Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

„Pade Vavilon!“

„Pade Vavilon!“

Sedamnaesto poglavlje

„Pade Vavilon!“

Isaija 21:1-17

1, 2. (a) Koja je sveobuhvatna tema Biblije, ali koja se važna dopunska tema pojavljuje u Isaiji? (b) Kako Biblija razvija temu o padu Vavilona?

 BIBLIJA se može uporediti s jednim velikim muzičkim delom koje ima jednu glavnu temu i sporedne teme koje doprinose osobenosti celine. Na sličan način, Biblija ima jednu glavnu temu — opravdanje Jehovinog suvereniteta posredstvom vladavine Mesijanskog Kraljevstva. Ona ima i druge važne teme koje se ponavljaju. Jedna od njih je i pad Vavilona.

2 Ta tema je započeta u 13. i 14. poglavlju Isaije. Ponovo se javlja u 21, a zatim u 44. i 45. poglavlju. Jedan vek kasnije Jeremija proširuje tu istu temu, a knjiga Otkrivenja joj daje gromoviti zaključak (Jeremija 51:60-64; Otkrivenje 18:1–19:4). Svako ko ozbiljno proučava Bibliju treba da se zainteresuje za ovu važnu dopunsku temu Božje Reči. U tom pogledu nam pomaže 21. poglavlje Isaije, jer pruža fascinantne detalje o prorečenom padu te velike svetske sile. Kasnije ćemo videti da 21. poglavlje Isaije naglašava još jednu važnu biblijsku temu — temu koja nam pomaže da odmerimo koliko smo danas kao hrišćani oprezni.

’Strašno viđenje‘

3. Zašto se Vavilon zove ’pustinja na moru‘, i šta taj naziv predskazuje u pogledu njegove budućnosti?

3 Dvadeset prvo poglavlje Isaije počinje zloslutnim tonom: „Proročanstvo o pustinji na moru. Kao što vihor s juga ide, tako on ide iz pustinje, iz zemlje strahovite“ (Isaija 21:1). Vavilon se nalazi na obalama Eufrata, a istočna polovina zahvata oblast između dve velike reke, Eufrata i Tigra. Nešto je udaljen od pravog mora. Zašto se onda zove ’pustinja na moru‘? Zato što je područje Vavilona svake godine plavljeno, čime se stvaralo ogromno, močvarno ’more‘. Međutim, Vavilonci kontrolišu ovu vodenu pustinju tako što stvaraju složen sistem nasipa, odvoda i kanala. Dovitljivo koriste te vode kao deo gradskog odbrambenog sistema. Pa ipak, nikakav ljudski trud neće spasti Vavilon od Božjeg suda. Bio je pustinja — ponovo će biti pustinja. Dolazi propast, sprema se poput žestokih oluja koje ponekad dolaze na Izrael iz strašne pustinje na jugu. (Uporedi sa Zaharijom 9:14.)

4. Kako vizija o ’Vavilonu Velikom‘ iz Otkrivenja spominje „vode“ i „pustoš“, i šta predstavljaju „vode“?

4 Kao što smo saznali u 14. poglavlju ove knjige, drevni Vavilon ima savremenog dvojnika — „Vavilon Veliki“, svetsko carstvo krive religije. U Otkrivenju je Vavilon Veliki isto tako opisan u povezanosti sa ’pustoši‘ i „vodama“. Apostol Jovan je odnesen u pustoš da bi ga video. Rečeno mu je da Vavilon Veliki „sedi na mnogim vodama“ koje predstavljaju „narode i mnoštva i nacije i jezike“ (Otkrivenje 17:1-3, 5, 15). Podrška naroda je uvek bila glavni faktor opstanka krive religije, ali te ’vode‘ ga na kraju neće zaštititi. Kao njegov drevni dvojnik, i on će na kraju ostati napušten, odbačen i pust.

5. Kako Vavilon stiče loš glas kao „mučitelj“ i „pustošnik“?

5 U Isaijino vreme Vavilon još uvek nije bio dominantna svetska sila, ali Jehova već predviđa da će Vavilon zloupotrebiti silu kad dođe njegovo vreme. Isaija nastavlja: „Strašno mi se pojavi viđenje; Mučitelj muči, pustošnik pustoši“ (Isaija 21:2a). Vavilon će zaista pustošiti i mučiti narode koje osvoji, pa i Judu. Vavilonci će razoriti Jerusalim, opljačkati njegov hram i odvesti stanovnike Jerusalima kao zarobljenike u Vavilon. Tamo će te bespomoćne zarobljenike mučiti, izrugivaće se njihovoj veri i neće im pružiti nikakvu nadu za povratak u domovinu (2. Letopisa 36:17-21; Psalam 137:1-4).

