Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Nada u uskrsenje ima snagu

Nada u uskrsenje ima snagu

Nada u uskrsenje ima snagu

’Izgubio sam sve da bih upoznao Isusa Hrista i snagu njegovog uskrsenja‘ (FILIPLJANIMA 3:8-10).

1, 2. (a) Kako je jedan sveštenik pre mnogo godina opisao uskrsenje? (b) Kako će se odigrati uskrsenje?

 POČETKOM 1890-ih štampa je izvestila o neobičnoj propovedi koju je jedan sveštenik održao u Bruklinu (Njujork, SAD). On je rekao da će se uskrsenje sastojati od sakupljanja i oživljavanja svih kostiju i mesa koji su nekada sačinjavali neko ljudsko telo, bilo da je ono uništeno vatrom ili u nesreći, da ga je pojela zver ili se raspalo. Taj propovednik je verovao da će izvesnog dana od 24 sata, vazduh postati crn od ruku, nogu, prstiju, kostiju, tetiva i kože milijardi mrtvih ljudi. Ti delovi će tražiti druge delove istog tela. Onda će s neba i iz pakla doći duše koje će se useliti u ta uskrsnula tela.

2 Uskrsenje putem reorganizovanja prvobitnih atoma nije logično, a ni ljudi nemaju besmrtnu dušu (Propovednik 9:5, 10; Jezekilj 18:4). Bog uskrsenja Jehova ne mora da ponovo sastavlja atome materije koja je prvobitno sačinjavala neko ljudsko telo. Onima koje uskrsne on stvara novo telo. Jehova je svom Sinu Isusu Hristu dao moć da podiže mrtve, koji bi imali izgled da večno žive (Jovan 5:26). Zato je Isus rekao: „Ja sam uskrsenje i život. Ko iskazuje veru u mene, ako i umre, oživeće“ (Jovan 11:25, 26). Kakvo ohrabrujuće obećanje! Ono nas jača da izdržimo kušnje i da se čak suočimo sa smrću kao Jehovini verni Svedoci.

3. Zašto je Pavle morao da brani uskrsenje?

3 Uskrsenje se ne može uskladiti s učenjem da ljudi imaju besmrtnu dušu — s gledištem koje je zastupao grčki filozof Platon. Šta se zato desilo kada je apostol Pavle svedočio istaknutim Grcima na Areopagu u Atini, kad je aludirao na Isusa i rekao da ga je Bog uskrsnuo? Izveštaj kaže: „Kad čuše za uskrsenje mrtvih, neki počeše da se rugaju“ (Dela apostolska 17:29-34). Mnogi koji su videli uskrsnulog Isusa Hrista još uvek su bili na životu i, uprkos ruganju, svedočili su da je on podignut iz mrtvih. Ali lažni učitelji povezani sa skupštinom u Korintu poricali su uskrsenje. Zato je Pavle u 15. poglavlju 1. Korinćanima izneo snažnu odbranu ovog hrišćanskog učenja. Pažljivo proučavanje njegovih argumenata van svake sumnje potvrđuje koliko je pouzdana i snažna nada u uskrsenje.

Čvrsti dokazi o Isusovom uskrsenju

4. Koje je dokaze očevidaca Isusovog uskrsenja izneo Pavle?

4 Zapazi kako je Pavle započeo svoju odbranu (1. Korinćanima 15:1-11). Sem ako nisu uzalud postali vernici, Korinćani će se čvrsto držati dobre vesti spasenja. Hrist je umro za naše grehe, bio je sahranjen i uskrsnuo je. U stvari, uskrsnuli Isus se pojavio Kifi (Petru), a „zatim dvanaestorici“ (Jovan 20:19-23). Videlo ga je oko 500 osoba, možda onda kad je Isus zapovedio: ’Idite, stvarajte učenike‘ (Matej 28:19, 20). Video ga je i Jakov, kao i svi verni apostoli (Dela apostolska 1:6-11). Isus se blizu Damaska pojavio i Savlu „kao nekom nedonoščetu“ — kao da je Savle već bio podignut u duhovni život (Dela apostolska 9:1-9). Korinćani su postali vernici zato što im je Pavle propovedao, i oni su prihvatili dobru vest.

