Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

„Vi ste moji prijatelji“

„Vi ste moji prijatelji“

„Vi ste moji prijatelji“

„Vi ste moji prijatelji ako činite ono što vam ja zapovedam“ (JOV. 15:14)

1, 2. (a) Kakve su bile životne okolnosti Isusovih prijatelja? (b) Zašto je veoma važno da budemo Isusovi prijatelji?

 LJUDI koji su te noći sedeli sa Isusom u gornjoj sobi imali su različito iskustvo, znanje i životne okolnosti. Braća Petar i Andrija bili su ribari. Matej je ranije bio poreznik — bavio se zanimanjem koje je bilo omraženo među Jevrejima. Neki, poput Jakova i Jovana, verovatno su znali Isusa od detinjstva. Drugi, kao Natanailo, možda su ga poznavali tek nekoliko godina (Jov. 1:43-50). Pa ipak, svi koji su bili s njim na toj značajnoj proslavi Pashe u Jerusalimu čvrsto su verovali da je Isus obećani Mesija, Sin živog Boga (Jov. 6:68, 69). Mora da su se veoma obradovali kada im je rekao: „Nazivam vas prijateljima, jer sam vam obznanio sve što sam čuo od svog Oca“ (Jov. 15:15).

2 Ove reči koje je Isus uputio svojim vernim apostolima u načelu se odnose na sve pomazane hrišćane u današnje vreme, a u širem smislu i na njihove saradnike iz redova ’drugih ovaca‘ (Jov. 10:16). Bez obzira na naše okolnosti i poreklo, možemo imati čast da budemo Isusovi prijatelji. Naše prijateljstvo s njim je od najveće važnosti, jer nas ono takođe čini Jehovinim prijateljima. Zapravo, nemoguće je približiti se Jehovi ako se najpre ne približimo Hristu. (Pročitati Jovana 14:6, 21.) Budući da je tako, šta moramo činiti da bismo postali i ostali Isusovi prijatelji? Pre nego što kažemo nešto o toj važnoj temi, osmotrimo kako je Isus pokazao šta znači biti dobar prijatelj, kako su mu njegovi učenici uzvratili prijateljstvo i šta mi možemo naučiti iz njihovog primera.

Isus je pokazao šta znači biti dobar prijatelj

3. Po čemu je Isus bio poznat?

3 „Bogataš ima mnogo prijatelja“, zapazio je mudri kralj Solomon (Posl. 14:20). Tim rečima je ukratko opisao sklonost nesavršenih ljudi da sklapaju prijateljstva imajući u vidu ono što mogu dobiti umesto onoga što mogu dati. Isus nije pokazao takvu slabost. Na njega nije uticalo nečije bogatstvo ili položaj u društvu. Doduše, on je osetio naklonost prema bogatom mladom poglavaru koga je pozvao da bude njegov sledbenik. Međutim, rekao je tom čoveku da proda svoju imovinu i razdeli novac siromašnima (Mar. 10:17-22; Luka 18:18, 23). Isus nije bio poznat po velikom broju uticajnih i bogatih prijatelja već po tome što se družio s onima koji su smatrani neznatnim i bili prezreni (Mat. 11:19).

4. Kako znamo da su Isusovi prijatelji imali mane?

4 Nema sumnje da su Isusovi prijatelji imali mane. Petar je jednom prilikom pokazao da ne deli Božje gledište (Mat. 16:21-23). Jakov i Jovan su ispoljili častoljubiv duh kada su tražili da im Isus da istaknuta mesta u Kraljevstvu, što je mnogo naljutilo druge apostole. Želja za istaknutošću često je vodila do prepirki među apostolima. Međutim, Isus je strpljivo nastojao da ispravi način razmišljanja svojih prijatelja i nije postao ogorčen na njih (Mat. 20:20-28).

5, 6. (a) Zašto je Isus ostao prijatelj većini svojih apostola? (b) Zašto je Isus prekinuo prijateljstvo s Judom?

