Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Jehova mrzi neverstvo

Jehova mrzi neverstvo

Jehova mrzi neverstvo

’Ne budite neverni jedan prema drugome‘ (MALAHIJA 2:10).

1. Šta Bog zahteva od nas ako želimo da dobijemo večni život?

 DA LI želiš da živiš večno? Ako prihvataš tu nadu koja je obećana u Bibliji, verovatno ćeš odgovoriti: ’Naravno.‘ Ali ako želiš da ti Bog podari beskrajni život u njegovom novom svetu, moraćeš da udovoljiš njegovim zahtevima (Propovednik 12:15; Jovan 17:3). Da li je nerazumno tako nešto očekivati od nesavršenih ljudi? Ne, jer Jehova daje ovu ohrabrujuću izjavu: „Jer ja veru tražim, a ne žrtve, poznanje Boga više nego žrtve“ (Osija 6:6). Dakle, čak i ljudi, koji su skloni da pogreše, mogu udovoljiti Božjim zahtevima.

2. Kako su mnogi Izraelci izneverili Jehovu?

2 Međutim, ne želi svako da vrši Jehovinu volju. Osija otkriva da čak ni mnogi Izraelci to nisu želeli. Kao nacija, oni su se složili da sklope savez, to jest sporazum, da će biti poslušni Božjim zakonima (Izlazak 24:1-8). Ipak, oni su ubrzo ’prestupali savez‘ kršeći njegove zakone. Zato je Jehova rekao da su ga ti Izraelci ’izneverili‘ (Osija 6:7). Tako su postupili i mnogi ljudi od tada. Ali Jehova mrzi neverstvo, bilo da je usmereno prema njemu ili prema onima koji ga vole i koji mu služe.

3. Kakva će analiza biti sprovedena u ovom članku?

3 Osija nije bio jedini prorok koji je naglasio Božje gledište o neverstvu, gledište koje treba da prihvatimo ukoliko se nadamo srećnom životu. U prethodnom članku smo započeli analizu velikog dela Malahijine proročanske poruke, počevši s prvim poglavljem njegove knjige. Otvorimo sada drugo poglavlje te knjige i pogledajmo kako nam Božje gledište o neverstvu skreće pažnju na dodatne stvari. Iako se Malahija pozabavio situacijom koja je preovladavala među Božjim narodom decenijama nakon njihovog povratka iz vavilonskog ropstva, to drugo poglavlje ima pravo značenje za nas danas.

Sveštenici zaslužuju prekor

4. Koje je upozorenje Jehova dao sveštenicima?

4 Drugo poglavlje počinje Jehovinom osudom jevrejskih sveštenika zbog toga što su odstupili od njegovih pravednih puteva. Ako ne prime k srcu njegov savet i isprave svoje puteve, sigurno će ih zadesiti ozbiljne posledice. Zapazi prva dva stiha: „Vama, sveštenici, ova zapovest: Ako ne slušate i k srcu ne primate da imenu mome slavu date, govori Jehova nad vojskama, prokletstvo ću na vas pustiti, i prokleću blagoslove vaše.“ Da su sveštenici poučavali narod Božjim zakonima i da su ih se sami pridržavali, bili bi blagoslovljeni. Ali pošto su ignorisali Božju volju, usledilo je prokletstvo. Čak su se i blagoslovi koje su sveštenici izgovarali pretvarali u prokletstva.

5, 6. (a) Zašto posebno sveštenici zaslužuju prekor? (b) Kako je Jehova izrazio svoj prezir prema sveštenicima?

5 Zašto posebno sveštenici zaslužuju prekor? Sedmi stih nam jasno pokazuje: „Usne sveštenika treba da čuvaju znanje i od njegovih se usta zakon traži jer je on vesnik Jehove nad vojskama.“ Više od hiljadu godina ranije, Božji zakon koji je preko Mojsija bio dat Izraelu, obavezao je sveštenike da ’uče sinove Izraelove svim zakonima koje im je dao Jehova preko Mojsija‘ (Levitska 10:11). Nažalost, u jednom kasnijem periodu, pisac 2. Letopisa 15:3 izvestio je: „Dugo je Izrael bio bez pravoga Boga i bez sveštenika koji bi učili i bez zakona.“

6 U Malahijino vreme, u petom veku pre n. e., situacija sa sveštenstvom je ostala ista. Oni nisu poučavali narod Božjem Zakonu. Zato su ti sveštenici zaslužili da budu pozvani na odgovornost. Zapazi snažne reči koje im Jehova upućuje. Malahija 2:3 objavljuje: „U lice đubre ću vam baciti, đubre žrtava što prinosite.“ Strašan prekor! Đubre životinja za žrtvovanje trebalo je izneti izvan logora i spaliti (Levitska 16:27). Ali Jehova im kaže da će im to đubre baciti u lice, što jasno pokazuje da je prezirao i odbacio ne samo žrtve već i one koji ih prinose.

