Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Hodi u besprekornosti

Hodi u besprekornosti

Hodi u besprekornosti

„Ja hodim u čistoti [„besprekornosti“, NW] svojoj“ (PSALAM 26:11).

1, 2. (a) Zašto je ljudska besprekornost važan deo spornog pitanja Božjeg suvereniteta? (b) Kako inteligentna stvorenja mogu pokazati da podržavaju Jehovin suverenitet?

 KADA se pobunio u Edenu, Satana je pokrenuo sporno pitanje u vezi s pravednošću Božjeg suvereniteta. Nakon izvesnog vremena, Satana je optužio ljude da služe Bogu samo dotle dok od toga imaju koristi (Jov 1:9-11; 2:4). Dakle, ljudska besprekornost je postala važan deo spornog pitanja da li Jehova ima pravo da vlada kao Suveren.

2 Premda Božji suverenitet ne zavisi od besprekornosti njegovih stvorenja, ljudski i duhovni Božji sinovi mogu pokazati na čijoj su strani u tom pitanju. Kako? Tako što će izabrati da li žele ili ne žele da budu besprekorni. Stoga, ova osobina predstavlja dobru osnovu da se prosudi kakva je neko osoba.

3. (a) Šta su Jov i David želeli da Jehova ispita i prosudi? (b) Koja se pitanja javljaju u pogledu besprekornosti?

3 Jov je s pouzdanjem rekao: „Nek me izmeri Bog na merilima pravim i poznaće tad nevinost [„besprekornost“, NW] moju“ (Jov 31:6). David, kralj drevnog Izraela, tražio je od Jehove da ispita njegovu besprekornost kada se molio: „Sudi mi, Jehova, jer ja pravo idem [„hodim u besprekornosti“, NW], a u Jehovu se uzdam, ne kolebam se“ (Psalam 26:1). Koliko je samo važno da i mi hodimo u besprekornosti! Ali šta je besprekornost i šta znači hoditi u besprekornosti? Nadalje, šta će nam pomoći da ostanemo besprekorni?

’Hodim u besprekornosti‘

4. Šta je besprekornost?

4 Besprekornost nosi sa sobom misao o čestitosti, nedužnosti, pravednosti i ispravnosti. Međutim, besprekornost uključuje više od toga da se čini ono što je dobro. To je moralna čvrstina i odanost Bogu celim srcem. Satana je doveo u pitanje Jovove motive kada je rekao Bogu: „Ispruži samo ruku i dotakni se kostiju [Jovovih] i mesa njegova, i siguran sam da će te u oči opsovati“ (Jov 2:5). Da bi neko bio besprekoran, osim ispravnih postupaka važna je i ispravna motivacija srca.

5. Šta pokazuje da ne moramo biti savršeni da bismo bili besprekorni?

5 Međutim, da bismo bili besprekorni ne moramo biti savršeni. Kralj David je bio nesavršen i u svom životu je napravio nekoliko ozbiljnih grešaka. Pa ipak, Biblija o njemu govori kao o čoveku koji je hodio „besprekornog srca“ (1. Kraljevima 9:4NW). Zašto? Zato što je David voleo Jehovu. Njegovo srce je bilo odano Bogu. Spremno je priznao svoje greške, prihvatio ukor i popravio se. Zaista, Davidova besprekornost vidi se na osnovu toga što je celim srcem bio odan Jehovi i voleo ga celim srcem (Ponovljeni zakoni 6:5, 6).

6, 7. Šta uključuje hođenje u besprekornosti?

6 Besprekornost nije ograničena na neki određeni aspekt ljudskog ponašanja, kao što je religiozna odanost. Ona obuhvata čitav naš život. David je ’hodio‘ u besprekornosti. U jednom delu stoji: „Glagol ’hoditi‘ označava ’život‘ ili ’životni stil‘“ (The New Interpreter’s Bible). Ukazujući na one koji su „čisti na svom putu“, psalmista je pevao: „Blago onima koji čuvaju naredbe njegove i svim srcem ga traže; koji ne čine bezakonja i njegovim putevima hode!“ (Psalam 119:1-3). Ako neko želi da bude besprekoran, on mora neprestano da traži Božju volju i da hodi njegovim putem.