6. (a) Koje će uzdisanje Jehova prekinuti? (b) Za koje narode je prorečeno da će napasti Vavilon, i kako se to obistinilo?

6 Da, Vavilon potpuno zaslužuje ovo ’strašno viđenje‘, što će podrazumevati teško vreme za njega. Isaija dalje kaže: „Popni se, Elame, opkoli Midijo! Prekinuću svačje uzdisaje“ (Isaija 21:2b). Svi potlačeni koje muči ovo carstvo osetiće olakšanje. Napokon kraj njihovom uzdisanju! (Psalam 79:11, 12). Na koji način će doći to olakšanje? Isaija imenuje dva naroda koja će napasti Vavilon: Elam i Mediju. Dva veka kasnije, 539. godine pre n. e., Persijanac Kir će predvoditi udružene snage Persije i Medije protiv Vavilona. Što se tiče Elama, persijski vladari će posedovati barem deo te zemlje pre 539. pre n. e. a Tako će u persijskim snagama biti i Elamaca.

7. Kako ova vizija utiče na Isaiju, i šta znači?

7 Zapazi kako Isaija opisuje uticaj ove vizije na njega: „Zato su bedra moja puna bola; muke me obuzeše kao kad se muči porodilja; zgurih se čujući, prepadoh se videći. Srce mi se smete, groza me poduze; noć [„suton“, NW] milina mojih pretvori mi se u strah“ (Isaija 21:3, 4DK). Izgleda da prorok uživa u sutonu, što je lepo vreme da se na miru razmišlja. Ali sumrak nema više onu čar, jer donosi samo strah, bol i drhtaj. U grču je kao žena koja se porađa, i ’srce mu je smeteno‘. Jedan izučavalac prevodi ovaj izraz sa „srce mi žestoko bije“, zapažajući da to ukazuje na „grozničave i nepravilne otkucaje srca“. Čemu takva teskoba? Isaijina osećanja su očigledno proročanskog karaktera. U noći između 5. i 6. oktobra 539. pre n. e. Vavilonci će osetiti sličan strah.

8. Kao što je prorečeno, kako se Vavilonci ponašaju, iako su neprijatelji izvan zidina?

8 Dok pada mrak te sudbonosne večeri, strah je poslednja stvar u mislima Vavilonaca. Isaija otprilike dva veka unapred proriče: „Postavlja se trpeza, stražar stražu čuva, jede se, pije se“ (Isaija 21:5a). Da, arogantni kralj Valtasar je domaćin jedne gozbe. Pripremljena su mesta za hiljadu njegovih velikaša, kao i za mnogobrojne žene i konkubine (Danilo 5:1, 2). Gosti na ovoj terevenci znaju da je vojska izvan zidina, ali oni veruju da je njihov grad neosvojiv. Masivne gradske zidine i dubok rov odaju utisak da je nemoguće zauzeti grad; njegovi mnogobrojni bogovi čine to nezamislivim. Zato: „Jedi, pij!“ Valtasar se napio, i verovatno nije jedini. Pripiti velikaši su zaspali, jer treba neko da ih probudi, kao što to pokazuju sledeće Isaijine proročanske reči.

9. Zašto je neophodno da ’namažu štit‘?

9 „Ustajte knezovi, namažite štitove“ (Isaija 21:5b). Zabava je iznenada gotova. Knezovi moraju da ustanu! Ostareli prorok Danilo je pozvan na scenu, i on vidi kako Jehova baca vavilonskog kralja Valtasara u strah sličan onom koji je opisao Isaija. Kraljevi velikaši su zbunjeni dok udružene snage Međana, Persijanaca i Elamaca probijaju odbranu grada. Vavilon brzo pada! Međutim, šta znači da ’namažu štit‘? Biblija ponekad ukazuje na kralja nekog naroda kao na štit, jer je on branilac i zaštitnik zemlje b (Psalam 89:18NW). Zato ovaj stih u Isaiji verovatno predskazuje potrebu za novim kraljem. Zašto? Zato što je te „iste noći“ ubijen Valtasar. Zato treba ’namazati štit‘, to jest postaviti novog kralja (Danilo 5:1-9, 30).

