Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Boj se Jehove i zapovesti Njegove drži

Boj se Jehove i zapovesti Njegove drži

Boj se Jehove i zapovesti Njegove drži

„Boga se boj i zapovesti njegove drži, jer je to čoveku sve“ (PROPOVEDNIK 12:15).

1, 2. (a) Kako nas strah može fizički zaštititi? (b) Zašto se mudri roditelji trude da usade zdrav strah u svoju decu?

 „BAŠ kao što hrabrost ugrožava život, strah ga štiti“, primetio je Leonardo da Vinči. Suluda hrabrost zaslepljuje čoveka s obzirom na opasnost, a strah ga podseća da bude oprezan. Na primer, ako se približavamo ivici neke litice i pogledamo koliko bismo duboko mogli da padnemo, većina nas se instinktivno povuče. Slično tome, zdrav strah ne samo da unapređuje dobar odnos s Bogom, kao što smo to saznali iz prethodnog članka, već nas takođe čuva da ne budemo povređeni.

2 Međutim, treba se naučiti strahu od mnogih savremenih opasnosti. Pošto mala deca nisu svesna opasnosti od struje ili od gradskog saobraćaja, ona lako mogu doživeti neku ozbiljnu nesreću. a Mudri roditelji pokušavaju da usade zdrav strah u svoje potomke, upozoravajući ih uvek iznova na opasnosti koje ih okružuju. Roditelji znaju da ovaj strah može sigurno spasiti život njihove dece.

3. Zašto i kako nas Jehova upozorava na duhovne opasnosti?

3 Jehova se na sličan način brine za našu dobrobit. Kao otac pun ljubavi, preko svoje Reči i organizacije, on nas poučava kako da pomognemo sebi (Isaija 48:17). Deo tog programa Božjeg poučavanja uključuje i to da smo „uvek iznova“ upozoreni na duhovne zamke tako da možemo razviti zdrav strah od takvih opasnosti (2. Letopisa 36:15 NW; 2. Petrova 3:1). Tokom čitave istorije mogle su se izbeći mnoge duhovne katastrofe i sprečiti mnoge patnje da su ’ljudi razvijali svoje srce da se boji Boga i drži njegove zapovesti‘ (Ponovljeni zakoni 5:29). Kako možemo, u ovim ’kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj‘, razviti svoje srce da se boji Boga i drži podalje od duhovne opasnosti? (2. Timoteju 3:1).

Odstupi od zla

4. (a) Kakvu mržnju treba hrišćani da gaje? (b) Kako se Jehova oseća kada je reč o grešnom ponašanju? (Vidi fusnotu.)

4 Biblija objašnjava da je „strah od Jehove mržnja na zlo“ (Poslovice 8:13). Jedan biblijski leksikon opisuje ovu mržnju kao „emocionalni stav prema ljudima i stvarima kojima se čovek suprotstavlja, koje izazivaju gnušanje, prezir i s kojima ne želi da ima nikakav kontakt niti bilo kakve veze“. Dakle, strah od Boga podrazumeva unutrašnju averziju ili gnušanje prema svemu što je loše u Jehovinim očima b (Psalam 97:10). To nas tera da odstupimo od zla, baš kao što bismo odstupili od ivice neke litice kada bi naš instinktivni strah podigao uzbunu. „Strahom od Jehove zlo se izbegava“, kaže Biblija (Poslovice 16:6).

5. (a) Kako možemo ojačati naš strah od Boga i mržnju prema onome što je loše? (b) Čemu nas u tom pogledu uči istorija nacije Izrael?

5 Možemo osnažiti ovaj zdrav strah i mržnju prema onome što je loše tako što razmatramo štetne posledice koje greh neizbežno donosi. Biblija nas uverava da ćemo požnjeti ono što sejemo — bilo da sejemo u telo ili u duh (Galatima 6:7, 8). Iz tog razloga Jehova jasno opisuje neizbežne posledice nepoštovanja njegovih zapovesti i napuštanja pravog obožavanja. Bez Božjeg vođstva, mala, ranjiva nacija Izrael bila bi prepuštena na milost i nemilost okrutnih i moćnih suseda (Ponovljeni zakoni 28:15, 45-48). Tragičan ishod neposlušnosti Izraela u detalje je bio zapisan u Bibliji „za upozorenje“ tako da možemo naučiti lekciju i gajiti strah od Boga (1. Korinćanima 10:11).

