Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Slušajmo Jehovin glas u svakoj prilici

Slušajmo Jehovin glas u svakoj prilici

„Vaše će uši čuti kako se za vama govori: ’To je put‘“ (IS. 30:21)

1, 2. Kako Jehova pruža vođstvo svojim slugama?

JEHOVA je u drevno doba na mnoge načine pružao vođstvo svojim slugama. On im je preko anđela ili putem vizija i snova otkrivao šta će se dogoditi u budućnosti. Pored toga, poveravao im je određene zadatke (Br. 7:89; Jezek. 1:1; Dan. 2:19). Drugima je pružao vođstvo preko ljudi koji su služili kao njegovi predstavnici u zemaljskom delu njegove organizacije. Ali bez obzira na to kako je Jehova vodio svoj narod, oni koji su mu bili poslušni imali su mnogo koristi od toga.

2 Jehova danas vodi svoje sluge putem Biblije, svetog duha i skupštine (Dela 9:31; 15:28; 2. Tim. 3:16, 17). To vođstvo je toliko jasno da se može reći da ’naše uši čuju kako se za nama govori: „To je put, idite njim“‘ (Is. 30:21). Usmeravajući skupštinu preko ’vernog i razboritog roba‘, Isus nam takođe pomaže da čujemo Jehovin glas (Mat. 24:45). Neophodno je da ozbiljno gledamo na to vođstvo, jer naš večni život zavisi od toga da li smo poslušni Bogu (Jevr. 5:9).

3. Šta nas može sprečiti da budemo poslušni Jehovi? (Videti sliku na početku članka.)

3 Satana Ðavo po svaku cenu želi da nas spreči da budemo poslušni Jehovi. Pored toga, naše ’varljivo srce‘ nas takođe može odvraćati od toga da slušamo Jehovu (Jer. 17:9). Zato ćemo razmotriti kako možemo savladati prepreke koje nam otežavaju da slušamo  Božji glas. Videćemo i kako će nam, bez obzira na naše okolnosti, dobra komunikacija s Jehovom pomoći da sačuvamo svoje prijateljstvo s njim.

ČUVAJ SE SATANINIH SPLETKI

4. Kako Satana nastoji da oblikuje razmišljanje ljudi?

4 Služeći se lažima i zavodljivom propagandom, Satana nastoji da oblikuje razmišljanje ljudi. (Pročitati 1. Jovanovu 5:19.) Današnji svet, uključujući i zabačena područja, preplavljen je ne samo štampanim materijalom već i emisijama koje se mogu pratiti preko radija, televizije i interneta. Premda se u njima može čuti i nešto korisno, one često promovišu postupke i vrednosti koji su u suprotnosti s Jehovinim merilima (Jer. 2:13). Na primer, mediji i svet zabave prikazuju homoseksualne brakove kao nešto prihvatljivo i zato mnogi ljudi smatraju da ono što Biblija kaže o homoseksualnosti predstavlja krajnost (1. Kor. 6:9, 10).

5. Kako se možemo čuvati Satanine propagande?

5 Kako se oni koji žele da žive po Božjim merilima mogu čuvati Satanine propagande? Kako mogu razlikovati dobro od zla? U Svetom pismu piše da to mogu učiniti „pazeći na sebe po reči [Božjoj]“ (Ps. 119:9). U Božjoj Reči se nalazi vođstvo koje nam je preko potrebno kako bismo mogli da razlikujemo istinu od zavodljive propagande (Posl. 23:23). Citirajući Božju Reč, Isus je rekao da ’čovek treba da živi od svake reči koja izlazi iz Jehovinih usta‘ (Mat. 4:4). Veoma je važno da naučimo da primenjujemo biblijska načela. Na primer, mnogo pre nego što je Mojsije zabeležio Jehovin zakon koji je zabranjivao preljubu, Josif je kao mladić razumeo da je preljuba greh u Božjim očima. Kada je Petefrijeva žena pokušavala da ga zavede, Josif nije ni pomislio na to da bude neposlušan Jehovi. (Pročitati Postanak 39:7-9.) On nije dozvolio da ga ta žena navede da okrene leđa Bogu iako je neko vreme vršila pritisak na njega da ima odnose s njom. Da bismo mogli da razlikujemo ispravno od neispravnog, veoma je važno da slušamo Jehovin glas i da ne obraćamo pažnju na propagandu kojom nas Satana zasipa.