10. Kako se Jehovini obožavaoci mogu utešiti ispunjenjem Isaijinog proročanstva o mučitelju?

10 Sve pristalice pravog obožavanja su utešene ovim izveštajem. Savremeni Vavilon, Vavilon Veliki, isto tako muči i pustoši kao što je to činio njegov drevni dvojnik. Sve do danas religiozne vođe kuju zavere da se Jehovini svedoci zabrane, progone ili da im se po kazni nametne porez. Ali kao što nas ovo proročanstvo podseća, Jehova vidi to mučenje, i neće dozvoliti da sve to prođe nekažnjeno. On će dovesti kraju sve religije koje ga pogrešno predstavljaju i maltretiraju njegov narod (Otkrivenje 18:8). Da li je to moguće? Da bismo izgradili svoju veru treba samo da pogledamo kako se upozorenje o padu i drevnog Vavilona i njegovog savremenog dvojnika već obistinilo.

„Pade!“

11. (a) Koja je odgovornost stražara, i ko je danas aktivan kao stražar? (b) Šta predstavljaju bojna kola koja vuku magarci i kamile?

11 Jehova se sada obraća proroku. Isaija izveštava: „Ovako mi Jehova reče: Idi, postavi stražara, i što vidi nek ti javi“ (Isaija 21:6). Ove reči uvode još jednu važnu temu ovog poglavlja — temu o osmatraču, to jest stražaru. To je važno za sve prave hrišćane danas, jer je Isus podsticao svoje sledbenike da ’bdiju‘. „Verni i razboriti rob“ nikada ne prestaje da govori šta vidi što se tiče blizine Božjeg dana suda i što se tiče opasnosti od ovog pokvarenog sveta (Matej 24:42, 45-47). Šta vidi stražar iz Isaijine vizije? „On vide konjicu [„bojna kola“, NW], konjanike u dva reda, jahače na magarcima, jahače na kamilama; i on dobro posmatraše, dobro pažaše“ (Isaija 21:7). Ova bojna kola verovatno predstavljaju kolone kola, koje se kreću napred u borbenom poretku brzinom uvežbanih bojnih konja. Bojna kola koja vuku magarci i kamile podesno predstavljaju dve sile, Mediju i Persiju, koje će se ujediniti u preduzimanju ovog napada. Sem toga, istorija potvrđuje da je persijska vojska u ratovima koristila i magarce i kamile.

12. Koje osobine ispoljava stražar iz Isaijine vizije, i kome su danas one potrebne?

12 Stražar je zatim podstaknut da podnese izveštaj. „Povika kao lav: Jehova, ceo sam dan na straži, celu noć ja stražu čuvam; i gle, ide konjica, u dva reda idu konjanici!“ (Isaija 21:8, 9a). Stražar iz vizije viče hrabro, „kao lav“. Treba imati hrabrosti pa uzviknuti poruku osude protiv tako strašne nacije kao što je Vavilon. Još nešto je takođe potrebno — istrajnost. Stražar stoji na svom mestu dan i noć, i nikada ne dozvoljava da mu opreznost popusti. Slično tome, klasi stražara u ovim poslednjim danima treba hrabrost i istrajnost (Otkrivenje 14:12). Svim pravim hrišćanima trebaju te osobine.

13, 14. (a) Kako prolazi drevni Vavilon, i u kom smislu su njegovi idoli razbijeni? (b) Kako i kada je Vavilon Veliki pretrpeo sličan pad?

13 Stražar iz Isaijine vizije vidi jedna bojna kola kako idu napred. Kakve su vesti? „Tad opet povika i reče! Pade, pade Vavilon, i svi kipovi bogova njegovih razbijeni na zemlji leže!“ (Isaija 21:9). Kakav uzbudljiv izveštaj! Napokon je ovaj mučitelj i pustošnik Božjeg naroda pao! c Međutim, u kom smislu su vavilonski kipovi i idoli razbijeni? Da li će medo-persijski osvajači ući u vavilonske hramove i razbiti bezbrojne idole? Ne, tako nešto nije potrebno. Vavilonski idolski bogovi biće razbijeni u tom smislu što će pokazati da nemaju moć da zaštite grad. A Vavilon će doživeti pad kad više ne bude mogao da tlači Božji narod.

