Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Ko ti je najvažniji u životu?

Ko ti je najvažniji u životu?

Ko ti je najvažniji u životu?

’Jedino si ti Svevišnji nad celom zemljom‘ (PS. 83:18)

1, 2. Zašto za spasenje nije dovoljno samo znati kako se Bog zove?

 MOŽDA si Božje ime prvi put video kada ti ga je neko pokazao u Psalmu 83:18. Verovatno si se iznenadio kada si pročitao ove reči: „Da bi se znalo da si jedino ti, kome je ime Jehova, Svevišnji nad celom zemljom.“ Od tada si sigurno mnogo puta koristio ovaj isti stih dok si pomagao drugima da upoznaju našeg divnog Boga, Jehovu (Rimlj. 10:12, 13).

2 Iako je važno znati kako se Bog zove, to nije dovoljno. Psalmista navodi još jednu činjenicu koja je bitna za spasenje: ’Jedino si ti Svevišnji nad celom zemljom.‘ Nema sumnje da je Jehova najvažnija osoba u celom svemiru. Pošto je sve stvorio, ima pravo da očekuje potpunu podložnost od svih svojih stvorenja (Otkr. 4:11). Zato treba da se pitamo: ’Ko je meni najvažniji u životu?‘ Veoma je važno da dobro razmislimo o tome.

Sporno pitanje pokrenuto u edenskom vrtu

3, 4. Kako je Satana uspeo da zavede Evu?

3 Koliko je to pitanje ozbiljno vidi se po onome što se desilo u edenskom vrtu. Tamo je buntovni anđeo koji je kasnije postao poznat kao Satana Đavo naveo prvu ženu, Evu, da svoje sebične želje stavi ispred Jehovine zapovesti da ne jede plod sa izvesnog drveta (Post. 2:17; 2. Kor. 11:3). Ona je podlegla iskušenju i tako pokazala da ne poštuje Jehovu kao Vrhovnog Vladara i da joj on nije najvažniji u životu. Ali kako je Satana uspeo da je zavede?

4 Satana je pribegao nekim lukavim taktikama dok je razgovarao sa Evom. (Pročitati Postanak 3:1-5.) Kao prvo, nije spominjao Jehovu po imenu, već je o njemu govorio samo kao o ’Bogu‘. Za razliku od njega, pisac Postanka koristi Božje ime već u prvom stihu istog poglavlja. Kao drugo, Satana nije govorio o Božjoj ’zapovesti‘, već ju je pitao samo šta je Bog „rekao“ (Post. 2:16). Na taj suptilan način pokušao je da umanji važnost Božje zapovesti. Kao treće, iako se obraćao samo Evi, govorio je u množini. Možda je na taj način ciljao na njen ponos, nastojeći da je navede na pomisao da je ona važna i da može da zastupa svog muža i sebe. Šta se zatim desilo? Eva je očigledno dala sebi za pravo da govori u ime njih dvoje kada je rekla zmiji: „Smemo da jedemo plodove s drveća u vrtu.“

5. (a) Na kakvo je razmišljanje Satana naveo Evu? (b) Šta je Eva pokazala time što je jela zabranjeni plod?

5 Pored toga, Satana je izvrnuo činjenice. Sugerisao je da je Bog bio i suviše zahtevan kad je Adamu i Evi rekao da ’ne smeju da jedu sa svakog drveta u vrtu‘. A onda je naveo Evu da misli samo na sebe i na to kako bi navodno mogla da poboljša svoj život time što bi postala „kao Bog“. Na kraju je Satana naveo Evu da razmišlja o zabranjenom drvetu i njegovom plodu umesto o svom odnosu s Bogom od koga je i dobila sve što je imala. (Pročitati Postanak 3:6.) Nažalost, ona je jela plod i tako pokazala da joj Jehova nije najvažniji u životu.

