Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pronađimo okrepu u duhovnim aktivnostima

Pronađimo okrepu u duhovnim aktivnostima

Pronađimo okrepu u duhovnim aktivnostima

„Uzmite moj jaram na sebe... i naći ćete okrepu dušama svojim“ (MAT. 11:29)

1. Koju je odredbu Bog dao na gori Sinaj i zašto?

 SAVEZ na temelju Zakona koji je sklopljen na gori Sinaj uključivao je odredbu o držanju sedmičnog sabata. Preko svog posrednika Mojsija, Jehova je Izraelcima zapovedio: „Šest dana radi svoj posao, a sedmog ga dana ostavi, da se tvoj bik i tvoj magarac odmore i da se sin tvoje robinje i stranac okrepe“ (Izl. 23:12). Iz obzirnosti prema onima koji su bili pod Zakonom, Jehova je s ljubavlju odredio dan za odmor kako bi se mogli ’okrepiti‘.

2. Kako je Izraelcima koristilo držanje sabata?

2 Da li je sabat bio samo dan za odmor? Ne, za Izraelce je to bio važan deo obožavanja Jehove. Tog dana je poglavar mogao poučavati članove svoje porodice da se „drže Jehovinog puta čineći ono što je pravedno“ (Post. 18:19). To je takođe bila prilika da se porodica i prijatelji okupe kako bi se podsetili na Jehovina dela i uživali u prijatnom druženju (Is. 58:13, 14). Što je još važnije, sabat je proročanski ukazivao na vreme kada će doći prava okrepa putem Hristove hiljadugodišnje vladavine (Rimlj. 8:21). Ali kako je danas? Gde i kako pravi hrišćani koji se drže Jehovinog puta mogu naći takvu okrepu?

Pronađimo okrepu u druženju s hrišćanima

3. Kako su se hrišćani iz prvog veka međusobno podržavali i kako je to uticalo na njih?

3 Apostol Pavle je opisao hrišćansku skupštinu kao „stub i uporište istine“ (1. Tim. 3:15). Prvi hrišćani su se međusobno podržavali tako što su se hrabrili i izgrađivali u ljubavi (Ef. 4:11, 12, 16). Dok je bio u Efesu, Pavla su posetili i ohrabrili članovi korintske skupštine. Zapazimo kako je to uticalo na njega: „Radujem se što su ovde Stefana i Fortunat i Ahajik“, rekao je Pavle, jer su „okrepili moje srce“ (1. Kor. 16:17, 18). Isto tako, kada je Tit otišao u Korint kako bi služio tamošnjoj braći, Pavle je toj skupštini napisao sledeće: „Svi vi [ste] okrepili njegovo srce“ (2. Kor. 7:13). Jehovini svedoci i danas pronalaze pravu okrepu u pozitivnom društvu suhrišćana.

4. Kako nas krepe skupštinski sastanci?

4 Iz iskustva znamo da su skupštinski sastanci izvor velike radosti. Tamo se ’uzajamno hrabrimo‘ verom jedni drugih (Rimlj. 1:12). Naša hrišćanska braća i sestre nisu samo usputni prolaznici ili poznanici koje s vremena na vreme sretnemo. Oni su pravi prijatelji, ljudi koje volimo i cenimo. Redovno druženje s njima na sastancima donosi nam veliku radost i utehu (Filim. 7).

5. Kako se možemo uzajamno krepiti na kongresima i pokrajinskim sastancima?

5 Još jedan izvor okrepe jesu naši kongresi i pokrajinski sastanci. Osim što na njima dobijamo životodajne vode istine iz Božje Reči, Biblije, ovi veliki skupovi takođe su prilika da ’širom otvorimo‘ srce za nova prijateljstva (2. Kor. 6:12, 13). Ali, šta ako smo stidljivi i teško sklapamo poznanstva? Jedan način na koji možemo upoznati braću i sestre jeste da se stavimo na raspolaganje na kongresima. Jedna sestra, koja je učestvovala u pripremama za međunarodni kongres, rekla je: „Osim porodice i nekoliko prijatelja, nisam poznavala skoro nikog. Ali dok sam pomagala u čišćenju, upoznala sam mnogu braću i sestre! Bilo je veoma zabavno!“

6. Kako možemo pronaći okrepu dok smo na godišnjem odmoru?

6 Izraelci su tri puta godišnje putovali u Jerusalim na proslavu praznika (Izl. 34:23). To je često značilo da moraju ostaviti polja i radnje i danima pešačiti prašnjavim putevima. Pa ipak, odlazak u hram bio je izvor ’velikog veselja‘ pošto su tamo mogli posmatrati one koji su „hvalili Jehovu“ (2. Let. 30:21). I danas mnogim Jehovinim slugama pričinjava radost kada zajedno s porodicom posete Betel, predstavništvo Jehovinih svedoka. Možeš li planirati takvu posetu za vreme sledećeg godišnjeg odmora?