14 A šta je s Vavilonom Velikim? Podstičući tlačenje Božjeg naroda za vreme Prvog svetskog rata, on ih je neko vreme uspešno držao u izgnanstvu. Njihovo propovedničko delo je praktično bilo zaustavljeno. Predsednik i drugi istaknuti službenici Watch Tower Societyja bili su zatvoreni na osnovu lažnih optužbi. Ali 1919. je nastupio zapanjujuć preokret. Službenici su bili oslobođeni iz zatvora, centrala je bila ponovo otvorena, a delo propovedanja obnovljeno. Tako je Vavilon Veliki pao, jer je slomljen njegov uticaj nad Božjim narodom. d U Otkrivenju je ovaj pad dva puta objavio anđeo koji koristi reči objave iz Isaije 21:9 (Otkrivenje 14:8; 18:2).

15, 16. U kom smislu je Isaijin narod kao ’vršeno žito‘, i šta možemo naučiti iz Isaijinog stava prema tom narodu?

15 Isaija zaključuje ovu proročansku poruku u duhu samilosti prema svom narodu. On kaže: „O narode moj, koji si kao žito na mom gumnu vršen, što čuh od Jehove nad vojskama, Boga Izraelovog, to ja javih tebi“ (Isaija 21:10). U Bibliji vršidba često simbolizuje disciplinovanje i pročišćavanje Božjeg naroda. Narod koji je u savezu s Bogom biće ’kao žito na gumnu vršeno‘, gde se pšenica odvaja od pleve i ostavljaju samo pročišćena, poželjna zrna. Isaija se ne naslađuje zlurado tim disciplinovanjem. Umesto toga, oseća sažaljenje prema tom budućem ’žitu‘, od koga će neki provesti ceo život kao zarobljenici u stranoj zemlji.

16 Ovo može da posluži kao korisna opomena za sve nas. U današnjoj hrišćanskoj skupštini neki mogu izgubiti samilost prema prestupnicima. A oni koji bivaju disciplinovani često mogu biti skloni da se uvrede zbog toga. Međutim, ako zadržimo u mislima da Jehova disciplinuje svoj narod da bi ga pročistio, niti ćemo potcenjivati disciplinovanje i one koji mu se ponizno podvrgavaju niti ćemo pružati otpor kad se nama pruža disciplina. Prihvatimo disciplinovanje od Boga kao jedan izraz njegove ljubavi (Jevrejima 12:6).

Pitajte stražara

17. Zašto je Edom prikladno nazvan ’Duma‘?

17 Druga proročanska poruka iz 21. poglavlja Isaije u prvi plan iznosi sliku stražara. Ona počinje sledećim rečima: „Proročanstvo o Dumi. Viče me neko iz Sira: Stražaru, što bi noćas, stražaru, što bi noćas?“ (Isaija 21:11). Gde je ta Duma? U biblijsko vreme je očigledno bilo nekoliko gradova koji su nosili to ime, ali ovde se ne misli ni na jedan od njih. Duma se ne nalazi u Siru, što je drugo ime za Edom. Međutim, ’Duma‘ znači „tišina“. Zato izgleda da je kao i u slučaju prethodne objave, ova oblast dobila ime koje ukazuje na njenu budućnost. Edom, dugogodišnji osvetoljubivi neprijatelj Božjeg naroda, završiće u tišini — smrtnoj tišini. Međutim, pre nego što se to desi, neki će se zabrinuto raspitivati za budućnost.

