Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Skiti — misteriozan narod iz prošlosti

Skiti — misteriozan narod iz prošlosti

Skiti — misteriozan narod iz prošlosti

GALOPIRAJUĆI kroz prašinu, sa sedlima punim ratnog plena, stigla je konjica jednog nomadskog naroda. Taj misteriozan narod je vladao stepama Evroazije od oko 700. do 300. pre n. e. Onda je nestao — ali tek nakon što je sebi zasigurao mesto u istoriji. Trag o tom narodu postoji čak i u Bibliji. To su bili Skiti.

Vekovima su nomadi i stada divljih konja tumarali pašnjacima koji se prostiru od Karpata u istočnoj Evropi pa sve do današnje jugoistočne Rusije. Do osmog veka pre n. e., vojni pohod koji je preduzeo kineski car Šuan pokrenuo je seobe na zapad. Krećući se prema zapadu, Skiti su napali i proterali Kimerijce, koji su kontrolisali Kavkaz i oblast severno od Crnog mora.

U potrazi za bogatstvom, Skiti su opustošili asirsku prestonicu, Ninivu. Kasnije su sklopili savez sa Asirijom protiv Medije, Vavilonije i drugih država. U napadima su doprli čak do severnog Egipta. Činjenica da se grad Vetsan u severoistočnom Izraelu kasnije zvao Skitopolis možda ukazuje na period skitske okupacije (1. Samuilova 31:11, 12).

Na kraju su se Skiti naselili u stepama današnje Rumunije, Moldavije, Ukrajine i južne Rusije. Tamo su se obogatili jer su služili kao posrednici između Grka i uzgajivača žita iz današnje Ukrajine i južne Rusije. Skiti su razmenjivali žito, med, krzno i stoku za vino, tkaninu, oružje i umetnička dela iz Grčke. Tako su zgrnuli basnoslovno bogatstvo.

Izvanredni konjanici

Konj je za ove stepske ratnike bio isto što i kamila za ljude u pustinji. Skiti su bili odlični konjanici i među prvima su koristili sedlo i uzengije. Jeli su konjsko meso i pili kobilje mleko. U stvari, koristili su konje i kao žrtve paljenice. Kada bi umro neki skitski ratnik, njegov konj bi bio ubijen i dostojanstveno sahranjen — zajedno sa opremom i ukrasima.

Kao što ih je opisao istoričar Herodot, Skiti su usvojili vrlo okrutne običaje, između ostalog i korišćenje lobanja žrtvi kao čaše za pijenje. Jurišajući na neprijatelje, desetkovali su ih gvozdenim mačevima, bojnim sekirama, kopljima i bodljikavim strelama koje su razdirale telo.

Grobovi opremljeni za večnost

Skiti su upražnjavali vračanje i šamanizam i obožavali su vatru i boginju majku (Ponovljeni zakoni 18:10-12). Na grob su gledali kao na prebivalište mrtvih. Robovi i životinje su bili žrtvovani da bi ih koristio umrli gospodar. Blago i kućna posluga su navodno pratili poglavice na „drugi svet“. U jednom kraljevskom grobu je pronađeno pet slugu kako leže nogama okrenutim ka gospodaru, spremni da ustanu i preuzmu svoje dužnosti.

Vladari su sahranjivani uz bogate žrtve, i tokom perioda žaljenja, Skiti su prolivali krv i sekli kosu. Herodot je napisao: „Oni odsecaju parče uveta, briju glavu, seku se po rukama, režu čelo i nos i bodu se strelama po levoj ruci.“ Nasuprot tome, Božji zakon dat Izraelcima iz istog doba zapovedao je sledeće: „Za mrtvacem ne režite se po telu svome“ (Levitska 19:28).

Skiti su za sobom ostavili hiljade kurgana (grobnih humki). U kurganima su pronaćeni mnogi ukrasi koji opisuju svakodnevni život Skita. Ruski car Petar Veliki počeo je da skuplja takve predmete 1715, tako da se sada ti sjajni predmeti mogu videti u muzejima u Rusiji i Ukrajini. U tu „životinjsku umetnost“ spadaju konji, orlovi, sokolovi, mačke, panteri, losovi, jeleni, ptice-grifoni i lavovi-grifoni (mitološka stvorenja s krilima ili bez njih i s telom jedne, a s glavom druge životinje).