6, 7. Šta treba da radimo da ne bismo postali žrtve Sataninih spletki?

6 Danas postoji toliko međusobno protivrečnih verskih učenja da mnogi smatraju kako nema smisla tragati za pravom religijom. Međutim, Jehova pruža nedvosmisleno vođstvo onima koji žele da vrše njegovu volju. Veoma je važno da odlučimo koga ćemo slušati. Pošto je gotovo nemoguće istovremeno slušati dve osobe, neophodno je da poznajemo Isusov glas i da slušamo Isusa, jer ga je Jehova postavio nad svojim stadom. (Pročitati Jovana 10:3-5.)

 7 Isus je rekao: „Pazite na ovo što slušate“ (Mar. 4:24). Jehova nam daje jasne i dobre savete, ali neophodno je da imamo ispravan stav kako bismo mogli da ih prihvatimo. Ako to ne budemo činili, može nam se desiti da postanemo žrtve Sataninih spletki. Nikada nemojmo dopustiti ovom svetu da nam putem muzike, filmova, televizijskih emisija, knjiga, prijatelja, prosvetnih radnika ili preko onih koji važe za stručnjake u nekoj oblasti diktira kako treba da živimo (Kol. 2:8).

8. (a) Zašto nam srce može otežavati da se čuvamo Sataninih spletki? (b) Šta nam se može desiti ako se ne obaziremo na znake da je naša vera počela da slabi?

8 Satana vrlo dobro zna da imamo neke neispravne želje i on nastoji da nas navede da im popustimo. Kada smo izloženi takvim njegovim napadima, može nam biti veoma teško da ostanemo besprekorni pred Bogom (Jov. 8:44-47). Kako možemo ipak uspeti u tome? Uzmimo kao primer nekoga kod koga su neispravne želje postale toliko jake da je na kraju uradio nešto neispravno što je mislio da nikada ne bi učinio (Rimlj. 7:15). Šta ga je dovelo u tako nezavidnu situaciju? Po svemu sudeći, on je postepeno prestao da obraća pažnju na Jehovin glas. Nije se obazirao na upozoravajuće znake da je njegovo srce počelo da se kvari ili ih je svesno ignorisao. Recimo, možda se više nije molio Jehovi, nije toliko išao u službu propovedanja ili više nije redovno dolazio na sastanke. S vremenom je podlegao svojim željama i učinio je ono za šta je znao da je neispravno. Sebe možemo poštedeti tako gorkog iskustva ako odmah reagujemo na svaki znak da je naša vera počela da slabi. Ako slušamo Jehovin glas, tada nećemo ni razmišljati o otpadničkim učenjima (Posl. 11:9).

9. Zašto je važno da na vreme prepoznamo sklonosti koje nas vode u iskušenje?

9 Blagovremena dijagnoza može nekome spasti život. Slično tome, ako na vreme prepoznamo sklonosti koje nas vode u iskušenje, možemo izbeći da doživimo pogubne posledice greha. Zato je dobro da preduzmemo nešto čim kod sebe primetimo takve sklonosti — pre nego što Satana uspe da nas ’uhvati da vršimo njegovu volju‘ (2. Tim. 2:26). Šta treba da uradimo kada primetimo da naše razmišljanje i želje nisu u skladu sa onim što Jehova očekuje od nas? Neophodno je da se ponizno vratimo Jehovi, da pazimo na njegove savete i da mu budemo poslušni svim srcem (Is. 44:22). Važno je da  zadržimo na umu da zbog nekih pogrešnih koraka možemo trpeti posledice sve do kraja ovog poretka. Daleko je bolje da budemo na oprezu i tako ne dovedemo sebe u situaciju da počinimo neki težak greh.