6. Koji su neki primeri iz Pisma koje možemo osmotriti kada se učimo strahu od Boga? (Vidi fusnotu.)

6 Pored onoga što se desilo naciji Izrael kao celini, Biblija sadrži i iskustva iz svakodnevnog života ljudi koje je savladala ljubomora, nemoral, pohlepa ili ponos. c Neki od ovih ljudi služili su Jehovi mnogo godina, ali u jednom ključnom trenutku u životu, njihov strah od Boga nije bio dovoljno jak i požnjeli su gorke posledice. Meditiranje o takvim primerima iz Pisma može ojačati našu rešenost da ne učinimo slične greške. Stvarno bi bilo žalosno kada bismo čekali da doživimo neku ličnu tragediju da bi tek onda uzeli k srcu Božji savet! Nasuprot onome što se obično misli, učiti na greškama — a posebno na ličnim — nije baš najbolje (Psalam 19:8).

7. Koga Jehova poziva u svoj figurativni šator?

7 Još jedan snažan razlog da se gaji strah od Boga jeste naša želja da sačuvamo svoj odnos s Bogom. Mi strahujemo od toga da ne ugodimo Jehovi pošto nam je stalo do prijateljstva s njim. Koga Bog smatra prijateljem i koga bi pozvao u svoj figurativni šator? Samo onoga „koji bez mane hodi i koji pravdu tvori“ (Psalam 15:1, 2). Ako cenimo ovaj povlašćen odnos s našim Stvoriteljem, tada ćemo voditi računa o tome da hodimo bez mane u njegovim očima.

8. Kako su neki Izraelci u Malahijinim danima prijateljstvo s Bogom uzimali zdravo za gotovo?

8 Nažalost, u Malahijinim danima neki Izraelci su prijateljstvo s Bogom uzimali zdravo za gotovo. Umesto da su se bojali Jehove i poštovali ga, oni su na njegov oltar prinosili bolesne i hrome životinje. Njihov nedostatak straha od Boga takođe se odražavao u njihovom stavu prema braku. Da bi se oženili mlađim ženama, oni su se zbog beznačajnih razloga razvodili od žena njihove mladosti. Malahija im je rekao da Jehova ’mrzi otpuštanje‘ i da ih je njihov izdajnički duh otuđio od njihovog Boga. Kako bi Bog mogao s naklonošću da gleda na njihove žrtve kada je oltar bio figurativno prekriven suzama — gorkim suzama koje su lile napuštene žene? Takvo sramotno nepoštovanje Božjih merila pokrenulo je Jehovu da pita: „Gde je strah koji mi se duguje?“ (Malahija 1:6-8; 2:13-16).

9, 10. Kako možemo pokazati da cenimo naše prijateljstvo s Jehovom?

9 Danas Jehova na sličan način vidi slomljeno srce mnogih nedužnih supružnika i dece koji su upropašćeni zbog sebičnih i nemoralnih muževa i očeva, ili pak žena i majki. To ga sigurno žalosti. Božji prijatelj će gledati na stvari onako kako Bog gleda na njih i naporno će raditi na tome da ojača svoj brak, odbaciće svetovno razmišljanje koje umanjuje važnost bračne veze i ’bežaće od bluda‘ (1. Korinćanima 6:18).

10 U braku kao i na drugim područjima našeg života, mržnja prema svemu što je loše u Jehovinim očima, zajedno s dubokim cenjenjem prijateljstva s njim, doneće Jehovinu naklonost i odobravanje. Apostol Petar je čvrsto izjavio: „Zaista shvatam da Bog nije pristran, nego mu je u svakoj naciji prihvatljiv onaj koji ga se boji i čini ono što je pravedno“ (Dela apostolska 10:34, 35). Imamo mnogo primera iz Pisma koji pokazuju kako je strah od Boga pokrenuo pojedince da učine ono što je pravedno u različitim iskušavajućim situacijama.

Tri čoveka koja su se bojala Boga

11. Pod kojim okolnostima je Avraham pokazao da se ’boji Boga‘?

11 Ima jedan čovek u Bibliji koga je Jehova lično nazvao svojim prijateljem — to je patrijarh Avraham (Isaija 41:8 DK). Avrahamov strah od Boga bio je stavljen na probu kada je Bog od njega zatražio da prinese na žrtvu svog jedinog sina, Isaka, kroz kojeg bi Bog ispunio svoje obećanje da će Avrahamovo seme postati velika nacija (Postanje 12:2, 3; 17:19). Hoće li „Jehovin prijatelj“ položiti ovaj bolni ispit? (Jakov 2:23). Baš u trenutku kada je Avraham podigao nož da ubije Isaka, Jehovin anđeo je rekao: „Ne diži ruku svoju na dete, i ništa mu ne čini; jer sad poznadoh da se bojiš Boga, kad nisi požalio sina svoga, jedinca svoga, mene radi“ (Postanje 22:10-12).

12. Šta je bila motivacija za Avrahamov strah od Boga i kako možemo pokazivati sličan duh?

