Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Tel Arad — nemi svedok prošlih vremena

Tel Arad — nemi svedok prošlih vremena

Tel Arad — nemi svedok prošlih vremena

Izgubljeni grad. Tajanstveni hram. Obilje drevnih zapisa. Da li vam to zvuči kao ideja za avanturistički film? U stvari, sve ovo i još mnogo toga vekovima je ležalo pod naslagama pustinjskog peska kod Tel Arada u Izraelu, sve dok arheolozi nisu započeli sa iskopavanjima na tom području.

DANAS je savremeni Arad za mnoge posetioce običan izraelski grad. Ima 27 000 stanovnika i nalazi se u Judejskoj pustinji, zapadno od Mrtvog mora. Međutim, drevni izraelski grad Arad bio je smešten oko 8 kilometara zapadnije. Nakon što su pažljivo uklonili naslage peska, arheolozi su na tom mestu pronašli mnoge drevne građevine i zapise.

Ti zapisi su bili pronađeni na ostrakonima, ostacima grnčarije koji su služili kao pločice za pisanje. U biblijska vremena, bilo je uobičajeno da se komadi grnčarije koriste u tu svrhu. Ono što je pronađeno kod Tel Arada smatra se najbogatijom zbirkom takvih ostrakona koja je ikada otkrivena u Izraelu. U čemu se ogleda vrednost tih arheoloških iskopina?

Arheološki ostaci pronađeni kod Tel Arada pokrivaju dugačak period izraelske istorije, počev od vremena sudija pa sve do vavilonskog osvajanja Jude 607. pre n. e. Stoga ta otkrića pomažu da se potvrdi tačnost Biblije. Ona takođe sadrže primere koji nam omogućavaju da bolje razumemo kako su ljudi u drevnom Izraelu gledali na Božje ime.

Biblijska ukazivanja na Arad

Istina je da se Arad ne spominje mnogo u Bibliji. Ali taj grad koji se nalazio na strateški važnom mestu nekada je držao pod kontrolom glavni trgovački put. Zato je razumljivo što istorijski zapisi i arheološka otkrića pokazuju da je tokom svoje burne istorije ovaj drevni grad više puta bio osvajan, uništavan i ponovo podizan. Zbog toga što se uvek iznova gradilo na istom mestu nastao je prilično veliki tel, to jest zemljani brežuljak.

U Bibliji se Arad prvi put spominje kada se govori o završnom delu izraelskog 40-godišnjeg putovanja kroz pustinju. Kratko nakon što je umro Mojsijev brat Aron, Božji narod je prošao blizu južne granice Obećane zemlje. Hananski kralj Arada očigledno je smatrao da su te lutalice koje su prispele iz pustinje laka meta, pa ih je napao. Uz pomoć Jehove Boga, Izraelci su hrabro uzvratili, izvojevali potpunu pobedu i sravnili Arad sa zemljom, iako su po svemu sudeći neki stanovnici preživeli (Brojevi 21:1-3).

Hananci su brzo ponovo izgradili svoj strateški važan grad. Kada je Isus Navin nekoliko godina kasnije sa severa stigao na to područje, napadajući i redom uništavajući hananske narode od ’brdovitog područja i Negeva‘, jedan od onih s kojima se sukobio bio je „kralj Arada“ (Isus Navin 10:40; 12:14). Kasnije su se u području Negeva naselili potomci Hovava Kenejca, koji su se pridružili Izraelcima tokom njihovog putovanja kroz pustinju (Sudije 1:16).