7 Za hođenje u besprekornosti potrebna je lojalna privrženost Bogu, čak i pod nepovoljnim okolnostima. Naša besprekornost dolazi do izražaja kada istrajavamo u kušnjama, ostajemo postojani uprkos nevoljama i kada se odupiremo iskušenjima koja nam nameće ovaj bezbožni svet. Time ’radujemo Jehovino srce‘ jer on onda može da odgovori onome koji ga ruži (Poslovice 27:11). Dakle, imamo dobar razlog da budemo odlučni poput Jova koji je rekao: „Do poslednjeg svog uzdaha svoju ću ja nevinost [„besprekornost“, NW] braniti“ (Jov 27:5). Dvadeset šesti Psalam pokazuje šta će nam pomoći da hodimo u besprekornosti.

„Pretopi bubrege moje i srce moje“

8. Šta si naučio iz toga što je David molio da Jehova ispita njegove bubrege i njegovo srce?

8 David se molio: „Ispitaj me, Jehova, i iskušaj me, pretopi bubrege moje i srce moje“ (Psalam 26:2). Bubrezi su smešteni duboko unutar tela. Simbolično govoreći, bubrezi predstavljaju najdublje misli i osećanja. S druge strane, simbolično srce predstavlja celokupnu unutrašnju osobu — njene poticaje, osećanja i misli. Kada je David molio Jehovu da ga ispita, on je u stvari tražio da njegove najdublje misli i njegova osećanja budu proučeni i ispitani.

9. Kako Jehova pretapa naše simbolične bubrege i naše srce?

9 David je molio da mu bubrezi i srce budu pretopljeni. Kako to Jehova čini sa onim što smo unutra? David je pevao: „Blagosiljam Jehovu koji me svetuje, a u tami noćnoj i srce me moje uči [„noću me opominju bubrezi moji“, NW]“ (Psalam 16:7). Šta to znači? To znači da su Božji saveti doprli do najdubljih delova Davidovog bića i ostali tamo, utičući na njegove najdublje misli i osećanja. Isto može biti i s nama ako s cenjenjem razmišljamo o savetima koje dobijamo putem Božje Reči, njegovih zastupnika i organizacije, i ako im dopuštamo da prodru duboko unutar nas. Redovna molitva Jehovi da nas pretopi na ovaj način pomoći će nam da hodimo u besprekornosti.

’Milost je tvoja preda mnom‘

10. Šta je pomoglo Davidu da hodi u Božjoj istini?

10 ’Milost je tvoja pred očima mojim‘, nastavlja David, ’i ja hodim po istini tvojoj‘ (Psalam 26:3). Davidu je bila vrlo dobro poznata Božja milost i on je s cenjenjem razmišljao o njoj. „Blagosiljaj, dušo moja, Jehovu“, pevao je on, „i ne zaboravljaj ni jedno dobročinstvo njegovo!“ Prisećajući se jednog Božjeg ’dobročinstva‘, David je nastavio: „Jehova pravdu čini, poniženim pravo daje. On pokaza Mojsiju puteve svoje, dela svoja sinovima Izraelovim“ (Psalam 103:2, 6, 7). Možda je David mislio na Egipćane koji su u Mojsijevim danima ponižavali Izraelce. Ako je tako, razmišljanje o tome kako je Jehova obznanio Mojsiju da će ih izbaviti sigurno je taklo Davidovo srce i osnažilo njegovu rešenost da hodi u Božjoj istini.

11. Šta nam može pomoći da hodimo u besprekornosti?

11 Nadalje, redovno proučavanje Božje Reči kao i razmišljanje o onome što smo naučili pomoći će nam da hodimo u besprekornosti. Na primer, ako se setimo da je Josif pobegao kada mu je Petefrijeva žena uputila nemoralnu ponudu, to će nas sigurno podstaći da i mi pobegnemo od sličnih ponuda na radnom mestu, u školi i na drugim mestima (Postanje 39:7-12). O čemu ćemo razmišljati ako nas mame prilike za sticanje više novca ili ugleda i uticaja u svetu? Imamo primer Mojsija koji je odbacio slavu Egipta (Jevrejima 11:24-26). Razmišljanje o Jovovoj istrajnosti nesumnjivo će nam pomoći da budemo još odlučniji da ostanemo lojalni Jehovi uprkos bolesti i nevoljama (Jakov 5:11). Šta da radimo ako postanemo žrtva progonstva? Pa, može nas ohrabriti iskustvo koje je Danilo imao u jami s lavovima! (Danilo 6:16-22).

„Ne sedim s lažljivcima“

12, 13. Kakvo društvo treba da izbegavamo?