12 Iako se Avraham i ranije pokazao kao osoba koja se boji Jehove, on je tom prilikom na jedan izvanredan način dokazao svoju bogobojaznost. Njegova spremnost da žrtvuje Isaka bilo je nešto daleko veće od pokazivanja poslušnosti iz poštovanja. Avraham je bio motivisan apsolutnim poverenjem u to da će njegov nebeski Otac ispuniti svoje obećanje tako što će uskrsnuti Isaka ako to bude potrebno. Kao što je Pavle napisao, Avraham je bio „potpuno uveren da on [Bog] može i učiniti ono što je obećao“ (Rimljanima 4:16-21). Da li smo spremni da vršimo Božju volju čak i kada to zahteva velike žrtve? Imamo li potpuno pouzdanje da će takva poslušnost doneti dugoročne koristi, znajući da Jehova „nagrađuje one koji ga usrdno traže“? (Jevrejima 11:6). To je pravi strah od Boga (Psalam 115:11).

13. Zašto je Josif s pravom mogao sebe nazvati čovekom koji se ’bojao Boga‘?

13 Istražimo još jedan primer ispoljavanja straha od Boga — reč je o Josifu. Kao rob u Petefrijevom domaćinstvu, Josif je svakodnevno bio suočen s pritiskom da počini preljubu. Izgleda da nije bilo načina da izbegne susrete sa ženom svog gospodara, ženom koja mu je neprestano upućivala nemoralne pozive. Na kraju, kada ga je ’uhvatila za haljinu‘, on je ’pobegao napolje‘. Šta ga je navelo da se odmah okrene od zla? Glavni faktor je bez sumnje bio strah od Boga, želja za tim da izbegne da počini ’grdno zlo i Bogu zgreši‘ (Postanje 39:7-12). Josif je s pravom mogao sebe nazvati čovekom koji se ’bojao Boga‘ (Postanje 42:18).

14. Kako se u milosrđu koje je Josif pokazao vidi pravi strah od Boga?

14 Godinama kasnije, Josif je bio licem u lice sa svojom braćom koja su ga bezdušno prodala u ropstvo. On je lako mogao iskoristiti njihovu očajničku potrebu za hranom kao priliku da se osveti za zlo koje su mu učinili. Ali tlačenje ljudi ne odražava strah od Boga (Levitska 25:43). Stoga, kada je Josif video dovoljno dokaza da su njegova braća promenila stanje svog srca, on im je milosrdno oprostio. Poput Josifa, i nas će strah od Boga podstaći da savladamo zlo dobrim, i sprečiće nas da padnemo u iskušenje (Postanje 45:1-11; Psalam 130:3, 4; Rimljanima 12:17-21).

15. Zašto je Jovovo ponašanje radovalo Jehovino srce?

15 Jov je bio još jedan izvanredan primer čoveka koji se bojao Boga. Jehova je rekao Đavolu: „Jesi li video služitelja moga Jova? Nema ga onakvog na zemlji, dobar je to i pravedan čovek, koji se boji Boga i uklanja se od zla“ (Jov 1:8). Godinama je Jovovo besprekorno ponašanje radovalo srce njegovog nebeskog Oca. Jov se bojao Boga jer je znao da je to ispravno i da je to najbolji način života. „Gle, mudrost je strah od Jehove“, uzviknuo je Jov, „i udaljiti se od zla, to je razum“ (Jov 28:28). Kao oženjen čovek, Jov nije bio neprikladno pažljiv prema mladim ženama, niti je u svom srcu skrivao preljubničke planove. Iako je bio bogat čovek, on se nije uzdao u svoje bogatstvo, i odbacio je svaki oblik idolopoklonstva (Jov 31:1, 9-11, 24-28).

16. (a) Na koje je načine Jov ispoljavao ljubaznu dobrotu? (b) Kako je Jov pokazao da se nije ustezao od toga da oprosti?

16 Međutim, strah od Boga znači činiti ono što je dobro kao i odvratiti se od onoga što je loše. Stoga se Jov ljubazno zanimao za slepe, hrome i siromašne (Levitska 19:14; Jov 29:15, 16). Jov je shvatio da „svako ko uzdržava ljubaznu dobrotu od svog bližnjeg, kod njega će takođe prestati i strah od Svemoćnog“ (Jov 6:14NW). Uzdržavanje od ljubazne dobrote može značiti uzdržavanje od praštanja ili čak gajenje ozlojeđenosti. Pod Božjim vođstvom, Jov se molio za svoja tri prijatelja koja su mu nanela tako puno žalosti (Jov 42:7-10). Možemo li i mi pokazivati sličan duh praštanja prema nekom suverniku koji nas je možda na neki način povredio? Iskrena molitva u korist onoga ko nas je uvredio može mnogo pomoći da savladamo ozlojeđenost. Blagoslovi koje je Jov doživeo zbog svoje bogobojaznosti pružaju nam predsliku ’velike dobrote Jehovine koju čuva za one koji ga se boje‘ (Psalam 31:20; Jakov 5:11).

