Vrati se na sadržaj

20. NOVEMBAR 2020.
UKRAJINA

Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Jehovinih svedoka u Ukrajini

Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Jehovinih svedoka u Ukrajini

Sud je osudio propust vlasti da kazni one koji su podstrekivali na versku mržnju protiv naših suvernika u Ukrajini

Evropski sud za ljudska prava (ECHR) doneo je 12. novembra 2020. tri presude u korist Jehovinih svedoka u Ukrajini. Reč je o slučajevima Zagubnija i Tabačkova protiv Ukrajine, Migorijanu i drugi protiv Ukrajine i Kornilova protiv Ukrajine, a sudu su predati 2014. i 2015. U sva tri slučaja, vlasti nisu ništa preduzele nakon što su Jehovini svedoci bili fizički napadnuti. Evropski sud za ljudska prava je ukrajinske vlasti proglasio krivim jer nisu u potpunosti zaštitile prava naše braće i naložio je da se žrtvama isplati odšteta u iznosu od 14 700 evra (17 400 američkih dolara).

Zagubnija i Tabačkova protiv Ukrajine: Sestre Zagubnija i Tabačkova su 20. aprila 2009. propovedale od vrata do vrata u mestu Novi Mlini. Kada ih je na ulici sreo pravoslavni sveštenik Mikola Lisenko, brutalno ih je tukao po glavi i leđima drvenim štapom. Napadač za ovo nikad nije kažnjen, premda je i sam priznao da je hteo da „zaplaši“ naše sestre i „spreči njihovu aktivnost“.

Migorijanu i drugi protiv Ukrajine: Ukupno 21 Jehovin svedok i brojni gosti okupili su se 5. aprila 2012. da bi obeležili Spomen-svečanost u znak sećanja na smrt Isusa Hrista. Tada ih je napala rulja koju je predvodio pravoslavni sveštenik moskovske patrijaršije O. Greku. Rulja je vređala okupljene, među kojima je bilo dece i starijih žena, i pretila im.

Pomenuti sveštenik i njegove pristalice napadali su Jehovine svedoke i kasnije, između ostalog i tako što su tukli braću, spalili automobil jednog brata i na kuću naše braće bacili Molotovljev koktel dok su ukućani spavali. Posle ovakvih nasilnih događaja, žrtve su obavestile policiju i predale nadležnima dokaze. Za neke slučajeve postojali su i video-snimci. Međutim, policija je smatrala da nije reč o zločinima motivisanim verskom mržnjom i tvrdila je da se počinioci ne mogu prepoznati na video-snimcima. Ni navedeni sveštenik ni njegove pristalice nikad nisu bili kažnjeni.

Kornilova protiv Ukrajine: Sestre Kornilova i Serdijuk su 7. marta 2013. pozivale svoje sugrađane u gradu Nosivka na Spomen-svečanost. Jedan čovek je počeo da ih vređa, između ostalog i na verskoj osnovi. Zatim ih je napao, pri čemu je sestru Kornilovu tako jako udario u glavu da je dobila potres mozga. Zbog toga je bila 11 dana u bolnici. Policija je odbila da ovaj napad označi kao verski motivisan i smatrala je da je naša sestra bila žrtva „neprijateljstva na ličnoj osnovi“. Sud je napadaču izrekao samo malu novčanu kaznu.

Sleva nadesno: Sestra Tetjana Kornilova, sestra Tetjana Zagubnija, sestra Marija Tabačkova i brat Vasil Migorijanu. Oni su četvoro od mnogih Jehovinih svedoka koji su u periodu od 2009. do 2013. napadnuti u Ukrajini usled verski motivisane netrpeljivosti.

Naša braća iz podružnice u Ukrajini sastajali su se mnogo puta s lokalnim, državnim i međunarodnim zvaničnicima kako bi razgovarali o ovim slučajevima. Nakon što su iscrpeli sve mogućnosti, braća su 2014. počela da predaju navedene slučajeve Evropskom sudu za ljudska prava. Vredno je pažnje da su zvaničnici godinu dana pre toga počeli da vode evidenciju o verskoj netrpeljivosti u Ukrajini. U izveštaju Zaštitnika građana za ljudska prava u Ukrajini za 2013. piše: „Zločini za koje se sumnja da su počinjeni zbog verske netrpeljivosti nisu u potpunosti rasvetljeni i to stvara atmosferu u kojoj prestupnici osećaju da mogu da rade šta žele jer znaju da za to neće biti kažnjeni.“ Isto tako, Savet UN za ljudska prava je u svom izveštaju za Ukrajinu, za 2013. godinu, izrazio zabrinutost da su zločini počinjeni zbog verske netrpeljivosti, uključujući i one počinjene protiv Jehovinih svedoka, procesuirani u Ukrajini kao manje ozbiljni. Savet je svoj izveštaj zaključio tako što je od ukrajinske vlade zatražio da „uloži više truda da se navodni zločini počinjeni zbog verske netrpeljivosti temeljno ispitaju, da se počiniocima sudi [...] i da, ako budu osuđeni, dobiju odgovarajuću kaznu, a da se žrtvama isplati pravična odšteta.“

Vlada Ukrajine je proteklih godina počela da preduzima korake da popravi ovu situaciju. Iako Jehovini svedoci u ovoj zemlji imaju pravo na slobodu veroispovesti, nadamo se da će ove tri odluke Evropskog suda za ljudska prava podstaći nadležne u Ukrajini i drugim zemljama da i dalje štite tu slobodu naše braće i sestara. Jedva čekamo vreme kada će se Jehova, čiji su putevi pravedni, pobrinuti da oni koji mu služe više ne budu progonjeni (Ponovljeni zakoni 32:4).