Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Izbegavajmo Satanine klopke

Izbegavajmo Satanine klopke

Izbegavajmo Satanine klopke

’Oduprite se Đavolovim spletkama‘ (EF. 6:11)

KAKO BI ODGOVORIO?

Kako Jehovine sluge mogu izbeći da upadnu u zamku materijalizma?

Šta može pomoći onima koji su u braku da ne počine preljubu?

Zašto smatraš da je dobro odupreti se materijalizmu i polnom nemoralu?

1, 2. (a) Zašto Satana nema milosti prema pomazanim hrišćanima i ’drugim ovcama‘? (b) O kojim će se Sataninim zamkama govoriti u ovom članku?

 SATANA ĐAVO nema milosti prema ljudima, posebno prema onima koji služe Jehovi. Zapravo, on ratuje sa pomazanim hrišćanima koji su na zemlji (Otkr. 12:17). Oni hrabro predvode u propovedanju o Kraljevstvu i razotkrivaju Satanu kao vladara ovog sveta. Đavo mrzi i „druge ovce“, koje podupiru pomazanike i nadaju se da će dobiti večni život — nešto što je Satana odavno izgubio (Jov. 10:16). Nije nikakvo čudo što je veoma gnevan! Bez obzira na to da li imamo nebesku ili zemaljsku nadu, Satani sigurno nije stalo do naše dobrobiti. On želi da postanemo njegov plen (1. Petr. 5:8).

2 Zato je osmislio razne klopke, to jest zamke. On ljudima zaslepljuje um kako ne bi prihvatili dobru vest i prepoznali njegove zamke. Ali njegov plen postaju i neki koji su prihvatili poruku o Kraljevstvu (2. Kor. 4:3, 4). Prethodni članak nas je upozorio na tri Satanine zamke: (1) nepromišljen govor, (2) strah od ljudi i pritisak okoline, i (3) preterano osećanje krivice. Sada ćemo razmotriti kako možemo izbeći da upadnemo u još dve Satanine zamke, a to su materijalizam i iskušenje da počinimo preljubu.

MATERIJALIZAM — OMČA OKO VRATA

3, 4. Kako nas brige ovog sveta mogu odvesti u materijalizam?

3 Isus je u jednom poređenju govorio o semenu koje je posejano među trnje. Rekao je da neko može čuti reč o Kraljevstvu, ali da „brige ovog sveta i zavodljivo bogatstvo uguše reč, i on ostane bez ploda“ (Mat. 13:22). Dakle, materijalizam je jedna Satanina zamka.

4 Zanimljivo je da kombinacija dva faktora utiče na to da se reč o Kraljevstvu uguši. Prvi faktor su „brige ovog sveta“. U ovim ’naročito teškim vremenima‘ mnogo toga nam zadaje brige (2. Tim. 3:1). Možda nam je teško da sastavimo kraj s krajem zbog sve većih životnih troškova i nezaposlenosti. Možda smo zabrinuti za budućnost i pitamo se: ’Od čega ću živeti kad odem u penziju?‘ Zbog ovakvih briga neki nastoje da se finansijski obezbede jer misle da će im novac doneti sigurnost.

5. U kom smislu je bogatstvo zavodljivo?

5 Isus je spomenuo i drugi faktor, a to je „zavodljivo bogatstvo“. Kada se ono udruži sa brigama, može ugušiti reč. U Bibliji stoji da je ’novac zaštita‘ (Prop. 7:12). Ali nije pametno juriti za novcem. Mnogi su uvideli da su u želji da steknu što više novca sve dublje upadali u zamku materijalizma. Neki su čak postali robovi bogatstva (Mat. 6:24).

6, 7. (a) Kako bi neko na radnom mestu mogao upasti u zamku materijalizma? (b) O čemu treba da razmišlja jedan hrišćanin ako se od njega traži da radi prekovremeno?

