Rimljanima 7:18-23).

17. Kako je Pavle izašao kao pobednik u svojoj borbi sa slabostima?

17 Vitalna misao u Pavlovom slučaju jeste to što je on priznao svoje slabosti. Uprkos njima mogao je reći: „Radujem [se] zakonu Božjemu po unutrašnjem [duhovnom] čoveku.“ Pavle je voleo ono što je dobro i mrzeo ono što je zlo. Ali je još uvek imao protiv čega da se bori, što je ista borba koju svi imamo — protiv Sotone, sveta i tela. Kako dakle možemo pobediti u toj bici da ostanemo sveti, odvojeni od ovog sveta i njegovog razmišljanja (2. Korinćanima 4:4; Efescima 6:12).

Kako možemo ostati sveti?

18. Kako možemo ostati sveti?

18 Svetost se ne postiže time što idemo linijom manjeg otpora ili time što smo samopovladljivi. Takva vrsta osobe će uvek imati izgovore za svoje ponašanje i pokušavati da krivicu smesti negde drugde. Možda treba da naučimo da postanemo odgovorni za svoje postupke, a ne da budemo poput nekih koji tvrde da se sudbina urotila protiv njih zbog porodičnog porekla ili genetike. Koren ove stvari leži u srcu pojedinca. Da li on ili ona voli pravednost? žudi za svetošću? želi Božji blagoslov? Psalmista je tu potrebu za svetošću razjasnio kada je rekao: „Kloni se od zla i dobro čini, traži mir i gradi mir.“ Apostol Pavle je pisao: „Ljubav da ne bude pretvorna. Zgranjavajte se od zla i prionite uz dobro“ (Psalam 34:14, NW; 97:10; Rimljanima 12:9).

19, 20. (a) Kako možemo izgraditi svoj um? (b) Šta delotvoran lični studij iziskuje?

19 Mi možemo ’prionuti uz dobro‘ ukoliko na stvari gledamo s Jehovinog gledišta i ukoliko imamo Hristov um (1. Korinćanima 2:16DK). Kako se to postiže? Redovnim proučavanjem i meditacijom o Božjoj Reči. Koliko je samo puta ovaj savet pružen! Ali da li ga shvatamo dovoljno ozbiljno? Na primer, da li zaista proučavaš ovaj časopis, proveravajući biblijske citate, pre nego što dođeš na sastanak? Pod proučavanjem podrazumevamo ne samo podvlačenje nekoliko fraza u svakom odlomku. Jedan studijski članak se može preleteti i podvući za otprilike 15 minuta. Da li to znači da smo proučili taj članak? U stvari, može biti potreban sat ili dva da bi se duhovna korist koju svaki članak donosi proučila i upila.

20 Možda je potrebno da disciplinujemo sebe da se nekoliko sati svake sedmice okrenemo od TV-a i stvarno se koncentrišemo na svoju ličnu svetost. Naš redovan studij nas duhovno izgrađuje, pokrećući naš um da donosi ispravne odluke — odluke koje vode do ’svetog življenja‘ (2. Petrova 3:11; Efescima 4:23; 5:15, 16).

21. Na koja pitanja ostaje da se odgovori?

21 Sada je pitanje: na kojim daljnjim područjima aktivnosti i ponašanja možemo mi kao hrišćani biti sveti, kao što je Jehova svet? Naredni članak će pružiti materijala za razmišljanje o tome.

[Fusnote]

a Ovo dvotomno referentno delo izdao je Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b Za potpunije razmatranje toga šta se podrazumeva pod „neverom“ vidite Probudite se! od 8. maja 1994, 26. stranu, „Koju vrstu otpuštanja Bog mrzi?“

c Za više informacija o tome zašto je kockanje nesveto ponašanje vidite Probudite se! od 8. avgusta 1994, strane 14-15, koji je izdao Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Sećaš li se?

◻ Kako je u Izraelu Izvor svetosti bio identifikovan?

◻ Na koje načine je obožavanje Izraelaca bilo nesveto u Malahijinim danima?

◻ Gde nesveto ponašanje započinje?

◻ Da bismo bili sveti, šta moramo prepoznati?

◻ Kako možemo ostati sveti?

[Pitanja za razmatranje]