Vrati se na sadržaj

9. FEBRUAR 2016.
JUŽNA KOREJA

Savet UN za ljudska prava naložio Južnoj Koreji da prizna pravo na prigovor savesti

Savet UN za ljudska prava naložio Južnoj Koreji da prizna pravo na prigovor savesti

Nakon detaljnog razmatranja izveštaja o poštovanju ljudskih prava u Južnoj Koreji, Savet UN za ljudska prava usvojio je 3. novembra 2015. zaključna zapažanja. Savet je uvažio napredak koji je Južna Koreja učinila na polju poštovanja ljudskih prava, ali je istakao da nije postupila u skladu sa prethodnim odlukama Saveta u vezi s prigovorom savesti na vojnu službu.

Pravo na slobodu savesti i veroispovesti

Iako se pravo na prigovor savesti na vojnu službu smatra međunarodno priznatim osnovnim ljudskim pravom, Južna Koreja i dalje kažnjava one koji zbog prigovora savesti odbijaju da služe vojsku. Od 1950, sudovi su osudili preko 18000 Jehovinih svedoka na skoro 36000 godina zatvora.

U izveštaju Saveta UN za ljudska prava, Južna Koreja se poziva da:

  • Odmah oslobodi sve one koji su u zatvoru jer su odbili vojnu službu zbog prigovora savesti.

  • Izbriše krivične dosijee svih optuženih, da ih obešteti i da se postara da njihovi podaci ne budu javno objavljeni.

  • Zakonski prizna prigovor savesti na vojnu službu i omogući civilnu službu onima koji ga ulažu.

Južna Koreja dužna da se pridržava sporazuma

Od 2006, Savet UN za ljudska prava doneo je pet odluka kojima je okrivio vladu Južne Koreje jer nije donela zakone kojima bi zaštitila pravo na prigovor savesti, a ujedno i kažnjava one koji se pozivaju na to pravo. * U svom nedavnom izveštaju, Savet je ponovo zatražio od vlade da „uspostavi mehanizme i propiše odgovarajuće procedure kako bi u potpunosti postupila po odlukama Saveta“, kao i da u celosti primeni prethodne odluke Saveta.

Nakon objavljivanja tog izveštaja, Song-ho Li, portparol Državne komisije za ljudska prava Koreje, priznao je da postoji kršenje ljudskih prava kako stoji u izveštaju. U javnom saopštenju u kom savetuje vladu da primeni preporuke Saveta, gospodin Li je zaključio: „Vlada je odgovorna da u potpunosti primeni Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.“

Kao država potpisnica ovog međunarodnog sporazuma, Južna Koreja se obavezala da će zaštititi prava koja su njime zagarantovana. Pošto Savet UN za ljudska prava nadgleda primenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i priznaje pravo na prigovor savesti, Južna Koreja će biti odgovorna za kršenje sporazuma sve dok ne primeni odluke i preporuke Saveta.

Loše postupanje Južne Koreje prema onima koji ulažu prigovor savesti izaziva sve veće međunarodno negodovanje, a nedavni izveštaj Saveta UN za ljudska prava samo je još jedan glas protiv takvog postupanja. Mnogi u Južnoj Koreji i u svetu pažljivo prate kako će vlada odgovoriti na poziv da ispuni svoje obaveze.

^ odl. 10 Savet UN za ljudska prava donosi odluke kada ocenjuje da li je neka država potpisnica prekršila prava koja su zagarantovana Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Ovo je pet odluka u kojima se navodi da je Južna Koreja prekršila član 18, to jest „pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti“: br. 1321-1322/2004, Jo-bum Jun i Mjung-đin Čoi protiv Južne Koreje, 3. novembar 2006; br. 1593-1603/2007, Eu-min Đung i drugi protiv Južne Koreje, 23. mart 2010; br. 1642-1741/2007, Min-kju Đong i drugi protiv Južne Koreje, 24. mart 2011; br. 1786/2008, Đong-nam Kim i drugi protiv Južne Koreje, 25. oktobar 2012; br. 2179/2012, Jung-kvan Kim i drugi protiv Južne Koreje, 15. oktobar 2014.