5. Koji je bio Pavlov sled rezonovanja, kao što je zapisano u 1. Korinćanima 15:12-19?

5 Zapazi Pavlov sled rezonovanja (1. Korinćanima 15:12-19). Pošto očevici propovedaju da je Hrist uskrsnuo, kako neko može reći da nema uskrsenja? Ako Isus nije ustao iz mrtvih, naše propovedanje i naša vera su uzaludni, a i mi smo lažovi koji svedoče protiv Boga zato što kažemo da je uskrsnuo Hrista. Ako mrtvi ne ustaju, ’još smo u svojim gresima‘, i oni koji su umrli u Hristu propali su. Osim toga, „ako se samo u ovom životu uzdamo u Hrista, od svih ljudi smo najviše za žaljenje“.

6. (a) Šta je Pavle rekao da bi potvrdio Isusovo uskrsenje? (b) Koji je „zadnji neprijatelj“, i kako će on biti uništen?

6 Pavle potvrđuje Isusovo uskrsenje (1. Korinćanima 15:20-28). Pošto je Hrist „prvina“ od onih koji su zaspali smrtnim snom, i drugi će uskrsnuti. Kao što je smrt nastupila zbog neposlušnosti čoveka Adama, i uskrsenje je posredstvom jednog čoveka — Isusa. Oni koji pripadaju njemu uskrsnuće tokom njegove prisutnosti. Hrist ’uništava svaku vladavinu i svaku vlast i silu‘ koje se protive Božjem suverenitetu i vlada kao Kralj dok Jehova ne položi sve neprijatelje pod njegove noge. Čak će i „poslednji neprijatelj“ — smrt koju smo nasledili od Adama — biti uništen posredstvom vrednosti Isusove žrtve. Onda će Hrist predati Kraljevstvo svom Bogu i Ocu, a zatim će se i sam podložiti „onome koji mu je sve podložio, da Bog bude sve svakome“.

Kršteni da bi bili mrtvi?

7. Ko su oni koji se ’krste da bi bili mrtvi‘, i šta to znači za njih?

7 Protivnici uskrsenja su zapitani: „Šta će inače raditi oni koji se krste da bi bili mrtvi?“ (1. Korinćanima 15:29). Pavle nije mislio da živi treba da se krste u korist mrtvih, jer Isusovi učenici moraju lično učiti, verovati i krstiti se (Matej 28:19, 20; Dela apostolska 2:41). Pomazani hrišćani se „krste da bi bili mrtvi“ tako što uranjaju u jedan životni put koji vodi do smrti i uskrsenja. Ovaj oblik krštenja počinje kad Božji duh u njima proizvede nebesku nadu i završava kad budu podignuti iz mrtvih u besmrtni duhovni život na nebu (Rimljanima 6:3-5; 8:16, 17; 1. Korinćanima 6:14).

8. U šta hrišćani mogu biti sigurni čak i ako ih Satana i njegove sluge ubiju?

8 Kao što pokazuju Pavlove reči, nada u uskrsenje omogućuje hrišćanima da se svakog časa i svakog dana uspešno suočavaju sa opasnostima i sa smrću zbog toga što učestvuju u delu propovedanja o Kraljevstvu (1. Korinćanima 15:30, 31). Oni znaju da ih Jehova može uskrsnuti čak i ako dozvoli da ih Satana i njegove sluge ubiju. Samo Bog može pogubiti njihovu dušu, to jest život, u Geheni, koja simbolizuje večno uništenje (Luka 12:5).

Potreba da budemo oprezni

9. Šta moramo izbegavati ako želimo da nada u uskrsenje bude sila koja će nas podržavati u životu?

