Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Kakvu karijeru da izaberem?

Kakvu karijeru da izaberem?

Poglavlje 22

Kakvu karijeru da izaberem?

„ŠTA ću raditi u svom životu?“ Pre ili kasnije suočićeš se s ovim izazovnim pitanjem. Nudi se zbunjujuće mnogo toga: medicina, trgovina, umetnost, prosveta, informatika, tehnika, zanati, itd. Možda razmišljaš kao mladić koji je rekao: „Za mene je uspeh... zadržati životni standard s kojim sam odrastao.“ Ili sanjaš kao mnogi drugi da poboljšaš svoju finansijsku situaciju.

Ali, zar uspeh ne uključuje više nego samo materijalnu dobit? Da li te može bilo kakva svetovna karijera ispuniti pravim zadovoljstvom?

’To ne znači baš ništa‘

Svetlucava, uzbudljiva, unosna — tako se opisuju zanimanja na filmu, televiziji i u literaturi. Ali, takozvani uspeh moraju izboriti mnogi karijeristi u nemilosrdnoj borbi jedan protiv drugog. Dr Daglas LaBijer (Doaglas LaBier) kaže da se mnogi zreli mladi ljudi, koji su na polju „vrhunske tehnologije ostvarili brzu karijeru, žale na nezadovoljstvo, brige, depresije, unutrašnju prazninu, paranoju i čitav niz telesnih tegoba“.

Još davno kralj Solomon je pokazao da je sam svetovni uspeh uzaludan. Pošto je posedovao praktično sve, mogao je postići začuđujuće mnogo. (Pročitaj Propovednik 2:4-10.) Ipak, Solomon je došao do zaključka: „I ja stadoh razmišljati o svim delima ruku svojih i o trudu koji uložih da ih izvedem, i gle, sve je to taština [„shvatio sam da to ne znači baš ništa“, Today’s English Version] i trčanje za vetrom“ (Propovednik 2:11).

Neki posao može, doduše, doneti bogatstvo i priznanje, ali ne može zadovoljiti ’duhovne potrebe‘ (Matej 5:3New World Translation). Zato ljudi čiji se život vrti samo oko svetovnih dostignuća ne nalaze zadovoljstvo.

Karijera koja donosi zadovoljstvo

Solomon savetuje: „Glavno je svemu što si čuo: Boga se boj, i zapovijesti njegove drži, jer to je sve čovjeku“ (Propovednik 12:13Daničić-Karadžić). Danas je najvažnija dužnost hrišćana da propovedaju vest o Kraljevstvu (Matej 24:14). Mladi koji ozbiljno shvataju svoju dužnost prema Bogu osećaju se navedeni da u tom delu imaju najveći mogući udeo — čak ako po prirodi nisu skloni propovedanju. (Uporedi 2. Korinćanima 5:14.) Umesto da teže za celodnevnim zaposlenjem, na hiljade njih je izabralo da služi u punovremenoj službi propovedanja. Drugi služe kao misionari ili u nekoj podružnici Društva Kula stražara.

Emili je napustila svoj posao poslovođe da bi mogla da služi kao pionir. Ona kaže: „Prema toj aktivnosti sam razvila pravu ljubav.“ Da, punovremena služba donosi najveće zadovoljstvo i to je najuzbudljiviji životni poziv koji se može zamisliti! Da li može postojati veća prednost nego biti ’Božji saradnik‘? (1. Korinćanima 3:9Stvarnost).

Da li je fakultetsko obrazovanje prednost?

Većina pionira živi od zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom. Ali, šta ako se kasnije treba brinuti za porodicu? Neko ko je stavio svoju mladost u službu Bogu sigurno neće nikada požaliti. Ali, zar ne bi bilo dobro najpre postići fakultetsko obrazovanje, pa onda možda kasnije težiti za pionirskom službom?