12 Ukazujući na još nešto što je ojačalo njegovu besprekornost, David je rekao: „Ne sedim s lažljivcima, ne mešam se sa lukavima [’sa onima koji kriju kakvi su‘NW]. Mrzim društvo rđavih, s bezdušnicima ne sedim“ (Psalam 26:4, 5). David jednostavno nije sedeo sa zlima. Mrzeo je loše društvo.

13 Kako je s nama? Da li izbegavamo da sedimo s lažljivcima putem televizije, video-kaseta, filmova, Interneta ili na druge načine? Da li se klonimo onih koji kriju kakvi su? Neke osobe u školi ili na radnom mestu prave se da su nam prijatelji, ali nemaju iskrene namere. Da li zaista želimo da razvijemo bliske veze sa onima koji ne hode u Božjoj istini? Iza tvrdnji da su iskreni, otpadnici skrivaju svoju nameru da nas odvrate od služenja Jehovi. Šta ako u hrišćanskoj skupštini ima osoba koje žive dvostrukim životom? I oni kriju kakvi su u stvari. Džejson, koji sada služi kao sluga pomoćnik, u mladosti je imao takve prijatelje. On kaže: „Jednog dana, jedan od njih mi je rekao: ’Uopšte nije važno šta sada radimo, jer ćemo kada dođe novi svet ionako biti mrtvi. Nećemo ni znati šta smo propustili.‘ To me je otreznilo. Ne želim da budem mrtav kada dođe novi svet.“ Džejson je mudro raskinuo veze s takvim društvom. „Nemojte se zavaravati“, upozorio je apostol Pavle, „loša društva kvare korisne navike“ (1. Korinćanima 15:33). Koliko je onda važno da izbegavamo loše društvo!

’Kazivaću o svim tvojim čudesima‘

14, 15. Kako možemo ’obilaziti Jehovin oltar‘?

14 David je nastavio: „Nevinošću ruke svoje mijem, i tako oltar tvoj obilazim, Jehova.“ Zašto je to radio? ’Da bi pevao hvalu tvoju i kazivao o svim tvojim čudesima‘ (Psalam 26:6, 7). David je želeo da ostane moralno čist kako bi mogao da obožava Jehovu i pokaže mu svoju predanost.

15 Sve što je bilo povezano s pravim obožavanjem u šatoru od sastanka i kasnije u hramu bilo je ’simboličan prikaz i senka nebeskih stvari‘ (Jevrejima 8:5; 9:23). Oltar je predstavljao Jehovinu spremnost da prihvati žrtvu Isusa Hrista za otkup čovečanstva (Jevrejima 10:5-10). Svoje ruke peremo nevinošću i ’obilazimo Jehovin oltar‘ tako što pokazujemo veru u tu žrtvu (Jovan 3:16-18).

16. Kako nam koristi to što drugima govorimo o Božjim čudesima?

16 Kada razmišljamo o svemu onome što otkupnina omogućava, zar naše srce nije ispunjeno zahvalnošću prema Jehovi i njegovom jedinorođenom Sinu? Zato, sa zahvalnošću u srcu, govorimo drugima o svim Božjim čudesima — od stvaranja čoveka u Edenskom vrtu do potpune obnove svega u Božjem novom svetu (Postanje 2:7; Dela apostolska 3:21). I kakvu samo duhovnu zaštitu pruža delo propovedanja o Kraljevstvu i stvaranja učenika! (Matej 24:14; 28:19, 20). Ako smo zaokupljeni tim delom, naša nada za budućnost ostaće jasna, vera u Božja obećanja biće snažna, a ljubav prema Jehovi i bližnjima živa.

’Volim stan doma tvoga‘

17, 18. Kakav stav treba da imamo prema hrišćanskim sastancima?

17 Šator od sastanka, zajedno sa oltarom za žrtve, bio je centar obožavanja Jehove u Izraelu. Pokazujući koliko je bio oduševljen tim mestom, David se molio: „Volim, Jehova, stan doma tvoga i naselje slave tvoje!“ (Psalam 26:8).

18 Da li volimo da se okupljamo na mestima na kojima učimo o Jehovi? Svaka Dvorana Kraljevstva s redovnim programom duhovne pouke služi kao centar pravog obožavanja u mestu u kom se nalazi. Pored toga, svake godine imamo i kongres, pokrajinski sastanak i dan posebnog sastanka. Na tim sastancima se razmatraju Jehovine „opomene“. Ako učimo da ih ’mnogo volimo‘, imaćemo snažnu želju da budemo na sastanku i pažljivo ćemo slušati (Psalam 119:167NW). Koliko je samo okrepljujuće biti u društvu suvernika koji nam žele dobro i koji nam pomažu da i dalje hodimo u besprekornosti! (Jevrejima 10:24, 25).