Skiti i Biblija

Biblija samo na jednom mestu direktno ukazuje na Skite. U Kološanima 3:11 čitamo: „Nema Grka ni Jevrejina, obrezanja ni neobrezanja, tuđinca, Skita, roba, slobodnjaka, nego je Hrist sve i u svima.“ Kada je hrišćanski apostol Pavle napisao ove reči, grčki izraz koji je preveden sa ’Skit‘ nije ukazivao ni na jedan poseban narod, već na najgore necivilizovane ljude. Pavle je naglašavao da pod uticajem Jehovinog svetog duha, to jest aktivne sile, čak i takve osobe mogu obući pobožnu ličnost (Kološanima 3:9, 10).

Neki arheolozi veruju da ime Ashan koje se nalazi u Jeremiji 51:27 odgovara asirskom Aškuzai, što je izraz koji se primenjivao na Skite. Ploče s klinastim pismom navode jedan savez između ovog naroda i Manejaca u pobuni protiv Asirije u sedmom veku pre n. e. Baš pre nego što je Jeremija počeo da proriče, Skiti su mirno prošli kroz Judu na svom putu prema Egiptu i nazad. Zato su mnogi koji su čuli kako on predskazuje napad na Judu sa severa možda dovodili u pitanje tačnost njegovog proročanstva (Jeremija 1:13-15).

Izvesni izučavaoci misle da postoji ukazivanje na Skite u Jeremiji 50:42, gde piše: „Luk i džilit nose, žestoki su, bez milosti; glas njihov kao more buči. Konje jašu, spremni da se kao jedan čovek na te bace, kćeri Vavilonska!“ Ali ovaj stih se prvenstveno odnosi na Međane i Persijance, koji su osvojili Vavilon 539. pre n. e.

Bilo je pretpostavki da se ’zemlja Magog‘ na koju se ukazuje u 38. i 39. poglavlju Jezekije odnosi na skitska plemena. Međutim, ’zemlja Magog‘ ima simbolično značenje. Ona očigledno ukazuje na područje u blizini Zemlje, u koje su Satana i njegovi anđeli poslati nakon rata na nebu (Otkrivenje 12:7-17).

Skiti su bili uključeni u ispunjenje Naumovog proročanstva koje je proricalo propast Ninive (Naum 1:1, 14). Haldeji, Skiti i Međani su opustošili Ninivu 632. pre n. e., dovodeći do pada asirskog carstva.

Misteriozan nestanak

Skiti su nestali, ali zašto? „Iskreno rečeno, jednostavno ne znamo šta se desilo“, kaže jedan vodeći ukrajinski arheolog. Neki veruju da su, oslabljeni svojom sklonošću ka bogatstvu, podlegli u prvom i drugom veku pre n. e. pred novom grupom nomada iz Azije — Sarmatima.

Drugi misle da je do njihovog nestanka dovela borba između skitskih klanova. A neki kažu da se potomci Skita mogu naći među Osetinima s Kavkaza. Bilo kako bilo, ovaj misteriozan narod iz prošlosti ostavio je trag na ljudsku istoriju — trag zbog kojeg je ime Skit sinonim za okrutnost.

[Mapa na 24. strani]

(Za kompletan tekst, vidi publikaciju)

◻ Drevni grad

• Današnji grad

Dunav

SKITIJA PRAVAC SEOBE

• Kijev

Dnjepar

Dnjestar

Crno more

OSETIJA

Kavkaske planine

Kaspijsko more

ASIRIJA PRAVCI POHODA

◻ Niniva

Tigar

MEDIJA PRAVCI POHODA

MESOPOTAMIJA

VAVILONIJA PRAVCI POHODA

◻ Vavilon

Eufrat

PERSIJSKO CARSTVO

◻ Suza

Persijski zaliv

PALESTINA

• Vetsan (Skitopolis)

EGIPAT PRAVCI POHODA

Nil

Sredozemno more

GRČKA

[Slike na 25. strani]

Skiti su bili ratnički narod

[Izvor]

The State Hermitage Museum, St. Petersburg

[Slike na 26. strani]

Skiti su razmenjivali svoja dobra za grčka umetnička dela, te su se puno obogatili

[Izvor]

Courtesy of the Ukraine Historic Treasures Museum, Kiev