9 Nada u uskrsenje je podržavala Pavla. Dok je bio u Efesu, možda su ga njegovi neprijatelji bacili u arenu da se bori sa zverima (1. Korinćanima 15:32). Ako se to i desilo, on je bio izbavljen, baš kao što je Danilo bio spasen od lavova (Danilo 6:16-22; Jevrejima 11:32, 33). Pošto se nadao uskrsenju, Pavle nije imao stav kakav su imali otpadnici u Judi u Isaijino vreme. Oni su govorili: „Jedimo i pijmo, jer ćemo sutra umreti“ (Isaija 22:13). Ako želimo da nada u uskrsenje bude sila koja će i nas podržavati u životu, moramo izbegavati one koji imaju takav nezdrav duh. „Nemojte se zavaravati“, upozorio je Pavle. „Loša društva kvare korisne navike“ (1. Korinćanima 15:33). Naravno, ovo načelo se odnosi na razna područja života.

10. Kako svoju nadu u uskrsenje možemo održati živom?

10 Onima koji su sumnjali u uskrsenje Pavle je rekao: „Otreznite se u skladu s pravednošću i ne činite greh, jer neki su bez spoznanja o Bogu. Govorim da biste se postideli“ (1. Korinćanima 15:34). U ovom ’vremenu kraja‘, treba da postupamo u skladu s tačnim spoznanjem o Bogu i Hristu (Danilo 12:4NW; Jovan 17:3). Tako ćemo svoju nadu u uskrsenje održati živom.

S kakvim telom će uskrsnuti?

11. Kako je Pavle prikazao uskrsenje pomazanih hrišćana?

11 Pavle se zatim bavi nekim pitanjima (1. Korinćanima 15:35-41). Neko ko možda želi da baci sumnju na uskrsenje mogao bi pitati: „Kako će mrtvi ustati? Da, s kakvim telom dolaze?“ Kao što je Pavle pokazao, seme posejano u zemlji u stvari umire dok se menja i postaje mladica. Slično tome, duhom rođeni čovek mora da umre. Baš kao što se iz semena razvija novo telo biljke, tako se i uskrsnulo telo pomazanog hrišćanina razlikuje od ljudskog tela. Iako ima isti životni obrazac koji je imao pre nego što je umro, on je podignut kao novo stvorenje s duhovnim telom koje može da živi na nebu. Naravno, oni koji uskrsnu na zemlji biće podignuti u ljudskom telu.

12. Šta znače izrazi ’nebeska tela‘ i ’zemaljska tela‘?

12 Kao što je Pavle rekao, ljudsko telo se razlikuje od životinjskog tela. Čak se i životinjska tela razlikuju od vrste do vrste (Postanje 1:20-25). ’Nebeska tela‘ duhovnih stvorenja razlikuju se u slavi od ’zemaljskih tela‘ od krvi i mesa. Postoje razlike i u slavi Sunca, Meseca i zvezda. Ali uskrsnuli pomazanici imaju daleko veću slavu.

13. Prema 1. Korinćanima 15:42-44, šta se seje a šta uskrsava?

13 Nakon što je spomenuo razlike, Pavle je dodao: „Tako je i uskrsenje mrtvih“ (1. Korinćanima 15:42-44). On je rekao: „Seje se u raspadljivosti, uskrsava u neraspadljivosti.“ Ovde Pavle možda ukazuje na pomazanike kao na grupu. Ono što se prilikom smrti seje u raspadljivosti, uskrsava u neraspadljivosti, bez greha. Iako u sramoti pred svetom, pomazanici uskrsavaju u nebeski život i pokazuju se s Hristom u slavi (Dela apostolska 5:41; Kološanima 3:4). Prilikom smrti seje se „fizičko telo“, a uskrsava „duhovno telo“. Pošto je to moguće u slučaju duhom rođenih hrišćana, možemo biti sigurni da i drugi ljudi mogu biti podignuti u život na zemlji.

14. Koje je poređenje između Hrista i Adama napravio Pavle?

14 Pavle je zatim napravio poređenje između Hrista i Adama (1. Korinćanima 15:45-49). Prvi čovek Adam „postao je živa duša“ (Postanje 2:7). „Poslednji Adam“ — Isus — „postao je životodajni duh.“ On je dao svoj život kao otkupnu žrtvu, najpre u korist svojih pomazanih sledbenika (Marko 10:45). Oni kao ljudi ’nose lik onoga koji je načinjen od praha‘, ali kad uskrsnu postaju kao poslednji Adam. Naravno, od Isusove žrtve imaće koristi svi poslušni ljudi, uključujući i one koji uskrsnu na zemlji (1. Jovanova 2:1, 2).