18. Kako se objava: „Dolazi jutro, a tako i noć“, obistinila na drevnom Edomu?

18 U vreme pisanja Isaije, Edom stoji na putu moćnoj asirskoj vojsci. Neki u Edomu čeznu da saznaju kada će se njihova noć tlačenja završiti. Odgovor? „Stražar odgovori: Dolazi jutro, a tako i noć“ (Isaija 21:12a). To nije dobar znak za Edom. Tračak jutra će se videti na horizontu, ali će biti kratak, iluzoran. Noć — još jedno mračno vreme tlačenja — jutru je za petama. Kakva prikladna slika budućnosti Edoma! Asirsko tlačenje će se završiti, ali posle Asirije doći će Vavilon kao svetska sila i gotovo će istrebiti stanovništvo Edoma (Jeremija 25:17, 21; 27:2-8). Taj krug će se ponoviti. Posle vavilonskog tlačenja uslediće tlačenje od strane Persije, a zatim od Grčke. Onda će nastupiti kratko „jutro“ za vreme Rima, kada Irod — poreklom Edomac — dobija vlast u Jerusalimu. Ali to „jutro“ neće potrajati. Na kraju će Edom trajno zapasti u tišinu, jer će iščeznuti iz istorije. Naziv Duma prikladno opisuje kakav je njegov kraj.

19. Šta to znači kad stražar kaže: „Ako ćete pitati pitajte, obratite se i dođite“?

19 Stražar završava svoju kratku poruku sledećim rečima: „Ako ćete pitati pitajte, obratite se i dođite“ (Isaija 21:12b). Izraz „dođite“ može ukazivati na beskrajan niz ’noći‘ koje stoje pred Edomom. Ili pošto se ovaj izraz može prevesti i sa ’vratiti‘, prorok aludira na to da svaki Edomac koji želi da izbegne propast tog naroda treba da se pokaje i ’vrati‘ Jehovi. U svakom slučaju, stražar poziva da i dalje pitaju.

20. Zašto je objava zapisana u Isaiji 21:11, 12 značajna za današnji Jehovin narod?

20 Ova kratka izjava mnogo znači Jehovinom narodu u savremeno doba. e Mi shvatamo da je čovečanstvo duboko u tamnoj noći duhovnog slepila i otuđenosti od Boga, što će voditi do uništenja ovog sistema stvari (Rimljanima 13:12; 2. Korinćanima 4:4). Tokom ovog doba noći, svaki tračak nade da čovečanstvo na neki način može ostvariti mir i sigurnost jeste poput iluzornog odsjaja zore posle koga sledi još tamnije vreme. Istinska zora se približava — zora Hristove Milenijumske vladavine nad ovom planetom. Ali sve dok traje noć mi moramo slediti vođstvo klase stražara time što ćemo ostati duhovno budni i hrabro objavljivati blizinu kraja ovog iskvarenog sistema stvari (1. Solunjanima 5:6).

Noć pada na pustinju

21. (a) Koja igra reči se možda nalazi u izrazu ’proročanstvo o pustinji‘? (b) Šta su dedanski karavani?

21 Poslednja objava u 21. poglavlju Isaije usmerena je protiv ’pustinje‘. Ona počinje sledećim rečima: „Proročanstvo o Arapskoj [„pustinji“NW]. U šumama Arapskim [„u pustinji“NW] noćivaćete, karavani Dedanski!“ (Isaija 21:13). Pustinja na koju se ukazuje je Arabija, jer je ova izjava upućena brojnim arapskim plemenima. Reč za ’pustinju‘ ponekad se prevodi sa „veče“, što je veoma slična reč na hebrejskom. Neki misle da je to igra reči, kao da tamno veče — vreme nevolje — treba da padne na ovo područje. Ova objava počinje noćnom scenom koja prikazuje karavane Dedana, jednog istaknutog arapskog plemena. Ti karavani idu trgovačkim putevima od jedne pustinjske oaze do druge, noseći začine, bisere i drugo blago. Ali ovde ih vidimo kako su prisiljeni da napuste dobro znane puteve kako bi skriveni proveli noć. Zašto?

22, 23. (a) Koje teško breme treba da padne na arapska plemena, i s kakvim posledicama? (b) Kada će nastupiti ta katastrofa, i ko će je prouzrokovati?

22 Isaija objašnjava: „Iznesite vode pred žedne! Stanovnici zemlje Teme beguncima hleba nose. Jer oni beže ispred mačeva, ispred mača golog, ispred luka zapetog, ispred ljutog boja“ (Isaija 21:14, 15). Da, teško breme rata pašće na ta arapska plemena. Tema, koja se nalazi u jednoj od najbolje navodnjenih oaza u tom području, prisiljena je da donese vode i hleba nesrećnim ratnim izbeglicama. Kada će nastati ova nevolja?