6 Želja da imamo više novca može se javiti sasvim neprimetno. Pogledajmo na primer šta bi se moglo desiti. Recimo da nam poslodavac jednog dana kaže: „Imam dobru vest! Naša firma je ugovorila dobar posao. To znači da ćemo sledećih nekoliko meseci često raditi prekovremeno, ali imaćemo i veću platu.“ Kako bismo reagovali u toj situaciji? Naravno da imamo ozbiljnu odgovornost da brinemo za svoju porodicu, ali to nije i jedina odgovornost koju imamo (1. Tim. 5:8). Postoji još nekoliko stvari koje treba da uzmemo u obzir. Na primer, koliko ćemo morati da radimo prekovremeno? Da li će se naš posao negativno odraziti na duhovne aktivnosti, uključujući i skupštinske sastanke i porodično proučavanje?

7 Kada bismo se našli u toj situaciji, šta bi nam bilo važnije — kako će prekovremeni rad uticati na naše finansije ili kako će uticati na našu duhovnost? Da li bi nas želja da zaradimo više novca mogla sprečiti u tome da najpre tražimo Kraljevstvo? Da li shvatamo da lako možemo upasti u zamku materijalizma ako zapostavimo svoju duhovnost i duhovnost svoje porodice? Ukoliko je trenutno naš odnos s Jehovom oslabio, šta možemo učiniti da ne upadnemo u zamku materijalizma? (Pročitati 1. Timoteju 6:9, 10.)

8. Koji primeri iz Biblije nam mogu pomoći da razmislimo o svom načinu života?

8 Da ne bismo postali žrtve materijalizma, povremeno treba da preispitamo svoj način života. Ne bismo želeli da budemo poput Isava čiji su postupci pokazali da prezire duhovne stvari! (Post. 25:34; Jevr. 12:16). I sigurno ne želimo da budemo poput bogataša kome je Isus rekao da proda svoje imanje, razdeli ga siromašnima i postane njegov sledbenik. Taj čovek nije poslušao Isusa, već je ’otišao žalostan, jer je imao velik imetak‘ (Mat. 19:21, 22). Zato što je bio i suviše vezan za svoj imetak on je izgubio divnu mogućnost da postane sledbenik najvećeg čoveka koji je ikada živeo! Treba da budemo oprezni kako ne bismo izgubili čast da budemo učenici Isusa Hrista.

9, 10. Šta Sveto pismo kaže o materijalnim stvarima?

9 Da ne bismo preterano brinuli o materijalnim stvarima, treba da poslušamo Isusov savet: „Ne brinite se i ne govorite: ’Šta ćemo jesti?‘ ili ’Šta ćemo piti?‘ ili ’Šta ćemo obući?‘ Jer su svim tim zaokupljeni neznabošci. A vaš nebeski Otac zna da vam je sve to potrebno“ (Mat. 6:31, 32; Luka 21:34, 35).

10 Nemojmo dozvoliti da postanemo žrtve zavodljivog bogatstva, već nastojmo da razvijemo gledište koje je imao biblijski pisac Agur. On je rekao: „Ne daj mi ni siromaštva ni bogatstva. Daj mi da jedem hleba koliko mi treba“ (Posl. 30:8). Agur je očigledno razumeo da novac može biti izvor sigurnosti, ali da može biti i zavodljiv. Treba da razumemo da brige ovog sveta i zavodljivo bogatstvo mogu uništiti našu duhovnost. Preterana briga oko materijalnih stvari može nam oduzeti vreme, snagu i volju da tražimo najpre Kraljevstvo. Prema tome, nipošto nemojmo dozvoliti Satani da nas uhvati u zamku materijalizma! (Pročitati Jevrejima 13:5.)

PRELJUBA — LUKAVO SKRIVENA JAMA

11, 12. Kako bi neko mogao da na radnom mestu upadne u zamku preljube?