7. Zašto je Jehova bio ljut na učitelje Zakona?

7 Vekovima pre Malahijinog vremena, Jehova je Levitima poverio da se staraju o šatoru od sastanka, a kasnije i o hramu i svetoj službi. Oni su bili učitelji u izraelskoj naciji. Ispunjavanje tih zadataka značilo je život i mir kako za njih tako i za narod (Brojevi 3:5-8). Međutim, Leviti su izgubili strah od Boga koji su u početku imali. Zbog toga im je Jehova rekao: „Zašli [ste] s puta, vi ste od zakona mnogima spoticanje učinili i Levijev ste savez pokvarili... vi pute moje ne čuvaste“ (Malahija 2:8, 9). Pošto nisu poučavali istini i zbog lošeg primera koji su davali, sveštenici su zaveli mnoge Izraelce, tako da je Jehova s pravom bio ljut na njih.

Držimo se Božjih merila

8. Da li je previše očekivati od ljudi da se drže Božjih merila? Objasni.

8 Nemojmo misliti da su ti sveštenici zaslužili saosećanje i da im je trebalo oprostiti pošto su i oni bili samo nesavršeni ljudi od kojih se nije moglo očekivati da se u potpunosti drže Božjih merila. Činjenica je da ljudi mogu držati Božje zapovesti, jer Jehova ne očekuje od njih ono što oni ne mogu učiniti. Verovatno su se neki sveštenici u to vreme držali Božjih merila, i nema sumnje da se kasnije makar jedan držao Božjih merila — Isus, veliki ’prvosveštenik‘ (Jevrejima 3:1). Za njega se zaista može reći: „Zakon istine beše u ustima njegovim, bezakonja se ne nađe na usnama njegovim; sa mnom je u miru i istini hodio, i mnoge je ljude od zla odvratio“ (Malahija 2:6).

9. Ko verno širi istinu u naše vreme?

9 Slično tome, u savremeno doba, sada već više od jednog veka Hristova pomazana braća, oni koji imaju nebesku nadu, služe kao ’sveto sveštenstvo, kako bi prinosili duhovne žrtve prihvatljive Bogu‘ (1. Petrova 2:5). Oni predvode u širenju biblijskih istina drugima. Dok si učio istine koje oni poučavaju, zar tvoje lično iskustvo nije potvrdilo da se na njihovim usnama nalazi sam zakon istine? Oni su mnogima pomogli da se okrenu od religioznih zabluda, tako da sada širom sveta ima na milione onih koji su naučili biblijske istine i koji imaju nadu u večni život. Sada i oni imaju tu prednost da poučavaju zakonu istine daljnje milione drugih ljudi (Jovan 10:16; Otkrivenje 7:9).

Razlog za opreznost

10. Zašto treba da budemo oprezni?

10 Međutim, treba da budemo oprezni. Mogli bismo da propustimo da primenimo pouke koje se nalaze u Malahiji 2:1-9. Da li mi lično pazimo da se nepravednost ne nađe na našim usnama? Na primer, mogu li članovi naše porodice zaista imati poverenje u ono što kažemo? Mogu li naša duhovna braća i sestre u skupštini imati isto takvo poverenje? Bilo bi lako stvoriti naviku da se reči formulišu na način da tehnički budu tačne, a ipak neistinite. Ili bi neko možda mogao da preuveličava ili skriva detalje u nekom poslovnom poduhvatu. Zar to Jehova ne bi video? I kad bismo tako postupali, zar bi on prihvatio žrtve hvale s naših usana?

11. Ko mora naročito da bude oprezan?

11 Malahija 2:7 treba da služi kao upozorenje onima koji danas imaju prednost da u skupštinama poučavaju Božjoj Reči. U tom stihu se kaže da njihove usne ’treba da čuvaju znanje i od njihovih se usta zakon traži‘. Ti učitelji imaju veliku odgovornost, jer Jakov 3:1 pokazuje da će se njima „strože suditi“. Iako oni treba snažno i oduševljeno da poučavaju, njihovo poučavanje mora biti čvrsto utemeljeno na Božjoj pisanoj Reči i na smernicama koje dolaze od Jehovine organizacije. Na taj način oni će postati „odgovarajuće osposobljeni da poučavaju druge“. Stoga, njima se daje savet: „Daj sve od sebe da se pokažeš kao priznat pred Bogom, kao radnik koji nema čega da se stidi, koji ispravno upravlja rečju istine“ (2. Timoteju 2:2, 15).