5 To što je Isus uprkos svemu ostao prijatelj tim nesavršenim ljudima ne znači da je bio previše popustljiv ili slep za njihove mane. Sasvim suprotno, on je pre svega zapažao njihove dobre motive i lepe osobine. Na primer, Petar, Jakov i Jovan su zaspali kada je trebalo da mu pruže podršku u najtežim trenucima. Isus je s pravom bio razočaran. Pa ipak, video je da su imali dobre namere i rekao je: „Duh je, doduše, srčan, ali je telo slabo“ (Mat. 26:41).

6 Nasuprot tome, Isus je prekinuo prijateljstvo s Judom Iskariotskim. Iako se Juda pretvarao da mu je prijatelj, Isus je primetio da je taj njegov nekadašnji bliski saradnik dopustio da mu se srce iskvari. Pošto je postao prijatelj svetu, Juda je učinio sebe Božjim neprijateljem (Jak. 4:4). Zato ga je Isus otpustio pre nego što je jedanaestorici vernih apostola rekao da ih smatra svojim prijateljima (Jov. 13:21-35).

7, 8. Kako je Isus pokazao da voli svoje prijatelje?

7 Isus nije stavljao u prvi plan propuste svojih odanih prijatelja i činio je ono što je najbolje za njih. Primera radi, molio je svog Oca da ih zaštiti kad budu doživljavali kušnje. (Pročitati Jovana 17:11.) Uzimao je u obzir njihova fizička ograničenja (Mar. 6:30-32). Nije im govorio samo o tome šta on misli već je takođe želeo da čuje i razume ono što oni misle i osećaju (Mat. 16:13-16; 17:24-26).

8 Isus je i živeo i umro za svoje prijatelje. Naravno, znao je da mora položiti život da bi ispunio zakonski zahtev i udovoljio Očevim merilima pravde (Mat. 26:27, 28; Jevr. 9:22, 28). Ali učinio je to iz ljubavi. „Niko nema veću ljubav od ove“, rekao je on, „da neko položi svoj život za svoje prijatelje“ (Jov. 15:13).

Kako su učenici uzvratili Isusu prijateljstvo?

9, 10. Kako su ljudi reagovali na Isusovu velikodušnost?

9 Isus je velikodušno poklanjao drugima svoje vreme, naklonost i ono što je posedovao. Zbog toga su ljudi osećali privrženost prema njemu i želeli su da mu uzvrate (Luka 8:1-3). Isus je iz ličnog iskustva mogao da kaže: „Dajte, i daće vam se. Sipaće vam u krilo dobru meru, nabijenu, stresenu i prepunu. Jer kakvom merom merite, takvom će vam se meriti“ (Luka 6:38).

10 Ipak, bilo je i onih koji su neko vreme sledili Isusa samo da bi nešto dobili od njega. Ti lažni prijatelji su ga napustili kada su pogrešno razumeli njegove reči. Umesto da u toj situaciji pokažu poverenje u Isusa, oni su brzo doneli pogrešan zaključak i okrenuli mu leđa. Za razliku od njih, apostoli su ostali verni. Njihovo prijateljstvo sa Hristom je često bilo na ispitu, ali oni su mu pružali svesrdnu podršku i u dobru i u zlu. (Pročitati Jovana 6:26, 56, 60, 66-68.) Tokom svoje poslednje noći na zemlji, Isus je pokazao koliko ih ceni kada im je rekao: „Vi ste ostali sa mnom u mojim kušnjama“ (Luka 22:28).

11, 12. Kako je Isus uverio svoje učenike da ih smatra prijateljima i šta su oni učinili za uzvrat?

11 Učenici koje je Isus pohvalio zbog njihove vernosti napustili su ga ubrzo posle toga. Nakratko su dozvolili da strah od ljudi bude jači od njihove ljubavi prema Hristu. Isus im je ponovo oprostio. Posle svoje smrti i uskrsenja pojavio se pred njima i pokazao im da ih i dalje smatra svojim prijateljima. Štaviše, poverio im je svetu službu — zadatak da stvaraju učenike „od ljudi iz svih naroda“ i da svedoče o njemu „sve do kraja zemlje“ (Mat. 28:19; Dela 1:8). Šta su učenici učinili za uzvrat?