Biblija, naravno, ne govori ništa o trajanju školskog obrazovanja, a niti osuđuje obrazovanje. Jehova, ’Veliki Učitelj‘, podstiče svoj narod da marljivo čita i da se jasno izražava (Isaija 30:20NW; Psalam 1:2; Jevrejima 5:12). Osim toga, obrazovanje može doprineti tome da bolje razumemo ljude i svet oko nas.

Ipak, da li je univerzitetska diploma vredna velikog ulaganja vremena i novca? a Iako američke statistike pokazuju da je kod diplomiranih studenata dohodak veći, a nezaposlenost manja nego kod onih koji su završili srednju školu, knjiga Planning Your College Education nas podseća da su to samo prosečne vrednosti. Samo malo njih dobija basnoslovne plate, dok drugi zarađuju daleko manje. Osim toga, kod visokih prihoda kakvi se pripisuju akademicima, veću ulogu od stepena njihovog obrazovanja igraju „neobične sposobnosti, motivacija, lokalne mogućnosti za zaposlenje... posebni talenti“.

„[Univerzitetska] diploma ne garantuje više uspeh na tržištu rada“, kaže Ministarstvo rada Sjedinjenih Američkih Država. Udeo [diplomiranih studenata] koji su zaposleni u stručnom, tehnološkom ili upravnom području... naglo je opao, pošto ova zaposlenja ne mogu držati korak s rastućim brojem diplomiranih studenata. Kao posledica toga, svaki peti diplomirani student koji je između 1970. i 1984. stupio u svet zaposlenih radi posao koji ne zahteva fakultetsku diplomu. Ova poplava diplomaca verovatno će se nastaviti i u 90-im godinama.“

Daljnje činjenice koje treba odmeriti

Bez obzira da li će fakultetsko obrazovanje povećati tvoje mogućnosti zaposlenja ili ne, jedno je neosporno: „Preostalo vreme je skraćeno!“ (1. Korinćanima 7:29NW). Pored svih mogućih prednosti, da li bismo preostalo vreme zaista koristili na najbolji način ako bismo četiri ili više godina studirali na nekom fakultetu? (Efescima 5:16).

Da li bi te fakultetsko obrazovanje približilo ili udaljilo od tvojih hrišćanskih ciljeva? Misli na to da visoki dohodak nije za hrišćane najvažniji (1. Timoteju 6:7, 8). Prema jednoj studiji američkih upravnika visokih škola, današnji studenti se uglavnom brinu o „svojoj karijeri, svom materijalnom uspehu i o sebi“. „Novac! Čini se kao da uvek pričamo samo o novcu“, izjavila je jedna grupa studenata. Kako će se na tebe odraziti nemilosrdna konkurencija i sebični materijalizam?

Studentski nemiri 60-ih godina su prošli. Ali, iako su se duhovi smirili, to još ni izdaleka ne znači zdravu klimu u studentskim domovima. Jedna studija o životu u studentskim domovima došla je do zaključka: „Studenti još uvek imaju skoro neograničene lične i društvene slobode.“ Slobodno upotrebljavaju drogu i alkohol; a slobodni seksualni odnosi su pravilo — ne izuzetak. Ako se to odnosi i na univerzitete u tvojoj zemlji, zar ne bi to moglo da potkopa tvoja nastojanja da ostaneš moralno čist? (1. Korinćanima 6:18).

Dobro potvrđena veza između višeg obrazovanja i opadajuće „vezanosti za temeljna religiozna učenja“ takođe upozorava na opreznost (The Sacred in a Secular Age). Usled pritiska da zadrže visoke ocene, neki mladi hrišćani su zanemarili duhovne aktivnosti, postajući tako podložni nehrišćanskom razmišljanju koje unapređuju visoke škole. Neki su doživeli brodolom svoje vere (Kološanima 2:8).