12. Na šta treba da paze oni koji poučavaju?

12 Ako nismo oprezni, možemo biti iskušani da unesemo lična gledišta u ono što naučavamo. To bi posebno bilo opasno za one koji imaju sklonost da budu sigurni u svoje zaključke čak i kada su ti zaključci suprotni onome što Jehovina organizacija naučava. Međutim, 2. poglavlje Malahije pokazuje da od učitelja u skupštini treba da očekujemo da se drže spoznanja od Boga, a ne ličnih ideja koje bi mogle da spotaknu stado. Isus je rekao: „Ko spotakne jednog od ovih malih koji veruju u mene, bilo bi mu bolje da mu se oko vrata obesi mlinski kamen kakav okreće magarac i da potone u duboko, otvoreno more“ (Matej 18:6).

Venčanje s nevernikom

13, 14. Koji je bio jedan od neverničkih postupaka koji je Malahija istakao?

13 Od 10. stiha pa nadalje, 2. poglavlje Malahije još direktnije ističe neverstvo. Malahija se usredsređuje na dva međusobno povezana postupka za koja uvek iznova koristi reč ’neverstvo‘. Najpre zapazi da Malahija uvodi svoj savet ovim pitanjima: „Nemamo li svi jednoga oca? Nije li nas sve samo jedan Bog stvorio? Zašto smo, dakle, neverni jedan drugome, skvrneći savez otaca svojih?“ Zatim u 11. stihu dodaje da nevernost Izraela dovodi do ’oskvrnjenja onoga što je Bogu posvećeno‘. Šta su oni to radili što je bilo tako loše? Taj stih pokazuje jedan od pogrešnih postupaka: ’Oni su prionuli za kćer tuđeg boga.‘

14 Drugim rečima, neki Izraelci, koji su bili deo nacije posvećene Jehovi, venčavali su se sa onima koji ga nisu obožavali. Kontekst nam pomaže da shvatimo zašto je to bilo toliko ozbiljno. Deseti stih nam govori da su imali zajedničkog oca. To se nije odnosilo na Jakova (prozvanog Izrael), ni na Avrahama, pa čak ni na Adama. Malahija 1:6 pokazuje da je Jehova bio taj „otac“. Nacija Izrael je bila u vezi s njim, bila je učesnik u savezu koji je sklopljen s njihovim praočevima. Jedan od zakona u tom savezu je bio: „Niti se prijatelji s njima; kćeri svoje ne daji za sina njihova, niti kćeri njihove uzimaj za sina svojega“ (5. Mojsijeva 7:3DK).

15. (a) Kako bi neki mogli da opravdavaju venčanje s nevernikom? (b) Kako se Jehova izjašnjava o pitanju venčanja s nevernikom?

15 Neki bi danas mogli da rezonuju: ’Osoba koja me privlači veoma je lepa. S vremenom će on (ili ona) verovatno prihvatiti pravo obožavanje.‘ Takvo razmišljanje ide u prilog nadahnutom upozorenju: „Srce je iznad svega prevrtljivo i opako“ (Jeremija 17:9). Božje gledište o venčanju s nevernikom izraženo je u Malahiji 2:12: „Istrebiće Jehova čoveka koji tako čini.“ Dakle, hrišćani su ohrabreni da se venčavaju „samo u Gospodu“ (1. Korinćanima 7:39). U okvirima hrišćanskog uređenja, vernik neće biti ’istrebljen‘ ako se venča s nevernikom. Međutim, ako nevernik ostane u svom neverovanju, šta će se s njim desiti kada Bog uskoro dovede kraju ovaj sistem? (Psalam 37:37, 38).

Zlostavljanje bračnog druga

16, 17. Na koji su način neki neverno postupili?