23 Isaija dalje kaže: „Jer mi ovako reče Jehova: Još jedna godina, godina najamnička, i nestaće slave Kidarske. I malo će hrabrih strelaca ostati, sinova Kidarskih, jer Jehova, Bog Izraelov, tako reče“ (Isaija 21:16, 17). Kidar je toliko istaknuto pleme da se ponekad koristi da predstavi čitavu Arabiju. Jehova je rešio da broj strelaca i moćnih ljudi iz tog plemena opadne na puki ostatak? Kada? „Još jedna godina“, ne više, kao što ni najamnik ne radi više od onog vremena za koje je plaćen. Ne može se sa sigurnošću reći kako se sve ovo precizno ispunilo. Tvrdi se da dvojici asirskih vladara — Sargonu II i Senaheribu — pripada zasluga za pokoravanje Arabije. Obojica su drastično smanjila broj stanovnika ovih ponosnih arapskih plemena, kao što je prorečeno.

24. Kako možemo biti sigurni da se Isaijino proročanstvo o Arabiji ispunilo?

24 Međutim, možemo biti sigurni da se ovo proročanstvo ispunilo do tančina. Najmoćnija potvrda za to jesu završne reči te objave: „Jehova, Bog Izraelov, tako reče.“ Možda je ljudima u Isaijino vreme izgledalo neverovatno da će se Vavilon uzdići iznad Asirije, i da će zatim u samo jednoj noći biti srušen za vreme razuzdane zabave. Isto tako je možda izgledalo neverovatno da će moćni Edom završiti u smrtnoj tišini, ili da će noć nevolje i oskudica pasti na bogata arapska plemena. Ali Jehova kaže da hoće, i tako se i dešava. Danas nam Jehova kaže da će svetsko carstvo krive religije biti uništeno. To nije samo jedna od mogućnosti; to je izvesnost. Sam Jehova to kaže!

25. Kako se možemo ugledati na stražara?

25 Budimo zato poput onog stražara. Ostanimo budni, kao da se nalazimo na visokoj stražarskoj kuli, detaljno posmatrajući horizont da bismo primetili bilo kakav znak predstojeće opasnosti. Povežimo se čvrsto s vernom klasom stražara, s današnjim preostalim pomazanim hrišćanima na zemlji. Pridružimo im se u hrabrom uzvikivanju onoga što vidimo — a to su nebrojeni dokazi da Hrist vlada na nebu; da će uskoro okončati dugu, mračnu noć otuđenosti od Boga u kojoj se nalazi čovečanstvo; i da će posle toga uvesti pravu zoru, Milenijumsku vladavinu nad rajskom zemljom!

[Fusnote]

a Persijski kralj Kir ponekad je označavan kao kralj Anšana“, što je bila jedna oblast ili grad u Elamu. Izraelci u Isaijino doba — u osmom veku pre n. e. — možda nisu toliko poznavali Persiju, ali su znali za Elam. To možda objašnjava zašto Isaija ovde spominje Elam a ne Persiju.

b Mnogi bibličari misle da se reči ’namazati štit‘ odnose na drevni vojnički običaj da se pre bitke kožni štitovi namažu uljem, tako da bi se odbila većina strela. Iako je to jedno od mogućih tumačenja treba zapaziti da te noći kada je grad pao, Vavilonci nisu imali vremena ni da se bore, a kamoli da se pripreme za bitku tako što bi namazali štitove!

c Isaijino proročanstvo o padu Vavilona je toliko precizno da neki kritičari Biblije teoretišu da je moralo biti zapisano posle tog događaja. Ali kao što jevrejski izučavalac F. Deliš primećuje, takvo spekulisanje je suvišno ako priznajemo da prorok može biti nadahnut da prorekne događaje stotinama godina unapred.

d Vidi Otkrivenje — blizu je veličanstveni vrhunac!, od 164. do 169. strane.

e Tokom prvih 59 godina izlaženja, časopis Kula stražara je na naslovnoj strani imao stih iz Isaije 21:11. Taj isti stih je bio tema poslednje pisane propovedi Čarlsa T. Rasela, prvog predsednika Watch Tower Societyja. (Pogledaj sliku na prethodnoj strani.)

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 219. strani]

„Jede se, pije se!“

[Slika na 220. strani]

Stražar viče „kao lav“

[Slika na 222. strani]

’Ceo dan sam na straži, celu noć‘