7. (a) Kako druženja mogu biti korisna? (b) Kako te prilike mogu biti ohrabrujuće i ostati u lepom sećanju?

7 Druženje s porodicom i prijateljima takođe može biti ohrabrujuće. Mudri kralj Solomon je rekao: „Nema za čoveka ništa bolje nego da jede i da pije i da mu duša uživa u dobru od truda njegovog“ (Prop. 2:24). Takva druženja ne samo da krepe dušu već jačaju veze ljubavi sa suhrišćanima dok ih bolje upoznajemo. Da bi te prilike bile ohrabrujuće i ostale u lepom sećanju, najbolje je da skup bude manji i da ga nadgledaju zrela braća, posebno ako se služi alkohol.

Služba pruža okrepu

8, 9. (a) U čemu je bila razlika između Isusove poruke i pravila verskih vođa? (b) Kako nam koristi prenošenje biblijske istine drugima?

8 Isus je bio revan u službi i na to je podsticao i svoje učenike. To je očigledno iz njegovih sledećih reči: „Žetva je velika, a radnika je malo. Zato molite Gospodara žetve da pošalje radnike na svoju žetvu“ (Mat. 9:37, 38). Poruka koju je Isus prenosio zaista je bila okrepljujuća — to je bila „dobra vest“ (Mat. 4:23; 24:14). Ona je bila u oštroj suprotnosti s tegobnim pravilima koja su fariseji nametali ljudima. (Pročitati Mateja 23:4, 23, 24.)

9 Kada drugima prenosimo poruku o Kraljevstvu, mi im pružamo duhovnu okrepu i u isto vreme u svojim mislima i srcu produbljujemo razumevanje i zahvalnost prema dragocenoj biblijskoj istini. Psalmista je s pravom rekao: „Hvalite Jah! Jer je dobro pesmom hvaliti Boga našega, divno je“ (Ps. 147:1). Možeš li pronaći još veću radost dok hvališ Jehovu pred bližnjima?

10. Da li se naš uspeh u službi meri time kako se ljudi odazivaju na našu poruku? Objasni.

10 Istina, na nekim područjima ljudi pozitivnije reaguju na dobru vest nego na nekim drugim. (Pročitati Dela apostolska 18:1, 5-8.) Ako živiš u sredini gde se ljudi slabo odazivaju na poruku o Kraljevstvu, pokušaj da se usredsrediš na dobro koje postižeš u službi. Ne zaboravi da tvoj neprekidan trud u objavljivanju Jehovinog imena nije uzaludan (1. Kor. 15:58). Osim toga, naš uspeh u službi ne meri se time kako se ljudi odazivaju na dobru vest. Možemo biti sigurni da će se Jehova pobrinuti da ljudi sa ispravnim stavom srca dobiju priliku da čuju poruku o Kraljevstvu (Jov. 6:44).

Porodično proučavanje pruža okrepu

11. Koju je odgovornost Jehova dao roditeljima i kako je mogu ispuniti?

11 Bogobojazni roditelji su dužni da poučavaju svoju decu o Jehovi i njegovim putevima (Pon. zak. 11:18, 19). Ako si roditelj, da li imaš utvrđeno vreme za poučavanje dece o našem brižnom nebeskom Ocu? Da bi ti pomogao da ispuniš tu važnu odgovornost i zbrineš potrebe porodice, Jehova pruža obilje dobre duhovne hrane preko knjiga, časopisa, video i audio snimaka.

12, 13. (a) Kako porodicama koristi veče za porodično proučavanje? (b) Šta roditelji mogu učiniti kako bi porodično proučavanje bilo izvor okrepe?

12 Pored toga, klasa vernog i razboritog roba uvela je veče za porodično proučavanje. To veče je svake sedmice namenjeno proučavanju Biblije u krugu porodice. Mnogi su uvideli da su se zahvaljujući tome još više zbližili i ojačali svoj odnos s Jehovom. Ali šta roditelji mogu učiniti kako bi porodično proučavanje bilo izvor duhovne okrepe?

13 Veče za porodično proučavanje ne treba da bude dosadno i preterano ozbiljno. Na kraju krajeva, mi obožavamo „srećnog Boga“ i on želi da mu radosno služimo (1. Tim. 1:11; Fil. 4:4). Pravi je blagoslov imati jedno posebno veče za razmatranje duhovnih bisera iz Biblije. Roditelji mogu biti fleksibilni pri izboru metoda poučavanja, koristeći maštu i dovitljivost. Na primer, jedna porodica je zadala svom desetogodišnjem sinu Brandonu da iznese temu pod naslovom „Zašto je u Bibliji Satana predstavljen zmijom?“ To pitanje je mučilo Brandona jer voli zmije i bilo mu je teško da razume zašto se povezuju sa Satanom. Neke porodice povremeno izvode biblijske drame, bilo da glume određene događaje ili da svaki član porodice dobije neku ulogu i čita svoj deo iz Biblije. Ovakve metode poučavanja ne samo što su zabavne već pružaju priliku deci da učestvuju, tako da im biblijska načela mogu lakše dopreti do srca. *

Čuvajmo se onoga što nas može opteretiti

14, 15. (a) Zašto su stres i neizvesnost sve veći u poslednjim danima? (b) Kojem smo dodatnom pritisku ponekad izloženi?

