Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Šta se dešava sa crkvama?

Šta se dešava sa crkvama?

Šta se dešava sa crkvama?

„BRITANCI još uvek veruju u Boga, ali ne žele da imaju nikakve obaveze prema Hristu“, kaže sveštenik iz Ugande Stiven Tiromve. On je preživeo progon koji je njegovu crkvu u Ugandi zadesio pre dvadesetak godina. Danas on u Lidzu u Engleskoj propoveda u klubovima u kojima se sakupljaju muškarci, držeći desetominutne govore pre nego što njegova publika postane zaokupljena igrom na sreću.

S druge strane Atlantika, nedavno osnovana Anglikanska misija u Americi bori se sa sličnom krizom duhovnosti. „Kada je u pitanju englesko govorno područje, u Sjedinjenim Državama danas živi najveći broj ljudi koji ne idu u crkvu i koji su ravnodušni prema duhovnim stvarima“, kaže se na zvaničnom Web sajtu ove misije. Zato, „ova zemlja postaje misionarsko područje.“ Razočarani zbog neuspelih pokušaja da unesu promene u svoju crkvu, članovi ove nove misije raskinuli su s tradicijom i pridružili se azijskim i afričkim religioznim vođama da bi započeli sa „misionarskom delatnošću u Sjedinjenim Državama“.

Međutim, zašto afrički, azijski i latinoamerički misionari ’spasavaju duše‘ u Evropi i Severnoj Americi, u zemljama koje se izjašnjavaju kao hrišćanske?

Ko koga spasava?

Više od četiri stotine godina, predani misionari iz Evrope u stopu su pratili talas kolonizacije Azije, Afrike, Južne Amerike i Pacifika. Cilj im je bio da svoju religiju propovedaju takozvanim neznabošcima u tim zemljama. S vremenom su se misionari iz američkih kolonija, koje su navodno zasnovane na hrišćanskim načelima, pridružili evropskim misionarima i na kraju ih čak nadmašili u sprovođenju propovedničkih misija širom sveta. Međutim, situacija se promenila.

„Centar [nominalnog hrišćanstva] više nije tamo gde je nekad bio“, kaže Endru Vols, osnivač i direktor Centra za izučavanje hrišćanstva u zemljama koje ne pripadaju Zapadu. Godine 1900, 80 posto onih koji su se izjašnjavali kao hrišćani živeli su u Evropi i Severnoj Americi. Međutim, danas 60 posto svih koji se izjašnjavaju kao hrišćani žive u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. U jednom nedavno objavljenom novinskom izveštaju kaže se: „Katoličke crkve u Evropi oslanjaju se na sveštenike sa Filipina i iz Indije.“ Još se navodi da „svaki šesti sveštenik u katoličkim župama u Americi dolazi iz neke druge zemlje“. Afrički propovednici u Holandiji, koji uglavnom dolaze iz Gane, na sebe gledaju kao na „misionarsku crkvu na svetovnom kontinentu“. Misionari iz Brazila sada sprovode propovedničke kampanje u raznim delovima Britanije. Jedan pisac je zapazio: „Hrišćanski misionari sada idu u suprotnom smeru.“

Sprema se oluja

Misionari su verovatno potrebni u Evropi i Severnoj Americi, kontinentima na kojima su ljudi sve manje religiozni. „Manje od deset posto hrišćana u Škotskoj redovno posećuje crkvu“, kaže se u jednom časopisu. U Francuskoj i Nemačkoj taj prosek je još manji. U drugom novinskom izveštaju kaže se da, prema jednom istraživanju, „oko 40 posto Amerikanaca i 20 posto Kanađana izjavljuje da redovno odlazi u crkvu“. Nasuprot tome, na Filipinima crkvu posećuje skoro 70 posto vernika, a situacija je slična i u drugim zemljama u razvoju.

Još je značajnije što se na južnoj hemisferi osobe koje posećuju crkvu više drže tradicije nego vernici na severnoj hemisferi. Na primer, neke ankete sprovedene među katolicima u Sjedinjenim Državama i Evropi otkrivaju da kod njih vlada sve veće nepoverenje u sveštenstvo i da se zalažu za veće učešće laika u crkvi i za ravnopravnost žena. S druge strane, katolici na južnoj hemisferi oberučke prihvataju vekovna gledišta crkve o ovim pitanjima. Što se ide južnije, crkva ima sve veću podršku, što bi moglo voditi do sukoba. Filip Dženkins, izučavalac istorije i religije, predviđa: „Sasvim je moguće da za deceniju ili dve hrišćani s jedne hemisfere neće smatrati pravim hrišćanima pripadnike svoje religije s druge hemisfere.“

S obzirom na ova događanja, Vols kaže da je neodložno pitanje „kako hrišćani iz Afrike, Azije, Latinske i Severne Amerike i Evrope mogu živeti zajedno u istoj crkvi, izjašnjavajući se da su iste vere“. Šta ti misliš? Mogu li crkve opstati u ovom podeljenom svetu? Šta je osnova za pravo hrišćansko jedinstvo? Sledeći članak će pružiti odgovore temeljene na Pismu, kao i jasan dokaz da ujedinjena hrišćanska zajednica već postoji širom sveta i da je u procvatu.

[Slika na 4. strani]

Ova nekadašnja crkva sada je kafe-bar

[Izvor]

AP Photo/Nancy Palmieri