11 Kada žele da uhvate neku snažnu životinju, lovci iskopaju jamu na stazi kojom ta životinja često prolazi. Zatim prekriju jamu tankim slojem grančica i zemlje. Jedno od iskušenja koje Satana dosta uspešno koristi podseća na tu vrstu zamke. Reč je o polnom nemoralu (Posl. 22:14; 23:27). Neki hrišćani su upali u tu zamku zato što su dozvolili sebi da se nađu u okolnostima u kojima nisu mogli da se odupru iskušenju. Neke Božje sluge koje su u braku počinile su preljubu nakon što su razvile emocionalnu vezu van braka.

12 Do tako nečega bi moglo doći na radnom mestu. U stvari, jedno istraživanje je pokazalo da je više od 50 posto žena i skoro 75 posto muškaraca počinilo preljubu sa osobom sa kojom su blisko sarađivali. Da li na svom radnom mestu sarađujemo sa pripadnicima suprotnog pola? Ako je to slučaj, kakav je naš odnos prema njima? Da li imamo jasne granice tako da je naš odnos isključivo profesionalan? Na primer, nakon nekoliko neobaveznih razgovora s nekim kolegom jedna sestra bi mogla početi da mu se poverava iznoseći čak i svoje bračne probleme. Ili bi se neki brat mogao zbližiti sa koleginicom. On bi mogao da pomisli: ’Ona poštuje moje mišljenje i pažljivo sluša dok pričam. Ona me razume i ceni. Voleo bih kad bi se i moja supruga tako ponašala.‘ Da li shvatamo da su Božje sluge u takvim situacijama u opasnosti da počine preljubu?

13. Kako bi se moglo desiti da razvijemo neprikladna osećanja prema nekom suverniku?

13 Može se desiti da razvijemo neprikladna osećanja i prema nekom suverniku. Pogledajmo nešto što se stvarno desilo. Danijel i njegova žena Sara bili su opšti pioniri. a Danijel kaže da kao starešina nikada nije odbijao nijedno zaduženje u skupštini. On je proučavao Bibliju s petoricom ljudi od kojih su se trojica krstila. Toj novoj braći je trebalo puno pomoći. Kada je Danijel zbog brojnih zaduženja bio zauzet, Sara bi im često pomagala. Ubrzo se razvio sledeći obrazac: Braći koja su upoznala istinu od Danijela trebala je emocionalna podrška i dobijali su je od Sare, a njoj je trebala pažnja i dobijala ju je od te nove braće. Tako je postavljena smrtonosna zamka. Danijel je rekao: „Moja supruga je mesecima pomagala drugima što ju je duhovno i emocionalno iscrpljivalo. Pored toga, u tom periodu joj nisam posvećivao dovoljno pažnje, što je imalo katastrofalne posledice. Moja supruga je počinila preljubu sa osobom kojoj sam pomogao da upozna istinu. Duhovno je oslabila, a da ja to uopšte nisam primetio jer sam bio preokupiran svojim zaduženjima.“ Kako možemo izbeći da nam se desi nešto slično?

14, 15. Šta može pomoći onima koji su u braku da ne upadnu u zamku preljube?

14 Da ne bismo upali u zamku preljube, treba da razmišljamo o tome šta znači biti odan bračnom drugu. Isus je rekao: „Što je Bog sastavio, čovek neka ne rastavlja“ (Mat. 19:6). Nikada ne treba da mislimo da su naša zaduženja u Božjoj organizaciji važnija od našeg bračnog druga. Osim toga, ako često nismo sa bračnim drugom zbog nekih stvari koje nisu životovažne, to može biti znak da naš brak nije toliko čvrst, što može voditi do iskušenja a možda i do ozbiljnog greha.

15 Pa ipak, ako si starešina, od tebe se očekuje da brineš o Božjem stadu. Apostol Petar je napisao: „Pasite Božje stado koje vam je povereno — ne na silu, nego dragovoljno; ne radi nepoštenog dobitka, nego gorljivo“ (1. Petr. 5:2). Sigurno ne treba da zapostaviš članove skupštine koji su ti povereni. Međutim, svoju pastirsku službu ne treba da obavljaš na račun svojih bračnih odgovornosti. Bilo bi besmisleno, pa čak i opasno, da svu pažnju posvetiš skupštini dok tvoj bračni drug duhovno gladuje. Danijel sada kaže: ’Nikada nemoj zanemariti svoju porodicu zbog skupštinskih odgovornosti.‘

16, 17. (a) Na koje konkretne načine oni koji su u braku mogu staviti do znanja svojim kolegama da su verni svom bračnom drugu? (b) Navedi neke članke koji mogu pomoći Božjim slugama da ne počine preljubu.