14 Stres i neizvesnost su sve veći u poslednjim danima ovog zlog sveta. Nezaposlenost i drugi ekonomski problemi pogađaju milione. Čak i oni koji su zaposleni često imaju osećaj kao da novac koji zarade stavljaju u pocepane džepove, tako da porodici ne ostaje mnogo (Uporediti sa Agejom 1:4-6). Političari i druge vođe izgledaju bespomoćno u borbi protiv terorizma i drugih oblika zla. Mnogi ljudi su razočarani zbog vlastitih slabosti (Ps. 38:4).

15 Pravi hrišćani nisu imuni na probleme i pritiske Sataninog sveta (1. Jov. 5:19). Hristovi učenici su ponekad izloženi dodatnom pritisku dok nastoje da ostanu verni Jehovi. „Ako su progonili mene, progoniće i vas“, rekao je Isus (Jov. 15:20). Međutim, čak i kada smo „progonjeni“, mi „nismo napušteni“ (2. Kor. 4:9). Zašto?

16. Šta nam može pomoći da sačuvamo radost?

16 Isus je rekao: „Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni, i ja ću vas okrepiti“ (Mat. 11:28). Ako imamo čvrstu veru u Hristovu otkupnu žrtvu, mi se takoreći prepuštamo u Jehovine ruke. Na taj način dobijamo ’izuzetnu snagu‘ (2. Kor. 4:7). „Pomoćnik“, Božji sveti duh, jača našu veru u toj meri da možemo ne samo izdržati kušnje i nevolje koje nas snalaze već i sačuvati radost (Jov. 14:26; Jak. 1:2-4).

17, 18. (a) Kakvog duha treba da se čuvamo? (b) Do čega može doći ako užicima pridajemo preveliku važnost?

17 Pravi hrišćani se danas moraju čuvati uticaja duha sveta koji je opsednut užicima. (Pročitati Efešanima 2:2-5.) U suprotnom bi nas mogla zavesti „želja tela i želja očiju i isticanje svog imetka“ (1. Jov. 2:16). Ili bismo mogli pogrešno verovati da ugađanje željama tela može pružiti okrepu (Rimlj. 8:6). Na primer, neki su se okrenuli drogi i alkoholu, pornografiji, ekstremnim sportovima ili raznim nedozvoljenim aktivnostima u želji da probude čula i dožive uzbuđenje. Cilj ’Đavolovih spletki‘ upravo je da nas obmane stvarajući lažnu predstavu o okrepi (Ef. 6:11).

18 Naravno, nema ništa loše u jelu, piću i zdravim vidovima zabave kada smo umereni. Ipak, to nam nisu najvažnije stvari u životu. Uravnoteženost i samosavladavanje veoma su važni, posebno ako imamo u vidu vreme u kom živimo. Lične težnje nas mogu opteretiti u toj meri da postanemo ’besposleni i besplodni u dobrom poznavanju našeg Gospoda Isusa Hrista‘ (2. Petr. 1:8).

19, 20. Kako možemo pronaći pravu okrepu?

19 Kada uskladimo svoje razmišljanje s Jehovinim merilima, uviđamo da su svi užici koje nudi ovaj svet prolazni. Mojsije je to shvatio, a isto tako i mi (Jevr. 11:25). Činjenica je da prava okrepa, koja donosi trajan i snažan osećaj zadovoljstva i radosti, proističe iz vršenja volje našeg nebeskog Oca (Mat. 5:6).

20 Nastavimo da pronalazimo okrepu u duhovnim aktivnostima. Čineći to ’odričemo se bezbožnosti i svetskih želja dok čekamo ostvarenje naše divne nade i slavno pojavljivanje velikog Boga i našeg Spasitelja, Hrista Isusa‘ (Titu 2:12, 13). Zato budimo odlučni da ostanemo pod Isusovim jarmom podlažući se njegovom autoritetu i vođstvu. Tako ćemo pronaći istinsku sreću i okrepu!

[Fusnota]

^ Više informacija o tome kako porodično proučavanje može biti zanimljivo i poučno može se naći u Našoj službi za Kraljevstvo od decembra 1990, strane 1, 3.

Kako bi odgovorio?

• Gde Jehovin narod danas pronalazi okrepu?

• Kako služba krepi nas i one kojima propovedamo?

• Šta poglavari mogu učiniti kako bi porodično proučavanje bilo okrepljujuće?

• Šta nas može opteretiti i duhovno oslabiti?

[Pitanja za razmatranje]

[Slike na 26. strani]

Ako uzmemo Isusov jaram, naći ćemo mnoge izvore okrepe