Kako nam duhovne aktivnosti pomažu da ne postanemo žrtve Sataninih spletki? (Videti odlomke 4-9)

NADVLADAJ PONOS I POHLEPU

10, 11. (a) Kako se ponos manifestuje? (b) Šta možemo naučiti iz toga kako su prošli Korej, Datan i Aviron?

10 Kao što je već bilo spomenuto, naše srce nas takođe može navesti da pođemo stranputicom. Naša nesavršenost može veoma snažno uticati na nas! Uzmimo kao primer ponos i pohlepu. Obe osobine nam otežavaju da slušamo Jehovin glas i mogu voditi do pogubnih posledica. Na primer, ponosna osoba ima previsoko mišljenje o sebi. Možda smatra da ima pravo da radi šta hoće i da joj ne treba ničiji savet. Zato može početi da potcenjuje smernice koje dobija od suvernika, starešina, pa čak i od Božje organizacije. Takva osoba gotovo uopšte ne čuje Jehovin glas.

11 Kada su Izraelci bili u pustinji, Korej, Datan i Aviron su se pobunili protiv Mojsija i Arona. Ponos ih je naveo da na svoju ruku uređuju služenje Jehovi. Šta je Jehova tada uradio? Pogubio je sve te buntovnike (Br. 26:8-10). Zaista učimo nešto veoma važno iz onoga što im se desilo. Pobuna protiv Jehove je put u propast. Nemojmo zaboraviti da i „ponos prethodi propasti“ (Posl. 16:18; Is. 13:11).

12, 13. (a) Navedi primer koji pokazuje da pohlepa vodi do propasti. (b) Šta se nekome može desiti ako ne obuzdava pohlepu?

12 Razmislimo i o pohlepi. Pohlepna osoba često daje sebi preveliku slobodu i prelazi granice pristojnog ponašanja. Zapovednik sirijske vojske Naman hteo je jednim darom da zahvali proroku Jeliseju kada ga je on izlečio od gube. Jelisej nije želeo da to prihvati, ali je taj dar poželeo Gijezije, njegov sluga. On je pomislio: „Tako živ bio Jehova, ja ću potrčati za [Namanom] i uzeću nešto od njega.“ Mimo Jelisejevog znanja, otrčao je za Namanom i služeći se lažima zatražio „talant srebra i dve nove haljine“. Kako je prošao Gijezije budući da je vođen pohlepom uradio tako nešto i da je zatim pokušao da slaže Jehovinog proroka? Namanova guba je prionula za njega! (2. Kralj. 5:20-27).

13 Pohlepa možda u početku nije toliko izražena. Međutim, ako je neko ne obuzdava, ona veoma brzo može uzeti maha i uticati na njegove postupke. Ahanov primer pokazuje koliko pohlepa snažno utiče na ljude. Na osnovu onoga što je Ahan rekao može se primetiti kako se u njemu pohlepa rasplamsala munjevitom brzinom. On je rekao: „Video sam jedan lep, svečani ogrtač iz Senara, dvesta sikala srebra i zlatnu polugu tešku pedeset sikala. Poželeo sam da to imam i uzeo sam.“ Nije se odupro neispravnoj želji, već je ukrao te stvari i sakrio ih u svoj šator. Kada se saznalo za njegov prestup, Isus Navin mu je rekao da će ga Jehova kazniti. Ahan i njegova porodica su istog dana kamenovani (Is. Nav. 7:11, 21, 24, 25). U današnjem svetu postoji realna opasnost da postanemo žrtve pohlepe. Zato je potrebno da se ’čuvamo svakog lakomstva‘ (Luka 12:15). Premda nam se ponekad mogu pojaviti neispravne ili nemoralne misli, veoma je važno da ih držimo pod kontrolom i da ne dozvolimo neispravnim željama da postanu toliko jake da nas navedu da počinimo neki greh. (Pročitati Jakovljevu 1:14, 15.)

14. Šta treba da uradimo kada kod sebe primetimo ponos i pohlepu?