16 U Stražarskoj kuli i Probudite se! objavljeno je mnogo saveta koji mogu pomoći hrišćanima da ne počine preljubu. Na primer, u Stražarskoj kuli od 15. septembra 2006, nalazi se sledeći savet: „Na radnom mestu ili negde drugde, izbegavaj situacije koje mogu dovesti do razvijanja prisnosti. Primera radi, bliska saradnja tokom prekovremenog rada sa osobom suprotnog pola može voditi do iskušenja. Ako si u braku, svojim govorom i ponašanjem jasno stavi do znanja da te ne zanima niko osim tvog bračnog druga. Kao neko ko je odan Bogu, nipošto nećeš skretati nedoličnu pažnju flertovanjem ili nepristojnim odevanjem i doterivanjem [...] Ako na radnom mestu držiš fotografije svog bračnog druga i dece, to će biti vizuelni podsetnik i tebi i drugima da ti je porodica veoma važna. Pazi da nikada ne odaješ utisak da nemaš ništa protiv — ili čak da odobravaš — udvaranje neke osobe.“

17 U članku „Bračna vernost — šta zaista znači?“, objavljenom u Probudite se! od aprila 2009, bilo je rečeno koliko je opasno imati seksualne fantazije o nekome ko nije naš bračni drug. Tamo je spomenuto da takva maštanja mogu dovesti do toga da počinimo preljubu (Jak. 1:14, 15). Ako smo u braku, bilo bi dobro da s bračnim drugom povremeno razmotrimo slične informacije. Brak je Jehovino uređenje i zato je svet. Kada izdvajamo vreme da sa bračnim drugom razgovaramo o svom braku, to je lep način da pokažemo da cenimo svete stvari (Post. 2:21-24).

18, 19. (a) Kakve su posledice preljube? (b) Zašto je dobro biti veran svom bračnom drugu?

18 Ako smo u iskušenju da razvijemo neprikladna osećanja prema nekom ko nije naš bračni drug, treba ozbiljno da razmislimo o katastrofalnim posledicama bluda i preljube (Posl. 7:22, 23; Gal. 6:7). Oni koji počine polni nemoral greše Jehovi, a svom bračnom drugu i sebi nanose mnogo boli. (Pročitati Malahiju 2:13, 14.) S druge strane, treba da razmišljamo o tome kako nam koristi moralna čestitost. Pored toga što nam pruža osnovu da se nadamo večnom životu ona nam pomaže da već danas vodimo najbolji mogući život i da imamo čistu savest. (Pročitati Poslovice 3:1, 2.)

19 Psalmista je rekao: „Velik mir imaju oni koji zakon tvoj vole, za njih ne postoji kamen spoticanja“ (Ps. 119:165). Zato u ovim zlim vremenima treba da volimo istinu i da ’dobro pazimo kako živimo — ne kao nemudri, nego kao mudri‘ (Ef. 5:15, 16). Na stazi kojom hodimo ima mnogo Sataninih zamki, ali mi smo dobro opremljeni da se zaštitimo. Jehova nam pruža sve što nam je potrebno da bismo mogli da se ’odupremo Đavolovim spletkama i ugasimo sve goruće strele Zloga‘! (Ef. 6:11, 16).

[Fusnota]

a Imena su promenjena.

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 26. strani]

Materijalizam može ugušiti nečiju duhovnost. Nemojmo dozvoliti da nam se to desi

[Slika na 29. strani]

Ako flertujemo, ili nam to prija, možemo upasti u zamku preljube