Sporno pitanje u Jovovim danima

6. Kako je Satana doveo u pitanje Jovovu besprekornost i kakvu je priliku Jov dobio?

6 Bogobojazni čovek Jov je vekovima kasnije imao priliku da pokaže ko mu je najvažniji u životu. Kada je Jehova ukazao Satani na Jovovu besprekornost, Satana mu je odgovorio: „Zar se Jov uzalud boji Boga?“ (Pročitati Jova 1:7-10.) Satana nije porekao da je Jov poslušan Bogu, već ga je optužio da mu služi iz koristi, a ne iz ljubavi. Samo je Jov mogao da dokaže da to nije tačno, pa mu je pružena prilika da to učini.

7, 8. Kakve nevolje je Jov morao podneti i šta je pokazao time što je ostao veran Jehovi?

7 Jehova je dozvolio Satani da Jovu nanese niz nevolja (Jov 1:12-19). Kako je Jov reagovao na taj preokret u svom životu? Biblija kaže da „nije sagrešio niti je rekao išta loše o Bogu“ (Jov 1:22). Ali Satanu to nije zaustavilo. Nastavio je sa optužbama: „Kožu za kožu! Sve što čovek ima daće za dušu svoju“ a (Jov 2:4). Satana je tvrdio da Jovu Jehova više ne bi bio najvažniji u životu kada bi na svojoj koži osetio šta je patnja.

8 Jovovo telo je nagrdila jedna užasna bolest, a žena mu je rekla da prokune Boga i umre. Kasnije su mu tri lažna tešitelja govorila da je sigurno nešto zgrešio (Jov 2:11-13; 8:2-6; 22:2, 3). Ali i pored svega toga, Jov je ostao besprekoran. (Pročitati Jova 2:9, 10.) Time što je ostao veran Jehovi pokazao je da mu je on najvažniji u životu. Jov je pokazao i to da nesavršen čovek može, barem do neke mere, dokazati da su Đavolove optužbe neosnovane. (Uporediti s Poslovicama 27:11.)

Isusov savršeni odgovor

9. (a) Kako je Satana iskoristio jednu Isusovu prirodnu potrebu da bi ga iskušao? (b) Kako je Isus reagovao na to iskušenje?

9 Ubrzo nakon što se Isus krstio, Satana je probao da kod njega probudi sebične želje kako mu Jehova više ne bi bio najvažniji u životu. Đavo je tri puta iskušao Isusa. Prvo ga je, u pokušaju da iskoristi njegovu potrebu za hranom, nagovarao da kamenje pretvori u hleb (Mat. 4:2, 3). Isus je postio 40 dana i bio je veoma gladan. Zato mu je Đavo predložio da zloupotrebi svoje čudesne moći i utoli glad. Kako je Isus na to reagovao? Za razliku od Eve koja nije bila poslušna onome što je Jehova rekao, Isus je usmerio pažnju na Jehovinu Reč i odmah je odbio Satanin predlog. (Pročitati Mateja 4:4.)

10. Zašto je Satana izazivao Isusa da se baci s vrha hramskog zida?

10 Satana je takođe pokušao da navede Isusa da postupi sebično. Izazivao ga je da se baci s vrha hramskog zida (Mat. 4:5, 6). Šta je time želeo da postigne? Satana je tvrdio da bi Isus dokazao da je ’Božji sin‘ time što bi ostao nepovređen. Đavo je očigledno želeo da se Isus do te mere zaokupi svojim ugledom da pristane na to da na spektakularan način privuče pažnju. Satana je znao da su ljudi spremni da prihvate neki opasan izazov zbog ponosa i zato što ne žele da padnu u očima drugih. Satana je pogrešno primenio jedan stih, ali je Isus pokazao da razume pravi smisao onoga što stoji u Jehovinoj Reči. (Pročitati Mateja 4:7.) Time što nije prihvatio taj izazov još jednom je dokazao da mu je Jehova najvažniji u životu.

11. Zašto Isus nije prihvatio sva kraljevstva sveta koja mu je Đavo ponudio?

11 Satana je Isusu u svom trećem, očajničkom pokušaju da ga navede na greh ponudio sva kraljevstva sveta (Mat. 4:8, 9). Isus je istog trena odbio tu ponudu. Znao je da bi prihvatanjem te ponude odbacio Jehovu kao Svevišnjeg. (Pročitati Mateja 4:10.) Isus je oba puta odgovorio Satani tako što je citirao stihove u kojima se nalazi Božje ime.