’Nemoj zahvatiti moju dušu‘

19. Za koje grehe David nije želeo da bude kriv?

19 Potpuno svestan posledica koje nastaju kada se ne hodi u Božjoj istini, David je molio: „Ne zahvataj duše moje s grešnicima, ni života moga s krvnicima, u čijim su rukama zločinstva [„raspušteno ponašanje“, NW] i čija je desnica puna mita“ (Psalam 26:9, 10). David nije želeo da bude ubrojan među bezbožne ljude koji se raspušteno ponašaju i primaju mito.

20, 21. Šta nas može odvesti na put bezbožnika?

20 Današnji svet je preplavljen nemoralom. Televizija, časopisi i filmovi unapređuju raspušteno ponašanje — ’blud i nečistoću‘ (Galatima 5:19). Neki su postali robovi pornografije koja često vodi do nemorala. Mladi su posebno podložni takvim uticajima. U nekim zemljama, zabavljanje sa osobom suprotnog pola predstavlja nešto sasvim uobičajeno i tinejdžeri su pod pritiskom da misle kako se moraju zabavljati. Kod mnogih mladih se razvijaju romantična osećanja i pored toga što su premladi za brak. Da bi zadovoljili seksualne želje koje se bude u njima, ubrzo počinju da se upuštaju u nemoralno ponašanje i to do te mere da počine blud.

21 Ni odrasli nisu imuni na loš uticaj. Nepoštene poslovne radnje i sklonost ka ugađanju samom sebi ukazuju na nedostatak besprekornosti. Hođenje putevima sveta samo će nas udaljiti od Jehove. Zato ’mrzimo zlo i volimo dobro‘, i nastavimo da hodimo u besprekornosti (Amos 5:15).

„Izbavi me i smiluj se na me!“

22-24. (a) Koje ohrabrenje nalaziš u zaključnim rečima 26. Psalma? (b) Koja će zamka biti razmotrena u narednom članku?

22 David je svoje obraćanje Bogu zaključio sledećim rečima: „Ja hodim u čistoti svojoj. Izbavi me i smiluj se na me! Čvrsto stoji na pravome putu noga moja. Blagosiljaću Jehovu na skupštinama“ (Psalam 26:11, 12). Davidova odlučnost da ostane besprekoran tesno je povezana s njegovom molbom da bude izbavljen. Koliko je to ohrabrujuće! I pored toga što smo grešni, Jehova će nam pomoći ako smo rešeni da hodimo u besprekornosti.

23 Potrudimo se da u svakom aspektu života pokazujemo da poštujemo i cenimo Božji suverenitet. Svako se od nas može moliti Jehovi da on ispita i pretopi naše najdublje misli i osećanja. Ako marljivo proučavamo njegovu Reč, istina koju nam je dao stalno će biti pred našim očima. Svim se silama trudimo da izbegavamo loše društvo i hvalimo Jehovu na sastancima. Revno učestvujmo u delu propovedanja o Kraljevstvu i stvaranja učenika, nikada ne dopuštajući svetu da ugrozi naš dragoceni odnos s Bogom. Možemo biti sigurni da će Jehova biti na našoj strani dok činimo sve što možemo da bismo hodili u besprekornosti.

24 Budući da besprekornost uključuje sve aspekte našeg života, treba da budemo svesni jedne smrtonosne zamke — zloupotrebe alkohola. To će biti razmotreno u narednom članku.

Da li se sećaš?

• Zašto je besprekornost dobra osnova da se inteligentna stvorenja ispravno prosude?

• Šta je besprekornost, i šta uključuje hođenje u besprekornosti?

• Šta će nam pomoći da hodimo u besprekornosti?

• Koje opasnosti moramo biti svesni i ujedno je izbegavati da bismo ostali besprekorni?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 14. strani]

Da li redovno moliš Jehovu da ispita tvoje najdublje misli?

[Slika na 14. strani]

Da li nastojiš da ti Jehovina milost stalno bude pred očima?

[Slike na 15. strani]

Mi radujemo Jehovino srce kada ostajemo besprekorni

[Slike na 17. strani]

Da li koristiš ono što ti Jehova pruža kako bi ti pomogao da hodiš u besprekornosti?