Izlazak 5:1-23
5 A poslije izide Mojsije i Aron pred Faraona, i rekoše mu: ovako veli Gospod Bog Izrailjev: pusti narod moj da mi praznuju praznik u pustinji.
2 Ali Faraon reče: ko je Gospod da poslušam glas njegov i pustim Izrailja? Ne znam Gospoda, niti ću pustiti Izrailja.
3 A oni rekoše: Bog Jevrejski srete nas; molimo ti se da otidemo tri dana hoda u pustinju da prinesemo žrtvu Gospodu Bogu svojemu, da ne pošlje na nas pomor ili mač.
4 A car Misirski reče im: Mojsije i Arone, zašto odvlačite narod od rada njegova? Idite na svoj posao.
5 Još reče Faraon: eto, naroda je mnogo u zemlji; a vi još hoćete da ostavlja svoje poslove.
6 I u isti dan zapovjedi Faraon nastojnicima nad narodom i upraviteljima njegovijem, i reče:
7 Otsele nemojte davati narodu pljeve za opeke kao doslije, neka idu sami i kupe sebi pljevu.
8 A koliko su opeka doslije načinjali toliko izgonite i otsele, niti što smanjite; jer besposliče, i zato viču govoreći: da idemo da prinesemo žrtvu Bogu svojemu.
9 Valja navaliti poslove na te ljude, pa će raditi i neće slušati lažljivijeh riječi.
10 I izašavši nastojnici narodni i upravitelji rekoše narodu govoreći: tako veli Faraon: ja vam neću davati pljeve.
11 Idite sami i kupite sebi pljeve gdje nađete, a od posla vam se neće popustiti ništa.
12 I razide se narod po svoj zemlji Misirskoj da čuva strnjiku mjesto pljeve.
13 A nastojnici navaljivahu govoreći: svršujte poslove svoje koliko dolazi na dan, kao kad je bilo pljeve.
14 I upravitelji sinova Izrailjevijeh, koje postaviše nad njima nastojnici Faraonovi, dopadahu boja, i govoraše im se: zašto ni juče ni danas ne načiniste onoliko opeka koliko vam je određeno, kao prije?
15 I otidoše upravitelji sinova Izrailjevijeh, i povikaše k Faraonu govoreći: zašto činiš tako slugama svojim?
16 Pljeva se ne daje slugama tvojim, pa opet kažu nam: gradite opeke. I evo biju sluge tvoje, a kriv je tvoj narod.
17 A on reče: besposličite, besposličite, i zato govorite: da idemo da prinesemo žrtvu Gospodu.
18 Nego idite, radite; pljeva vam se neće davati, a opeke da dajete na broj.
19 I upravitelji sinova Izrailjevijeh vidješe da je zlo po njih što im se kaza: da ne bude opeka manje na dan.
20 I otišavši od Faraona sretoše Mojsija i Arona, koji izidoše pred njih.
21 Pa im rekoše: Gospod neka vas vidi i sudi, što nas omraziste Faraonu i slugama njegovijem, i dadoste im mač u ruku da nas pobiju.
22 I Mojsije se vrati ka Gospodu i reče: Gospode, zašto si navukao to zlo na narod? zašto si me poslao?
23 Jer otkako izidoh pred Faraona i progovorih u tvoje ime, još gore postupa s narodom ovijem, a ti ne izbavi naroda svojega.