Alternative za fakultetsko obrazovanje

Mnogi mladi hrišćani se zbog ovih činjenica nisu odlučili za visokoškolsko obrazovanje. Mnogi su utvrdili da im je školovanje na sastancima Jehovinih svedoka — posebno na sedmičnoj Teokratskoj školi propovedanja — bilo od velike pomoći prilikom traženja zaposlenja. I bez fakultetske diplome naučili su da sigurno nastupaju, znaju da se dobro izražavaju i odgovorno postupaju. Neki tokom svog školovanja idu na kurseve daktilografije, programiranja, itd. Takva znanja mogu biti dragocena za zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom i vrlo su tražena. Iako mnogi mladi potcenjuju fizički rad, Biblija ipak teškom radu pridaje veliku vrednost (Efescima 4:28; uporedi Poslovice 22:29). Čak je i Isus Hrist izučio zanat — i to tako dobro da je bio nazvan ’drvodeljom‘ (Marko 6:3).

Tačno je, u nekim zemljama su diplomirani studenti u toj meri preplavili radno tržište da je čak teško dobiti obične poslove bez dodatne kvalifikacije. Ali, često se nude programi za izučavanje zanata, zanatske ili srednje stručne škole i kratkotrajni univerzitetski kursevi koji posreduju tražena znanja uz minimalno ulaganje vremena i novca. Ali, nemoj nikada zaboraviti da postoji još jedan faktor koji se ni u jednoj statistici ne pojavljuje — Božje obećanje da će brinuti za one koji daju prednost duhovnim interesima (Matej 6:33).

Izgledi za zaposlenje i obrazovni sistemi razlikuju se od mesta do mesta. Mladi imaju različite sposobnosti i sklonosti. Iako je hrišćanska služba kao životni poziv korisna i samo je za preporuku, to je ipak stvar lične odluke. Zajedno sa svojim roditeljima moraš pažljivo razmotriti sve faktore pri donošenju odluke o svom obrazovanju. Svako mora pri donošenju ove odluke ’nositi svoje vlastito breme‘ (Galatima 6:5).

Ako, na primer, tvoji roditelji insistiraju na fakultetskom obrazovanju, nemaš drugog izbora nego da ih slušaš sve dok živiš pod njihovim nadzorom (Efescima 6:1-3). b Možda možeš i dalje živeti kod kuće i tako izbeći da te ščepa univerzitetski život. Budi izbirljiv kod izbora smera i radije se usredsredi na praktična znanja nego na ljudsku filozofiju. Pazi s kim se družiš (1. Korinćanima 15:33). Ostani duhovno jak time što posećuješ sastanke, ideš u službu propovedanja i proučavaš Bibliju i biblijsku literaturu. Neki mladi koji su morali ići na fakultet mogli su čak biti pioniri, zato što su izabrali raspored predavanja koji im je to omogućio.

Pažljivo izaberi svoju karijeru i izbor učini predmetom svojih molitvi. Tako možeš izabrati karijeru koja te neće samo usrećiti, nego će ti takođe omogućiti da ’sabiraš blago na nebu‘ (Matej 6:20).

[Fusnote]

a Jedna godina na nekom američkom univerzitetu košta u proseku preko 10 000 dolara. Često studenti moraju svoje dugove otplaćivati godinama.

b Možda nije uvek potrebno četvorogodišnje studiranje da bi udovoljio svojim roditeljima. U nekim zemljama, na primer, mnogi poslodavci na stručnom i uslužnom sektoru prihvataju dodatno obrazovanje koje se može postići za dve godine.

Pitanja za razgovor

◻ Zašto svetovna karijera često ne donosi sreću?

◻ Zašto bi trebalo da svi bogobojazni mladi razmišljaju o punovremenoj službi kao životnom pozivu?

◻ Koje se prednosti pripisuju višem obrazovanju? Da li je to uvek tačno?

◻ Koje opasnosti mogu biti povezane sa visokoškolskim obrazovanjem?

◻ Koje alternative bi se mogle uzeti u obzir?

[Istaknuti tekst na 175. strani]

Neki posao može, doduše, doneti bogatstvo i priznanje, ali ne može zadovoljiti ’duhovne potrebe‘

[Istaknuti tekst na 177. strani]

„[Univerzitetska] diploma ne garantuje više uspeh na tržištu rada“