12. Kako je Isus postupio u jednoj veoma teškoj situaciji i šta mi učimo iz toga?

12 Isus je pred kraj svog života morao da donese jednu veoma tešku odluku. Tokom svoje zemaljske službe pokazao je da je spreman da žrtvuje svoj život da bi spasao ljude (Mat. 20:17-19, 28; Luka 12:50; Jov. 16:28). Ali znao je da će ga Judejci lažno optužiti, nepravedno osuditi i pogubiti kao hulnika. Mnogo ga je mučilo što će na taj način umreti. U molitvi Bogu je rekao: „Oče moj, ako je moguće, neka me mimoiđe ova čaša.“ Međutim, odmah zatim je rekao: „Ali ne kako ja hoću, nego kako ti hoćeš“ (Mat. 26:39). Isus je ostao veran Jehovi sve do smrti i tako nepobitno pokazao ko mu je najvažniji u životu.

Kako ćeš ti odgovoriti na sporno pitanje

13. Šta smo naučili od Eve, Jova i Isusa Hrista?

13 Šta smo do sada naučili? Od Eve smo naučili da oni koji dozvoljavaju da ih vode sebične želje ili ponos pokazuju da im Jehova nije najvažniji u životu. Za razliku od toga, od besprekornog Jova učimo da i nesavršeni ljudi mogu pokazati da im je Jehova na prvom mestu u životu time što mu ostaju verni uprkos problemima, čak i onda kada ne razumeju zašto su ih snašli (Jak. 5:11). A od Isusa učimo da treba da budemo spremni da podnesemo sramotu i da ne mislimo da smo mnogo važni (Jevr. 12:2). Kako sve to možemo primeniti u svom životu?

14, 15. U čemu je razlika između Evine i Isusove reakcije na iskušenje i kako se možemo ugledati na Isusa? (Prokomentariši sliku na 18. strani.)

14 Nikada nemoj zbog kušnji zaboraviti na Jehovu. Eva se usredsredila na iskušenje koje joj je bilo pred očima. Videla je da je „plod sa drveta dobar za jelo, da je primamljiv za oči i prijatan za gledanje“ (Post. 3:6). Kakva razlika u odnosu na to kako je Isus reagovao na tri iskušenja! Svaki put je gledao iza iskušenja koje je stajalo pred njim i nije smetnuo s uma posledice neispravnog postupanja. Oslanjao se na Božju Reč i koristio je Božje ime.

15 O čemu razmišljamo kada se nađemo u iskušenju da uradimo nešto što se Jehovi ne bi svidelo? Što više razmišljamo o iskušenju, to će u nama biti jača želja da postupimo neispravno (Jak. 1:14, 15). Moramo brzo iskoreniti tu želju, čak i ako bi to značilo da moramo preduzeti mere koje bi bile drastične poput odstranjivanja nekog dela tela (Mat. 5:29, 30). Treba da, poput Isusa, razmišljamo o posledicama svojih postupaka — o tome kako će oni uticati na naš odnos s Jehovom. Tada moramo razmišljati o onome što stoji u Božjoj Reči, Bibliji. Jedino tako ćemo dokazati da nam je Jehova najvažniji u životu.

16-18. (a) Šta nas može obeshrabriti? (b) Šta će nam pomoći da prebrodimo teške periode?

16 Nikada nemoj biti ogorčen na Jehovu ako doživiš neku tragediju (Posl. 19:3). Dok smo sve bliže kraju ovog zlog sveta, sve više Jehovinih slugu pogađaju prirodne katastrofe i tragedije. Danas ne očekujemo da ćemo nekim čudom biti zaštićeni. Pa ipak, i mi se poput Jova možemo obeshrabriti kada nam umre neka draga osoba ili kada imamo neke probleme.

