Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Izabrane misli iz Druge knjige letopisa

Izabrane misli iz Druge knjige letopisa

Jehovina Reč je živa

Izabrane misli iz Druge knjige letopisa

NA POČETKU biblijske knjige Druge letopisa, Solomon vlada kao kralj nad Izraelom. Knjiga se završava rečima persijskog kralja Kira koje je uputio Jevrejima izgnanim u Vavilon: „Dade mi [Jehova] zapovest da mu sazidam dom u Jerusalimu u Judi. Ko je između vas od naroda njegovog? Jehova, Bog njegov, neka je s njim i nek ide [u Jerusalim]“ (2. Letopisa 36:23). Jezdra je završio pisanje knjige 460. pre n. e. i ona obuhvata period od 500 godina — od 1037. pre n. e. do 537. pre n. e.

Kirov dekret omogućava Jevrejima da se vrate u Jerusalim i da obnove obožavanje Jehove. Međutim, duge godine vavilonskog ropstva uzele su svoj danak. Izgnanici koji su se vratili ne znaju mnogo o nacionalnoj istoriji. Druga letopisa im pruža živopisan sažetak događaja koji su se odigrali pod vladavinom kraljeva iz Davidove loze. Izveštaj je takođe zanimljiv za nas jer ističe blagoslove koji su rezultat poslušnosti istinitom Bogu, kao i posledice neposlušnosti.

KRALJ GRADI DOM JEHOVI

(2. Letopisa 1:1–9:31)

Jehova daje kralju Solomonu ono što je tražio — mudrost i razboritost — a uz to i bogatstvo i slavu. Kralj gradi veličanstven dom Jehovi u Jerusalimu i narod je „veseo i radostan“ (2. Letopisa 7:10). Solomon postaje „veći od svih kraljeva na zemlji i bogatstvom i mudrošću“ (2. Letopisa 9:22).

Nakon što je vladao nad Izraelom 40 godina, Solomon ’počinu kod otaca svojih, a na njegovo mesto zakralji se Rovoam, sin njegov‘ (2. Letopisa 9:31). Jezdra ne izveštava o Solomonovom zastranjivanju od pravog obožavanja. Jedina negativna stvar o kralju koja se izveštava jeste to što je postupio nemudro kada je nabavio mnogo konja iz Egipta i kada se oženio faraonovom ćerkom. Dakle, pisac Druge letopisa izveštava o događajima u pozitivnom svetlu.

Odgovori na biblijska pitanja:

2:14 — Zašto se ovde zapisan rodoslov zanatlije razlikuje od rodoslova u 1. Kraljevima 7:14? U Prvoj kraljevima se na njegovu majku ukazuje kao na ’udovicu iz plemena Neftalimova‘, jer se udala za čoveka iz tog plemena. Ona je, međutim, bila iz Danovog plemena. Kada joj je umro muž, ona se udala za čoveka iz Tira, i pomenuti zanatlija je dete iz tog braka.

2:18; 8:10 — U ovim stihovima se navodi da je nastojnika koji su nadzirali prinudni rad bilo 3 600 i još 250, dok se u 1. Kraljevima 5:16 i 9:23 navodi da ih je bilo 3 300 i još 550. Zbog čega postoji ta razlika? Izgleda da je razlika postojala u načinu na koji su nastojnici svrstani po grupama. Moguće je da se u Drugoj letopisa pravi razlika između 3 600 neizraelaca i 250 izraelskih nastojnika, dok se u Prvoj kraljevima pravi razlika između 3 300 nadzornika i 550 nadglednika višeg ranga. Bilo kako bilo, ukupan broj onih koji su služili kao nastojnici iznosi 3 850.

4:2-4 — Zašto su se u podnožju livenog mora nalazili likovi bikova? Bikovi su u Pismu simbol snage (Jezekilj 1:10; Otkrivenje 4:6, 7). Bilo je na mestu što su izabrani bikovi jer je tih 12 bikova od bakra držalo ogromno „more“, koje je bilo teško oko 30 tona. Pravljenjem bikova za tu svrhu nije ni na koji način prekršena druga zapovest, koja je zabranjivala pravljenje predmeta za obožavanje (Izlazak 20:4, 5).

4:5 — Kolika je bila ukupna zapremina livenog mora? Kada je bilo puno, u more je moglo stati tri hiljade bati, to jest oko 66 000 litara. Međutim, obično je bilo dve trećine puno. U Prvoj kraljevima 7:26 stoji: „Ono [more] sadržavaše dve hiljade bata [44 000 litara].“

5:4, 5, 10 — Koje su stvari iz šatora od sastanka kasnije prenesene u Solomonov hram? Jedino što je bilo iz šatora od sastanka a što je preneseno u Solomonov hram bio je kovčeg saveza. Nakon izgradnje hrama, šator od sastanka prenesen je iz Gavaona u Jerusalim i po svemu sudeći ostao je tamo (2. Letopisa 1:3, 4).