12 Oni su se svim srcem i dušom posvetili širenju poruke o Kraljevstvu. Uz podršku Jehovinog svetog duha, ubrzo su napunili Jerusalim svojim učenjem (Dela 5:27-29). Čak ih ni pretnja smrću nije mogla odvratiti od poslušnosti Isusovoj zapovesti da stvaraju učenike. Samo nekoliko decenija nakon što su dobili tu zapovest, apostol Pavle je mogao da napiše da se dobra vest propovedala „među svim stvorenjima pod nebom“ (Kol. 1:23). Očigledno je da su ti učenici dokazali da im je prijateljstvo sa Isusom veoma dragoceno!

13. Kako su Isusova učenja uticala na njegove učenike?

13 Oni koji su postali Isusovi prijatelji takođe su dopustili da im njegova učenja oblikuju život. To je od mnogih iziskivalo velike izmene u ponašanju i osobinama. Među novim učenicima su bili nekadašnji homoseksualci, preljubnici, pijanice ili lopovi (1. Kor. 6:9-11). Neki su morali da promene svoj stav prema ljudima iz drugih naroda (Dela 10:25-28). Pa ipak, bili su poslušni Isusu. Skinuli su staru i obukli novu ličnost (Ef. 4:20-24). Upoznali su „Hristov um“, što znači da su razumeli i oponašali njegov način razmišljanja i postupanja (1. Kor. 2:16).

Naše prijateljstvo sa Hristom

14. Šta je Isus obećao da će uraditi tokom „svršetka ovog poretka“?

14 Mnogi hrišćani koji su živeli u prvom veku lično su poznavali Isusa ili su ga videli nakon njegovog uskrsenja. Mi nemamo tu jedinstvenu priliku. Kako onda možemo biti Hristovi prijatelji? Jedan način je da poslušno sledimo vođstvo klase vernog i razboritog roba, koju čine Isusova duhom pomazana braća koja su još uvek na zemlji. Isus je obećao da će tokom „svršetka ovog poretka“ postaviti tog roba „nad svim svojim imanjem“ (Mat. 24:3, 45-47). Danas ogromna većina onih koji žele da budu Hristovi prijatelji ne pripada toj grupi. Kako odaziv tih osoba na vođstvo vernog roba utiče na njihovo prijateljstvo sa Hristom?

15. Od čega zavisi da li će neko biti ubrojen u ovce ili jarce?

15 Pročitati Mateja 25:31-40. One koji sačinjavaju klasu vernog roba Isus je nazvao svojom braćom. U poređenju o odvajanju ovaca od jaraca, jasno je pokazao da na ono što se čini njegovoj braći gleda kao da je učinjeno njemu lično. U stvari, da li će neka osoba biti ubrojena u ovce ili jarce zavisi od njenog postupanja čak i prema ’njegovoj najmanjoj braći‘. Stoga oni koji imaju nadu u život na zemlji pokazuju želju da budu Hristovi prijatelji prvenstveno tako što podupiru klasu vernog roba.

16, 17. Kako možemo pokazati da smo prijatelji Hristovoj braći?

16 Ako se nadaš da ćeš živeti na zemlji pod vlašću Božjeg Kraljevstva, kako možeš pokazati da si prijatelj Hristovoj braći? Osmotrimo samo tri načina. Prvi od njih je svesrdno učestvovanje u delu propovedanja. Hrist je zapovedio svojoj braći da propovedaju dobru vest po celom svetu (Mat. 24:14). Međutim, ostatak njegove braće na zemlji danas ne bi mogao da ispuni tu odgovornost bez pomoći svojih saradnika, drugih ovaca. Svaki put kada pripadnici drugih ovaca učestvuju u delu propovedanja, oni pomažu Hristovoj braći da ispune važan zadatak koji im je poveren. Klasa vernog i razboritog roba duboko ceni to prijateljsko postupanje, kao i Hrist.