16 Malahija zatim razmatra još jedno neverstvo: Zlostavljanje bračnog druga, naročito putem neopravdanog razvoda braka. U 14. stihu 2. poglavlja stoji: „Jehova [je] svedok bio izmeđ’ tebe i žene mladosti tvoje kojoj neveru činiš, mada ti je žena drug saveza tvoga.“ Postupajući neverno sa svojim suprugama, jevrejski muževi su učinili da Jehovin oltar bude ’pokriven suzama‘ (Malahija 2:13). Ovi muževi su se razvodili bez zakonske osnove, napuštajući žene svoje mladosti, verovatno da bi se oženili mlađim pagankama. A pokvareni sveštenici su to dozvoljavali! Ipak, Malahija 2:16 objavljuje: „Ja mrzim otpuštanje, govori Jehova, Bog Izraelov.“ Kasnije je Isus pokazao da je nemoral jedini osnov za razvod koji dozvoljava nedužnom bračnom partneru da ponovo stupi u brak (Matej 19:9).

17 Razmisli o Malahijinim rečima i osmotri njihov pozitivni učinak na naše srce i najdublja osećanja. On govori o ’ženi, drugu saveza tvoga‘. Svaki čovek o kojem govori, oženio se suvernicom, Izraelkom, birajući je za milog druga, životnog saputnika. Iako su oni u brak stupili verovatno još kao mladi, vreme i starenje nisu obezvredili sporazum koji su sklopili, to jest, bračni savez.

18. Na koje se načine Malahijin savet u pogledu neverstva i danas primenjuje?

18 Savet u vezi s tim pitanjima primenjuje se sa istim efektom i danas. Sramota je što se neki ne obaziru na Božje smernice koje kažu da se brak sklapa samo u Gospodu. I žalosno je to što neki ne rade na tome da očuvaju svoj brak snažnim. Umesto toga, oni se izgovaraju i žive na način koji Bog mrzi, tako što se razvode bez biblijske osnove da bi se venčali s nekim drugim. Čineći takve stvari, oni ’dosađuju Jehovi‘. Oni koji su u Malahijino vreme ignorisali Božji savet drsko su smatrali da Jehova neopravdano zastupa svoja gledišta. Oni su u stvari rekli: „Gde li je Bog pravde?“ Zaista izopačeno razmišljanje! Nemojmo pasti u tu zamku (Malahija 2:17).

19. Kako muževi i žene mogu da prime Božji duh?

19 Što je pohvalno, Malahija pokazuje da neki muževi nisu bili neverni svojim ženama. Oni su ’imali ono što je još ostalo od Božjeg svetog duha‘ (15. stih, NW). Na sreću, danas u Božjoj organizaciji ima puno muškaraca koji ’dodeljuju čast svojim ženama‘ (1. Petrova 3:7). Oni ih ne zlostavljaju fizički ili verbalno, ne insistiraju na degradirajućim seksualnim radnjama i ne posramljuju ih tako što flertuju s drugim ženama ili tako što gledaju pornografiju. Jehovina organizacija je takođe blagoslovljena time što ima mnoštvo vernih hrišćanskih supruga koje su lojalne Bogu i njegovim zakonima. Svi takvi muškarci i žene znaju šta Bog mrzi, te razmišljaju i postupaju u skladu s tim. Budimo i dalje poput njih, ’slušajmo Boga kao vladara‘ i budimo blagoslovljeni njegovim svetim duhom (Dela apostolska 5:29).

20. Šta predstoji čitavom čovečanstvu?

20 Uskoro će Jehova celi ovaj svet izvesti pred sud. Svako će morati da odgovara za svoja verovanja i postupke. „Svako će od nas položiti Bogu račun za sebe“ (Rimljanima 14:12). Dakle, jedno zagonetno pitanje glasi: Ko će preživeti dan Jehovin? Ovom temom će se pozabaviti treći i ujedno poslednji članak u ovoj seriji.

Možeš li da objasniš?

• Koji je bio osnovni razlog zbog čega je Jehova osudio Izraelske sveštenike?

• Zašto Božja merila nisu previsoka za ljude?

• Zašto treba da budemo pažljivi u našem hrišćanskom poučavanju?

• Koje dve vrste postupanja Jehova posebno osuđuje?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 15. strani]

U Malahijino vreme sveštenici su bili osuđeni zbog toga što se nisu držali Jehovinih puteva

[Slika na 16. strani]

Moramo paziti da poučavamo Jehovinim putevima, a ne da unapređujemo lična gledišta

[Slike na 18. strani]

Jehova je osudio Izraelce koji su otpuštali svoje žene zbog beznačajnih stvari da bi se oženili pagankama

[Slika na 18. strani]

Hrišćani danas poštuju svoj bračni zavet