Pouka za nas:

1:11, 12. Solomonov zahtev pokazao je Jehovi da je u njegovom srcu bila želja da stekne mudrost i razboritost. Naše molitve Bogu zaista otkrivaju šta nam je u srcu. Mudro je da analiziramo sadržaj svojih molitvi.

6:4. Iskreno cenjenje za Jehovinu lojalnu ljubav i dobrotu treba da nas pokrene da blagosiljamo Jehovu — to jest da ga hvalimo s ljubavlju i zahvalnošću.

6:18-21. Iako nijedna građevina ne može obuhvatiti Boga, trebalo je da hram služi kao centar obožavanja Jehove. Danas su Dvorane Kraljevstva Jehovinih svedoka centri pravog obožavanja u mestima u kojima se nalaze.

6:19, 22, 32. Jehova je bio pristupačan svima — od kralja do najobičnijeg čoveka iz naroda — čak i strancima koji su mu pristupali iskrenog srca a (Psalam 65:3).

OSTALI KRALJEVI IZ DAVIDOVE LOZE

(2. Letopisa 10:1–36:23)

Ujedinjeno kraljevstvo Izraela deli se na dva dela — severno desetoplemensko kraljevstvo i južno dvoplemensko kraljevstvo Jude i Benjamina. Sveštenici i Leviti iz celog Izraela stavljaju lojalnost savezu za kraljevstvo ispred nacionalizma i staju na stranu Solomonovog sina Rovoama. Hram je opljačkan za nešto manje od 30 godina nakon što je izgrađen.

Od 19 kraljeva koji su vladali posle Rovoama, petorica su bili verni, trojica su imali dobar početak ali su kasnije postali neverni, a jedan se vratio sa krivog puta. Ostali vladari su radili ono što je loše u Jehovinim očima. b Naglasak je na aktivnosti petorice kraljeva koji su se uzdali u Jehovu. Izveštaj o Jezekijinom obnavljanju hramske službe i Josijinom organizovanju velike proslave Pashe sigurno je veoma ohrabrio Jevreje koji su želeli da se obnovi obožavanje Jehove u Jerusalimu.

Odgovori na biblijska pitanja:

13:5 (NW) — Šta se misli izrazom ’savez soli‘? Zbog toga što ima svojstva konzervansa, so je postala simbol trajnosti i nepromenljivosti. Stoga, ’savez soli‘ označava sporazum koji obavezuje.

14:2-5; 15:17 — Da li je kralj Asa uklonio sve „visine“? Očigledno nije. Moguće je da je Asa uklonio visine povezane sa obožavanjem lažnih bogova, ali ne i one gde je narod obožavao Jehovu. Takođe je moguće da su visine ponovo izgrađene pri kraju Asine vladavine. Te visine je uklonio Asin sin Josafat. U stvari, visine nisu u potpunosti nestale čak ni tokom Josafatove vladavine (2. Letopisa 17:5, 6; 20:31-33).

15:9; 34:6 — Kakav je bio status Simeonovog plemena što se tiče podele izraelskog kraljevstva? Nasledstvo Simeonovog plemena bile su teritorije unutar Judinog plemena, tako da je geografski gledano Simeonovo pleme bilo u kraljevstvu Jude i Benjamina (Isus Navin 19:1). Međutim, religiozno i politički gledano, Simeonovo pleme se priključilo severnom kraljevstvu (1. Kraljevima 11:30-33; 12:20-24). Dakle, Simeonovo pleme se ubrajalo u desetoplemensko kraljevstvo.

35:3 — Odakle je Josija preneo sveti kovčeg u hram? Biblija ne kaže da li je neki od zlih kraljeva ranije odneo kovčeg iz hrama ili ga je kralj Josija izneo kako se ne bi oštetio prilikom opravke hrama. Jedino istorijsko ukazivanje na kovčeg nakon Solomonovog vremena jeste kada ga je Josija doneo u hram.

Pouka za nas:

13:13-18; 14:11, 12; 32:9-23. Veoma snažna pouka o tome koliko je važno oslanjati se na Jehovu!

16:1-5,7; 18:1-3, 28-32; 21:4-6; 22:10-12; 28:16-22. Savezi sa strancima ili nevernicima imaju tragične posledice. Mudro je da izbegavamo bilo koji nepotreban kontakt sa svetom (Jovan 17:14, 16; Jakov 4:4).