17 Drugi način na koji ostali hrišćani pomažu Hristovoj braći jeste finansijsko podupiranje dela propovedanja. Isus je podstakao svoje sledbenike da steknu prijatelje „nepravednim bogatstvom“ (Luka 16:9). To ne znači da možemo kupiti Isusovo ili Jehovino prijateljstvo. Umesto toga, time što svojim materijalnim sredstvima podupiremo delo Kraljevstva, mi pokazujemo prijateljstvo i ljubav ne samo rečju već i „delom i istinom“ (1. Jov. 3:16-18). Takvu finansijsku podršku pružamo kada koristimo svoja sredstva u delu propovedanja, kada prilažemo novac za izgradnju i održavanje naših mesta za sastajanje i kada dajemo priloge za međunarodno delo propovedanja. Bilo da su naši prilozi mali ili veliki, nema sumnje da Jehova i Isus cene to što radosno dajemo (2. Kor. 9:7).

18. Zašto treba da budemo poslušni biblijskim smernicama koje dobijamo od skupštinskih starešina?

18 Treći način na koji svi mi pokazujemo da smo Hristovi prijatelji jeste poslušnost smernicama koje dobijamo od skupštinskih starešina. Oni su naimenovani svetim duhom pod Hristovim vođstvom (Ef. 5:23). „Budite poslušni onima koji među vama predvode i budite im podložni“, napisao je apostol Pavle (Jevr. 13:17). Možda nam je ponekad teško da poslušamo biblijske smernice koje dobijamo od naših starešina. Budući da smo svesni njihove nesavršenosti možda ne uspevamo da ispravno gledamo na savete koje nam daju. Pa ipak, Hrist koji je Poglavar skupštine rado koristi te nesavršene ljude. S obzirom na to, naš stav prema njihovom autoritetu direktno utiče na naše prijateljstvo sa Hristom. Svoju ljubav prema njemu pokazujemo kada nismo previše zaokupljeni manama starešina i drage volje sledimo njihove smernice.

Gde možemo naći dobre prijatelje

19, 20. Koga možemo naći unutar skupštine i o čemu će biti reči u sledećem članku?

19 Isus nastavlja da brine o nama ne samo preko pastira koji s ljubavlju nadgledaju njegov narod već i tako što nam u skupštini daje duhovne majke, braću i sestre. (Pročitati Marka 10:29, 30.) Kako su tvoji rođaci reagovali kada si počeo da proučavaš Bibliju s Jehovinim svedocima? Nadamo se da su te podupirali u nastojanju da se približiš Bogu i Hristu. Ali Isus je upozorio da će ponekad ’čoveku neprijatelji biti njegovi ukućani‘ (Mat. 10:36). Kako je utešno znati da unutar skupštine možemo naći prijatelje koji će nam biti privrženiji od rođene braće! (Posl. 18:24).

20 Kao što pokazuju Pavlovi lični pozdravi u zaključku poslanice skupštini u Rimu, on je imao mnogo bliskih prijatelja (Rimlj. 16:8-16). Apostol Jovan je na kraju svoje treće poslanice napisao: „Pozdravi prijatelje poimence“ (3. Jov. 14). I on je, očigledno, razvio mnoga trajna prijateljstva. Kako i mi poput Isusa i prvih hrišćana možemo sklapati i negovati čvrsta prijateljstva s našom duhovnom braćom i sestrama? Odgovor na ovo pitanje biće pružen u sledećem članku.

Kako bi odgovorio?

• Kako je Isus pokazao šta znači biti dobar prijatelj?

• Kako su učenici uzvratili prijateljstvo Isusu?

• Kako možemo dokazati da smo Hristovi prijatelji?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 14. strani]

Isusa je zanimalo šta njegovi prijatelji misle i kako se osećaju

[Slike na 16. strani]

Kako možemo pokazati da želimo da budemo Hristovi prijatelji?