15. Zašto pomazani hrišćani ne uskrsavaju u telu, i kako uskrsavaju tokom Hristove prisutnosti?

15 Kad pomazani hrišćani umru, oni ne ustaju u telu (1. Korinćanima 15:50-53). Raspadljivo telo od krvi i mesa ne može naslediti neraspadljivost i nebesko Kraljevstvo. Neki pomazanici neće morati da dugo spavaju smrtnim snom. Nakon što verno završe svoj zemaljski put tokom Isusove prisutnosti, oni će se „promeniti, u jednom trenutku, u tren oka“. Odmah će biti podignuti u duhovni život u neraspadljivosti i slavi. Na kraju će Hristova nebeska ’nevesta‘ imati 144 000 članova (Otkrivenje 14:1; 19:7-9; 21:9; 1. Solunjanima 4:15-17).

Pobeda nad smrću!

16. Šta će se, prema Pavlu i prorocima pre njega, desiti sa smrću koju smo nasledili od grešnog Adama?

16 Pavle je pobedonosno objavio da će smrt biti progutana zauvek (1. Korinćanima 15:54-57). Kad se ono što je raspadljivo i smrtno obuče u neraspadljivost i besmrtnost, ispuniće se sledeće reči: „Smrt je progutana zauvek.“ „Smrti, gde ti je pobeda? Smrti, gde ti je žalac?“ (Isaija 25:8; Osija 13:14). Žalac koji prouzrokuje smrt je greh, a snaga greha je bio Zakon, koji je grešnike osuđivao na smrt. Ali zahvaljujući Isusovoj žrtvi i njegovom uskrsenju, smrt koju smo nasledili od grešnog Adama više neće biti pobednik (Rimljanima 5:12; 6:23).

17. Na koga se danas odnose reči iz 1. Korinćanima 15:58?

17 „Zato, braćo moja voljena“, rekao je Pavle, „budite postojani, nepokolebljivi, uvek bogato zaposleni u Gospodovom delu, znajući da vaš trud u Gospodu nije uzaludan“ (1. Korinćanima 15:58). Ove reči se odnose na današnji pomazani ostatak i na Isusove „druge ovce“ čak i ako umru u ovim poslednjim danima (Jovan 10:16). Njihov trud kao objavitelja Kraljevstva nije uzaludan, jer ih čeka uskrsenje. Prema tome, kao Jehovine sluge budimo zaposleni u Gospodovom delu dok čekamo dan kada ćemo moći radosno da uzviknemo: „Smrti, gde ti je pobeda?“

Nada u uskrsenje se obistinila!

18. Koliko je bila snažna Pavlova nada u uskrsenje?

18 Pavlove reči zapisane u 15. poglavlju 1. Korinćanima jasno pokazuju da je nada u uskrsenje imala snagu u njegovom životu. On je bio apsolutno siguran da je Isus podignut iz mrtvih i da će i drugi biti izbavljeni iz zajedničkog groba čovečanstva. Da li i ti imaš tako jako uverenje? Pavle je sebične dobitke smatrao ’gomilom otpadaka‘ i ’izgubio je sve‘ kako bi mogao da ’upozna Hrista i snagu njegovog uskrsenja‘. Taj apostol je bio spreman da se podvrgne smrti kao što je Hristova, u nadi da će dobiti „ranije uskrsenje“. Ono je takođe nazvano „prvo uskrsenje“, i njega dobija Isusovih 144 000 pomazanih sledbenika. Da, oni su podignuti u duhovni život na nebu, dok će „ostali mrtvi“ uskrsnuti na zemlji (Filipljanima 3:8-11; Otkrivenje 7:4; 20:5, 6).

19, 20. (a) Koje će osobe iz biblijskog izveštaja biti podignute u život na zemlji? (b) Čije uskrsenje jedva čekaš?