16:7-12; 26:16-21; 32:25, 26. Oholost je navela kralja Asu da tokom poslednjih godina svog života postupa loše. Oholost je dovela Oziju do pada. Jezekija je postupio nemudro, a verovatno i ponosno, kada je izaslanicima iz Vavilona pokazao svoju riznicu (Isaija 39:1-7). „Drskost prethodi pogibli“, upozorava Biblija, „a oholost prethodi propasti“ (Poslovice 16:18).

16:9. Jehova pomaže onima čije je srce celo prema njemu, jedva čeka da svoju moć upotrebi u njihovu korist.

18:12, 13, 23, 24, 27. Poput Miheja, i mi treba da budemo hrabri i odvažni kada govorimo o Jehovi i njegovim namerama.

19:1-3. Jehova traži dobro u nama čak i onda kada ima razloga da se ljuti na nas.

20:1-28. Možemo biti sigurni da će Jehova dozvoliti da ga nađemo kada mu se ponizno obratimo tražeći vođstvo (Poslovice 15:29).

20:17 (NW). Da bismo ’videli izbavljenje koje će Jehova dati‘, treba da ’zauzmemo svoje mesto‘ aktivno podupirući Božje Kraljevstvo. Umesto da preuzmemo stvari u svoje ruke, moramo da ’stojimo‘, potpuno se uzdajući u Jehovu.

24:17-19; 25:14. Idolopoklonstvo je bila zamka za Joasa i Amasiju. I danas idolopoklonstvo isto tako može predstavljati zamku, posebno kada se javlja u suptilnom obliku, u vidu lakomstva ili nacionalizma (Kološanima 3:5; Otkrivenje 13:4).

32:6, 7. I mi moramo biti hrabri i jaki dok ’oblačimo potpunu ratnu opremu od Boga‘ i nastavljamo naš duhovni rat (Efešanima 6:11-18).

33:2-9, 12, 13, 15, 16. Osoba pokazuje iskreno pokajanje tako što prekida s neispravnim postupanjem i odlučno se trudi da čini ono što je dobro. Na temelju iskrenog pokajanja, Jehova može ukazati milosrđe čak i osobi koja je postupala loše kao kralj Manasija.

34:1-3. Negativan uticaj u detinjstvu ne treba da nas spreči da upoznamo Boga i da mu služimo. U ranim godinama, na Josiju je pozitivan uticaj možda vršio njegov pokajnički deda, Manasija. Kakvom god pozitivnom uticaju da je Josija bio izložen, rezultati su na kraju bili dobri. Tako može biti i s nama.

36:15-17. Jehova je saosećajan i strpljiv. Međutim, njegovo saosećanje i strpljenje imaju svoje granice. Ljudi moraju povoljno reagovati na vest o Kraljevstvu ako žele da prežive kada Jehova bude izvršio osudu nad ovim zlim svetom.

36:17, 22, 23. Jehovina reč se uvek obistini (1. Kraljevima 9:7, 8; Jeremija 25:9-11).

Knjiga ga je pokrenula na akciju

„Josija učini da nestanu sve gadosti po svim krajevima koji pripadahu sinovima Izraelovim“, stoji u 2. Letopisa 34:33, „i učini da svi oni koji bejahu u Izraelu služe Jehovi, Bogu svome“. Šta je Josiju pokrenulo da to uradi? Kada je sekretar Safan doneo kralju Josiji knjigu Jehovinog zakona koju su pronašli, kralj je zatražio da se naglas pročita. Ono što je pisalo u toj knjizi toliko je uticalo na Josiju da je celog svog života revno unapređivao pravo obožavanje.

Čitanje Božje Reči i razmišljanje o njoj može duboko uticati na nas. Zar nas razmišljanje o izveštaju o kraljevima iz Davidove loze ne podstiče da oponašamo one koji su se uzdali u Jehovu i da izbegavamo da postupamo kao oni koji to nisu činili? Druga letopisa nas motiviše da budemo isključivo odani pravom Bogu i da mu ostanemo verni. Njena poruka je zaista živa i ima moć (Jevrejima 4:12).

[Fusnote]

a Pitanja povezana s posvećenjem hrama i druge pouke koje se mogu izvući iz molitve koju je Solomon uputio tom prilikom razmotrene su u Kuli stražari od 1. jula 2005, strane 28-31.

b Spisak kraljeva Jude po hronološkom redu nalazi se u Kuli stražari od 1. avgusta 2005, strana 12.

[Slika na 18. strani]

Da li znaš zašto su bikovi bili odgovarajuć simbol u podnožju livenog mora?

[Slike na 21. strani]

Iako u detinjstvu nije imao gotovo nikakvu podršku, Josija je kao odrastao čovek bio veran Jehovi