14 Ponos i pohlepa mogu odvesti ljude u propast. Razmišljanje o posledicama  nekog pogrešnog koraka može nam pomoći da se odupremo neispravnim željama i da i dalje slušamo Jehovin glas (Pon. zak. 32:29). Jehova nam putem Biblije govori šta je ispravno i zašto je to dobro za nas, ali nas i upozorava na posledice greha. Ako uhvatimo sebe da razmišljamo o tome da uradimo nešto iza čega stoji ponos ili pohlepa, bilo bi na mestu da dobro razmislimo o posledicama! Treba da razmislimo o tome kako bi greh uticao na nas, na one do kojih nam je stalo i posebno na naše prijateljstvo s Jehovom.

REDOVNO KOMUNICIRAJ S JEHOVOM

15. Šta možemo naučiti od Isusa?

15 Jehova nam želi samo najbolje (Ps. 1:1-3). On nam pruža potrebno vođstvo u pravo vreme. (Pročitati Jevrejima 4:16.) Iako je bio savršen čovek, Isusu je bilo potrebno da često komunicira s Jehovom i zato se redovno molio. Jehova ga je na izvanredan način podupirao i vodio. Pomagao mu je preko anđela, putem svog svetog duha i pružio mu je vođstvo pri izboru 12 apostola. Jehova je govorio s neba i tako je pokazao da voli i podupire Isusa (Mat. 3:17; 17:5; Mar. 1:12, 13; Luka 6:12, 13; Jov. 12:28). I mi treba da se poput Isusa gorljivo molimo (Ps. 62:7, 8; Jevr. 5:7). Molitva će nam pomoći da ostanemo bliski s Jehovom i da mu iskažemo čast svojim načinom života.

16. Kako nam Jehova pomaže da mu budemo poslušni?

16 Jehova je velikodušan i zato svi mogu imati koristi od njegovih saveta. Ali on nikoga ne prisiljava da ga sluša. Neophodno je da ga molimo za sveti duh i on će nam ga dati u velikoj meri. (Pročitati Luku 11:10-13.) Dakle, veoma je važno da ’pazimo kako slušamo‘ (Luka 8:18). Recimo, bilo bi licemerno da molimo Jehovu da nam pomogne da savladamo nemoralne želje, a da u isto vreme gledamo pornografiju ili nemoralne filmove. Važno je da budemo na mestima ili u okolnostima u kojima Jehovin duh deluje. Na primer, znamo da na skupštinskim sastancima tražimo da nas Jehova vodi putem svetog duha. Mnogi Jehovini svedoci su izbegli katastrofalne posledice zahvaljujući tome što dolaze na sastanke. Oni su tokom sastanaka slušali Jehovu, uvideli su da u srcu imaju neke neispravne želje i nešto su preduzeli da to isprave (Ps. 73:12-17; 143:10).

I DALJE PAŽLJIVO SLUŠAJ JEHOVIN GLAS

17. Zašto je opasno osloniti se na sebe?

17 Pogledajmo šta se desilo Davidu, kralju drevnog Izraela. U mladosti je pobedio filistejskog diva Golijata. Kasnije je postao vojnik, a zatim i kralj, koji je imao odgovornost da štiti svoj narod i donosi važne odluke. Ali kada se oslonio na sebe, srce ga je prevarilo i počinio je preljubu s Vitsavejom, a zatim se pobrinuo da njen muž Urija bude ubijen. Kada ga je Jehova ukorio, David je ponizno priznao svoje grehe i obnovio je svoje prijateljstvo s njim (Ps. 51:4, 6, 10, 11).

18. Šta će nam pomoći da i dalje slušamo Jehovin glas?

18 Dobro je da poslušamo savet iz 1. Korinćanima 10:12 i da ne budemo preterano samouvereni. Mi ne možemo da ’upravljamo svojim koracima‘ i zato ćemo pre ili kasnije slušati Jehovin glas ili glas njegovog protivnika (Jer. 10:23). Redovno upućujmo molitve Jehovi, dozvolimo svetom duhu da nas vodi i uvek pažljivo slušajmo Jehovin glas.