Arheološka otkrića

Ostaci pronađeni kod Tel Arada otkrivaju nam još neke zanimljive pojedinosti o kasnijim događajima koji su zabeleženi u Bibliji. Na primer, arheolozi su pronašli niz utvrđenja. Vrlo je moguće da neka od njih potiču iz vremena vladavine kralja Solomona, koji je bio poznat po građevinskim projektima u mnogim gradovima (1. Kraljevima 9:15-19). Jedan sloj iskopina svedoči o tome da je jednom prilikom grad bio potpuno uništen vatrom. Procenjeno je da se to desilo početkom desetog veka pre nove ere. Takva otkrića se poklapaju s vremenom osvajanja egipatskog kralja Sisaka, samo pet godina nakon Solomonove smrti. Jedan podsetnik na taj pohod je zidni reljef pronađen u Karnaku, u južnom Egiptu, na kom se među brojnim osvojenim gradovima spominje i Arad (2. Letopisa 12:1-4).

Veoma je zanimljivo što se na mnogima od oko 200 ostrakona nalaze hebrejska imena koja se spominju i u Bibliji, kao što su Pashor, Merimot i Korejevi sinovi. Neki od tih svetovnih zapisa su još zanimljiviji jer se na njima nalazi Božje ime u obliku četiri hebrejska slova יהוה (JHVH). Ta slova, koja se često nazivaju tetragram, predstavljaju jedinstveno ime Svemoćnog Boga. Kasnije su mnogi zbog sujeverja počeli da smatraju da je izgovaranje ili pisanje Božjeg imena ravno svetogrđu. Međutim, otkrića kod Tel Arada, kao i mnoga druga, potvrđuju da se u biblijska vremena Božje ime često koristilo u svakodnevnom životu, u pozdravima i blagoslovima. Na primer, jedan natpis glasi: „Mom gospodaru Elijasivu. Neka Jahve [Jehova] brine za tvoju dobrobit... On boravi u Jahvinom hramu.“

Šta se može reći o tajanstvenom hramu koji je spomenut u uvodu ovog članka? Građevina kod Tel Arada u vezi s kojom postoje brojne pretpostavke zapravo je hramski kompleks sa oltarom, koji potiče iz perioda kraljevstva Jude. Iako je bio mnogo manji od Solomonovog hrama u Jerusalimu, između te dve građevine postoje velike sličnosti. Zašto i kada je izgrađen hram u Aradu? Šta se u njemu događalo? Arheolozi i istoričari mogu samo da nagađaju.

Jehova je jasno obznanio da je hram u Jerusalimu jedino mesto koje je izabrao za proslave godišnjih praznika i prinošenje žrtava (Ponovljeni zakoni 12:5; 2. Letopisa 7:12). Prema tome, izgradnja i korišćenje hrama u Aradu bili su u suprotnosti s Božjim zakonom. To se verovatno odvijalo tokom perioda kada su podignuti drugi oltari i uvedeni obredi koji su mnoge naveli da prestanu da služe Jehovi na ispravan način (Jezekilj 6:13). Ako je to bio slučaj, ovaj centar krive religije bio je verovatno srušen tokom temeljnih reformi koje su sproveli Jezekija i Josija u osmom i sedmom veku pre nove ere (2. Letopisa 31:1; 34:3-5, 33).

Očigledno je da nam ostaci prošlosti sačuvani u Aradu pružaju važne pouke. Iz vekovnih naslaga peska izronile su rukotvorine koje potvrđuju tačnost Biblije, svedoče o usponu i padu iskvarene religije i pružaju primere koji pokazuju da se Jehovino ime s poštovanjem koristilo u svakodnevnom životu.

[Mapa/Slika na 23. strani]

(Za kompletan tekst, vidi publikaciju)

JERUSALIM

Mrtvo more

Arad

Tel Arad

[Izvor]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Slika na 24. strani]

Detalj sa zidnog reljefa u Karnaku, Egipat

[Izvor]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Slika na 25. strani]

Natpis koji delimično glasi: „Neka Jahve [Jehova] brine za tvoju dobrobit“

[Izvor]

Photograph © Israel Museum, Jerusalem; courtesy of Israel Antiquities Authority

[Slika na 25. strani]

Deo hramskog kompleksa u Tel Aradu

[Slika na 25. strani]

Pogled na utvrđenje Tel Arad sa istočne strane

[Izvor slike na 25. strani]

Todd Bolen/Bible Places.com