Vrati se na sadržaj

22. JUN 2015.
GRUZIJA

Gruzija pred Evropskim sudom priznala kršenje prava Jehovinih svedoka

Gruzija pred Evropskim sudom priznala kršenje prava Jehovinih svedoka

Evropski sud za ljudska prava prihvatio je priznanje vlade Gruzije da je Jehovinim svedocima narušila prava na slobodu veroispovesti i slobodu okupljanja. Slučaj Zajednica Jehovinih svedoka i drugi protiv Gruzije pokrenut je nakon što je vlada poništila registraciju dva pravna tela koja su koristili Svedoci. To je u periodu od 2001. do 2004. dovelo do porasta nasilja nad Svedocima.

Evropski sud prihvata priznanje gruzijske vlade

U presudi objavljenoj 21. maja 2015, * Evropski sud za ljudska prava naveo je da je u septembru 2014. vlada Gruzije predala pismenu izjavu u kojoj je stajalo „da sa žaljenjem priznaje povredu“ prava Jehovinih svedoka. U njoj se takođe kaže da Gruzija „nije imala osnova“ da 2000. godine poništi registraciju pravnih tela Svedoka, kao i da zbog nepostojanja odgovarajuće zakonske regulative ta tela nisu mogla da budu registrovana.

Evropski sud za ljudska prava je zaključio da je ovo priznanje dovoljno za okončanje slučaja. Sud je naveo „da su vlasti odbijanjem da registruju verske organizacije i poništavanjem njihove već postojeće registracije, narušile njihovo pravo na slobodu veroispovesti i okupljanja, što u svetlu člana 9 Evropske konvencije o ljudskim pravima predstavlja povredu člana 11“. Gruzijska vlada je pristala da plati 6000 evra na račun odštete i sudskih troškova.

Ukidanje pravnih tela vodi do višegodišnjeg progonstva

Dva pravna tela Svedoka, Zajednica Jehovinih svedoka i Predstavništvo društva Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania u Gruziji, zakonski su registrovana 1998. Međutim, jedan član parlamenta i pripadnik ultranacionalističke stranke imao je cilj da se Jehovini svedoci zabrane u Gruziji. Podržali su ga neki pravoslavni sveštenici i ekstremisti tako što su širili klevete i podsticali na nasilje protiv Svedoka.

U aprilu 1999, taj član parlamenta je u ime svoje stranke podneo zahtev Regionalnom sudu u Tbilisiju da se zabrane Jehovini svedoci i da se poništi njihova registracija. Kada je u junu 1999. počelo suđenje, u sudnici su bili pravoslavni sveštenici i njihove pristalice. Ispred suda su Vasilij Mkalavišvili, raščinjeni pravoslavni sveštenik, i njegovi sledbenici spaljivali literaturu Jehovinih svedoka.

Nakon razmatranja dokaza, Okružni sud Isani-Samgori odbacio je zahtev koji je podneo pomenuti član parlamenta, proglasivši ga neosnovanim. On je zatim uložio žalbu. Dana 26. juna 2000, žalbeno veće je preinačilo odluku osnovnog suda i naložilo da se Svedocima poništi registracija. Nakon te odluke, pravoslavni ekstremisti su iskoristili situaciju da pokrenu talas nasilja protiv Svedoka. Vrhovni sud Gruzije je 22. februara 2001. podržao odluku o poništenju registracije, tvrdeći da je zbog nedostatka zakonske regulative bio prinuđen da presudi protiv Svedoka. Nakon što su iskoristili sva pravna sredstva koja su im u Gruziji stajala na raspolaganju, Svedoci su 16. avgusta 2001. podneli žalbu Evropskom sudu za ljudska prava.

Nakon presude Vrhovnog suda, progonstvo se znatno pogoršalo, što je vodilo do stotina napada na Svedoke. U većini slučajeva, policija ih nije zaštitila, a u nekim prilikama je i sama učestvovala u napadima. Mnogi Svedoci su bili ozbiljno povređeni. Verski ekstremisti su nasilno prekidali njihove sastanke, spaljivali i pljačkali njihove kuće, krali i uništavali im ličnu imovinu i spaljivali literaturu. Vlasti nisu dozvolile Svedocima da uvoze literaturu i konfiskovale su onu koja se već nalazila u zemlji. Takođe im nisu dozvoljavale da iznajmljuju objekte u kojima bi održavali sastanke. Zbog intenziteta progonstva i odbijanja vlasti da ih zaštiti, Jehovini svedoci iz Gruzije su podneli žalbe Evropskom sudu za ljudska prava, u kojima su opisali maltretiranja koja su doživljavali, kao i umešanost policije. U dva slična slučaja, Evropski sud je ranije presudio u korist Svedoka. *

Kada se situacija u Gruziji popravila, Svedoci su mogli da registruju svoja pravna tela, što im je omogućilo da poseduju nekretnine i da ostvaruju svoja zakonska prava. U tom periodu, vlasti su uhapsile i zatvorile Mkalavišvilija, glavnog podstrekača nasilja, zajedno s još nekim od njegovih saradnika. Žestoko progonstvo Svedoka okončano je 2004.

Trenutna situacija

Iako se položaj Jehovinih svedoka u Gruziji tokom godina poboljšao, oni se i dalje povremeno suočavaju s verskom netrpeljivošću. Nedavni izveštaj predat Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju pokazao je da je tokom 2014. u Gruziji počinjeno 63 zločina iz mržnje protiv Jehovinih svedoka.

Majkl Džons, predstavnik Jehovinih svedoka u Gruziji, izjavio je: „Zahvalni smo Evropskom sudu za ljudska prava što je osudio nepravedno postupanje koje su Jehovini svedoci trpeli prethodnih godina. Drago nam je što vidimo da Gruzija nastoji da zaštiti ljudska prava. Nadamo se da će ova nedavna presuda, zajedno s drugim povoljnim sudskim presudama, dovesti do pravednog postupanja prema Svedocima i još veće verske slobode u Gruziji.“

^ odl. 4 Evropski sud za ljudska prava doneo je presudu 21. aprila 2015, ali ju je objavio mesec dana kasnije.

^ odl. 10 Skupština Jehovinih svedoka Gldani i drugi protiv Gruzije, br. 71156/01, 3. maj 2007; i Begheluri i drugi protiv Gruzije, br. 28490/02, 7. oktobar 2014.