Strah od Boga nasuprot strahu od čoveka

17. Šta nam može učiniti strah od ljudi, ali zašto je takav strah kratkovid?

17 Dok nas strah od Boga može navesti da činimo ono što je ispravno, strah od čoveka može potkopati našu veru. Zbog toga, kada je ohrabrivao apostole da budu revni objavitelji dobre vesti, Isus im je rekao: „Ne bojte se onih koji ubijaju telo, ali ne mogu ubiti dušu; nego se radije bojte onoga koji može uništiti i dušu i telo u Geheni“ (Matej 10:28). Imati strah od ljudi je kratkovido, objasnio je Isus, jer ljudi ne mogu uništiti naše izglede za budućnost. Osim toga, mi se bojimo Boga jer prepoznajemo njegovu zastrašujuću moć, naspram čega je sila svih naroda beznačajna (Isaija 40:15). Poput Avrahama mi imamo apsolutno pouzdanje u Jehovinu moć da uskrsne Svoje verne sluge (Otkrivenje 2:10). Stoga, s pouzdanjem možemo reći: „Ako je Bog za nas, ko će biti protiv nas?“ (Rimljanima 8:31).

18. Na koje načine Jehova nagrađuje one koji ga se boje?

18 Bilo da je naš protivnik član porodice ili siledžija iz škole, shvatićemo da „jak oslonac ima ko se Jehove boji“ (Poslovice 14:26). Možemo da se molimo Jehovi za snagu, znajući da će nas saslušati (Psalam 145:19). Jehova nikada ne zaboravlja one koji ga se boje. Preko svog proroka Malahije, on nas uverava: „Tada govoriše jedan drugome oni koji se Boga boje: Jehova ih posmatra i sluša, i pred njim se knjiga za spomen napisa, za one koji se Jehove boje i koji časte ime njegovo“ (Malahija 3:16).

19. Koje će vrste strahova prestati, a koja će vrsta straha zauvek ostati?

19 Blizu je vreme kada će svi na zemlji obožavati Jehovu, i kada će strah od ljudi nestati (Isaija 11:9). Takođe će nestati i strah od gladi, bolesti, kriminala i rata. Ali strah od Boga ostaće u svu večnost dok mu njegove verne sluge na nebu i na zemlji i dalje budu ukazivale dužno poštovanje, poslušnost i čast (Otkrivenje 15:4). U međuvremenu, neka svako od nas uzme k srcu nadahnut Solomonov savet: „Srce tvoje grešnicima neka ne zavidi, nego nek je vazda u strahu pred Jehovom; jer ima i budućnost, i nadanje tvoje neće ti propasti“ (Poslovice 23:17, 18).

[Fusnote]

a Neke odrasle osobe gube strah od opasnosti kada ih posao dovodi u redovan kontakt sa opasnim situacijama. Kada su jednog iskusnog majstora pitali zašto je toliko stolara ostalo bez prstiju, on je jednostavno odgovorio: „Prestali su da se boje tih brzih električnih testera.“

b Jehova oseća ovakvo gnušanje. Na primer u Efešanima 4:29 loš govor se opisuje kao „trula reč“. Grčka reč koja se koristi za izraz „trula“ doslovno se odnosi na voće, ribu ili meso koje truli. Takav izraz jasno opisuje odvratnost koju treba da osećamo prema prostačkom ili nepristojnom govoru. Slično tome, idoli se u Pismu često opisuju kao „balegavi“ (Ponovljeni zakoni 29:17 NW; Jezekilj 6:9 NW). To što se prirodno gadimo na balegu ili izmet, pomaže nam da razumemo Božje gađenje prema bilo kojoj vrsti idolopoklonstva.

c Primera radi, osmotri izveštaje iz Pisma o Kajinu (Postanje 4:3-12); Davidu (2. Samuilova 11:2–12:14); Gijeziju (2. Kraljevima 5:20-27) i Oziji (2. Letopisa 26:16-21).

Da li se sećaš?

• Kako učimo da mrzimo ono što je loše?

• Kako su neki Izraelci u Malahijinim danima prijateljstvo s Jehovom uzimali zdravo za gotovo?

• Šta možemo naučiti od Avrahama, Josifa i Jova o strahu od Boga?

• Koji strah nikada neće prestati i zašto?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 19. strani]

Mudri roditelji usađuju zdrav strah u svoje potomstvo

[Slika na 20. strani]

Baš kao što nas strah odvraća od opasnosti, strah od Boga nas odvraća od onoga što je loše

[Slika na 23. strani]

Jov je očuvao svoj strah od Boga čak i kada se suočio s trojicom lažnih prijatelja

[Izvor]

Iz prevoda Biblije Vulgata latina, iz 1795.