17 Ponekad ni mi, poput Jova, ne razumemo zašto nam se nešto loše dešava. Možda smo čuli da su neka naša braća poginula u zemljotresu, kao što je to bilo na Haitiju, ili da su stradali usled neke druge prirodne katastrofe. Ili možda znamo za nekog našeg brata ili sestru koji su bili žrtve napada ili su stradali u nekoj užasnoj nesreći. Možda nas muče neke teške okolnosti ili nešto što smatramo nepravdom. Možda u bolu vapimo: ’Jehova, zašto baš ja? Šta sam zgrešio?‘ (Avak. 1:2, 3). Šta će nam pomoći da prebrodimo takve trenutke?

18 Nemojmo misliti da to što nam se nešto loše dešava znači da nas Jehova ne voli. Isus je istakao tu činjenicu kada je govorio o dva tragična događaja koja su se desila u njegovo vreme. (Pročitati Luku 13:1-5.) Mnoge nevolje nastaju usled ’nepredviđenih događaja‘ (Prop. 9:11). Ali ako se za pomoć obratimo ’Bogu svake utehe‘ možemo izaći na kraj s bilo čim što nas muči. On će nam dati snagu da mu i dalje verno služimo (2. Kor. 1:3-6).

19, 20. Kako je Isus uspeo da podnese ponižavanje i kako se mi možemo ugledati na njega?

19 Ne dozvoli da te vodi ponos ili strah od poniženja. Isus se ’odrekao samog sebe i uzeo obličje roba‘ zato što je bio ponizan (Fil. 2:5-8). Uspeo je da podnese i ponižavanja zato što se uzdao u Jehovu (1. Petr. 2:23, 24). Tako je Isus stavio vršenje Jehovine volje na prvo mesto i zbog toga ga je Jehova uzvisio (Fil. 2:9). Isus je svoje učenike učio da razvijaju isti stav (Mat. 23:11, 12; Luka 9:26).

20 Neki ispiti vere mogu biti veoma neprijatni. Pa ipak, treba da razmišljamo poput apostola Pavla koji je rekao: „Zbog toga i trpim sve ovo, ali se ne stidim, jer znam onoga kome sam poverovao i uveren sam da on može čuvati ono što sam mu poverio do onog dana“ (2. Tim. 1:12).

21. Kakav želiš da budeš i pored toga što živiš u sebičnom svetu?

21 U Bibliji je prorečeno da će u današnje vreme ’ljudi biti sebični‘ (2. Tim. 3:2). Zato nije čudo što smo okruženi ljudima koji misle samo na sebe. Nikada nemojmo biti takvi! Bez obzira na to da li nam trenutno nešto predstavlja iskušenje, da li smo doživeli neku tragediju ili neko pokušava da nas posrami, dobro je da Jehova svakome od nas bude najvažniji u životu!

[Fusnota]

a Neki poznavaoci Biblije smatraju da izraz „kožu za kožu“ može da se odnosi na to da je Jov bio sebičan i da ne bi mario da njegova deca i stoka izgube svoju kožu, to jest život, dokle god on može da sačuva svoju kožu, to jest život. Drugi misle da taj izraz znači da će čovek žrtvovati nešto svoje kože da bi sačuvao život. Na primer, da bi izbegao udarac u glavu, zakloniće se rukom i tako će žrtvovati deo kože da bi sačuvao svoju kožu, to jest život. Šta god da je taj idiom značio, očigledno se njime htelo reći da bi Jov rado dao sve što ima samo da bi sačuvao svoj život.

Šta učimo...

• iz načina na koji je Satana zaveo Evu?

• iz Jovove reakcije na tragedije koje je doživeo?

• od Isusa u pogledu toga šta mu je bilo najvažnije u životu?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 17. strani]

Eva se nije usredsredila na svoj odnos s Jehovom

[Slika na 18. strani]

Isus je odoleo Sataninim iskušenjima i usredsredio se na vršenje Jehovine volje

[Slike na 20. strani]

Svedočenje od šatora do šatora posle zemljotresa na Haitiju

Kad nam je teško obratimo se za pomoć ’Bogu svake utehe‘