19 Nada u uskrsenje postaje slavna realnost za pomazanike koji ostaju verni do smrti (Rimljanima 8:18; 1. Solunjanima 4:15-18; Otkrivenje 2:10). Preživeli iz „velike nevolje“ videće kako se nada u uskrsenje ostvaruje na zemlji kad ’more preda mrtve koji su bili u njemu, i kad smrt i Had predaju mrtve koji su bili u njima‘ (Otkrivenje 7:9, 13, 14; 20:13). Među onima koji će uskrsnuti da bi živeli na zemlji biće i Jov, koji je izgubio sedam sinova i tri kćeri. Zamisli kako će biti radostan kad ih dočeka — i kako će oni biti oduševljeni kad saznaju da imaju još sedmoricu braće i tri prelepe sestre! (Jov 1:1, 2, 18, 19; 42:12-15).

20 Kakav će biti blagoslov kad za život na zemlji uskrsnu Avraham i Sara, Isak i Rebeka — da, i još mnogi, mnogi drugi, uključujući i „sve proroke“! (Luka 13:28). Jedan od tih proroka bio je Danilo, kome je obećano da će uskrsnuti pod Mesijanskom vladavinom. Danilo već oko 2 500 godina počiva u grobu, ali uskoro će posredstvom sile uskrsenja ’biti na nogama za svoje nasleđe‘ kao jedan od ’knezova u zemlji‘ (Danilo 12:13; Psalam 45:17). Kako će biti uzbudljivo kad budeš dočekivao ne samo verne osobe iz prošlosti već i rođenog oca, majku, sina, ćerku ili druge voljene osobe koje ti je odneo neprijatelj smrt!

21. Zašto bez odlaganja treba da činimo dobro drugima?

21 Neki naši prijatelji i oni koje volimo možda već decenijama služe Bogu i možda su prilično stari. Možda im je zbog poodmaklih godina teško da se bore sa životnim problemima. Koliko ljubavi možemo pokazati ako im upravo sada pomažemo koliko god možemo! Tada nam, ako umru, neće biti žao što im nismo činili dobro dok su bili živi (Propovednik 9:11; 12:3-9; 1. Timoteju 5:3, 8). Možemo biti sigurni da Jehova neće zaboraviti dobro koje činimo drugima, bez obzira na njihovu starost ili okolnosti. „Zato, dakle, dok za to imamo pogodno vreme“, pisao je Pavle, „činimo dobro svima, a naročito onima koji su nam srodni po veri“ (Galatima 6:10; Jevrejima 6:10).

22. Na šta treba da smo odlučni dok se ne ostvari nada u uskrsenje?

22 Jehova je „Otac nežnih milosrđa i Bog svake utehe“ (2. Korinćanima 1:3, 4). Njegova Reč nas teši i pomaže nam da pomoću snažne nade u uskrsenje tešimo druge. Dok svojim očima ne budemo gledali kako se ta nada ostvaruje dok mrtvi uskrsavaju u život na zemlji, budimo poput Pavla, koji je imao veru u uskrsenje. Posebno oponašajmo Isusa, kome se ostvarila nada da će ga Bog svojom moći uskrsnuti. Oni koji su u spomen-grobovima uskoro će čuti Hristov glas i izaći će. Neka nam to donese utehu i radost. Ali iznad svega, budimo zahvalni Jehovi, koji je posredstvom našeg Gospoda Isusa Hrista omogućio pobedu nad smrću!

Kako bi odgovorio?

• Koje je dokaze očevidaca Isusovog uskrsenja izneo Pavle?

• Ko je „poslednji neprijatelj“, i kako će on biti uništen?

• Šta se u slučaju pomazanih hrišćana seje, a šta uskrsava?

• Koje bi osobe iz biblijske istorije voleo da sretneš kad budu podignute u život na zemlji?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 16. strani]

Apostol Pavle je izneo snažnu odbranu uskrsenja

[Slike na 20. strani]

Uskrsenje Jova, njegove porodice i još mnogih drugih biće povod za beskrajnu radost!