Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Božje ime je izgovoreno u Izraelu

Božje ime je izgovoreno u Izraelu

Božje ime je izgovoreno u Izraelu

VEKOVIMA je tradicionalni judaizam striktno zabranjivao svojim sledbenicima da izgovaraju Božje ime Jehova. Prema Mišni, svako ko izusti Božje ime neće imati „udela u svetu koji dolazi“ (Sanhedrin 10:1) a.

Dana 30. januara 1995, bivši glavni sefardski rabin Izraela namerno je izgovorio Božje ime. Učinio je to dok je recitovao tikun, jednu kabalističku molitvu za popravljanje. Ova molitva je izgovorena da bi Bog povratio izvesnu meru harmonije u svemiru, koju su, prema nekim obožavaocima, poremetile zle sile. Novine Yedioth Aharonoth, od 6. februara 1995, navele su: „To je liturgija tako velike moći da se njene reči nalaze samo u jednoj specijalnoj brošurici koja se ne prodaje u javnosti.“ Smatra se da prizivanje Božjeg imena u ovom kontekstu daje posebnu snagu ovoj molitvi.

Vredno je zapaziti da Biblija zapoveda Božjim slugama da koriste Božje ime Jehova (Izlazak 3:15; Poslovice 18:10; Isaija 12:4; Sofonija 3:9). U izvornom hebrejskom tekstu Biblije to ime se pojavljuje skoro 7 000 puta. Međutim, Biblija upozorava na zloupotrebu Božjeg imena. Treća od Deset zapovesti glasi: „Nećeš uzimati uzalud imena Jehove, Boga svoga, jer Jehova neće ostaviti bez kazne onoga koji uzme uzalud ime njegovo“ (Izlazak 20:7). Kako bi se Božje ime moglo uzalud uzeti? Jedan komentar Jevrejskog izdavačkog društva zapaža da hebrejski izraz preveden sa ’uzalud uzeti‘ može obuhvatati ne samo „isprazno korišćenje“ Božjeg imena već i „recitovanje nepotrebnog blagoslova“.

Kako onda treba da gledamo na tikun kabalističku molitvu za popravljanje? Odakle joj je poreklo? U 12. i 13. veku n. e., jedan mistični oblik judaizma, nazvan kabala, počeo je da stiče popularnost. U 16. veku, rabin Isak Lurija uveo je „tikunim“ u kabalističku liturgiju. Božje ime se koristilo kao mistična čar s posebnim moćima i ono je postalo deo kabalističkog obreda. Misliš li da je prikladno da se Božje ime koristi na ovakav način? (Ponovljeni zakoni 18:10-12).

Kakav god da je tvoj odgovor, složićeš se da je ovo javno izgovaranje Božjeg imena u današnjem Izraelu bio najneobičniji događaj. Međutim, lično je Bog prorekao: „I tada ćete reći: Hvalite Jehovu, glasite ime njegovo, javljajte po narodima dela njegova, spomenite veličinu imena njegova! Hvalite Jehovu, jer učini velika dela, nek se ona po svoj zemlji poznaju!“ (Isaija 12:4, 5).

Radosno je što se u Izraelu, kao i u preko 230 zemalja širom sveta, Jehovini svedoci na sve načine trude da svojim bližnjima pomognu da steknu tačno spoznanje o Jehovi. Oni se nadaju da će još mnogi shvatiti značenje stihova kao što je Psalam 91:14: „Kad postavi u me [Jehovu] ljubav svoju izbaviću ga, uzvisiću ga; jer ime moje zna.“

[Fusnota]

a Mišna je zbirka komentara koji dopunjuju biblijski zakon, zasnovana na objašnjenjima rabina zvanih tanait (učitelji). U pisanoj formi sastavljena je krajem drugog i početkom trećeg veka n. e.

[Slika na 28. strani]

Ovde u Nagebu, Jehovino ime i njegova reč obznanjeni su njegovom narodu

[Slika na 29. strani]

Plakat koji pokazuje Božje ime