Danièl 11:1-45

11  Na ini a fosi yari di Darius a Mediasma ben e tiri leki kownu, mi kon fu gi Mikael* deki-ati èn fu de leki wan fortresi gi en.  Den sani di mi o fruteri yu now na tru tori: Luku, ete dri kownu o opo kon di o tiri a kondre Persia. A di fu fo kownu o tyari moro gudu kon na wán leki ala den trawan. Te a kon gudu, a o meki ala sma opo densrefi teige a kownukondre fu den Grikisma.  Wan bigi kownu o opo kon. Te a o tiri, a o abi furu makti èn a o du san a wani.  Ma te a kon abi bigi makti, a kownukondre fu en o broko èn a o panya go na fo sei. Toku a no den bakapikin fu a kownu disi o tiri den fo kownukondre èn den tiriman fu den kownukondre no o abi a srefi makti leki en. Iya, den o rutu a kownukondre fu en puru èn tra sma o tiri en.  A kownu fu zuidsei, di ben de wan fu den granman fu a bigi kownu, o kon tranga srefisrefi. Ma wan trawan* o kon di moro tranga leki en èn a o abi moro bigi makti.  Baka wan tu yari den tu kownu disi o wroko makandra èn na umapikin fu a kownu fu zuidsei o kon* na a kownu fu noordsei soso fu meki wan kruderi. Ma na umapikin o lasi a makti di a ben abi fosi. A kownu srefi o fadon èn a o lasi a makti fu en. Na umapikin nanga ala den sma di ben tyari en kon, sosrefi en papa nanga a sma di ben gi en makti na a ten dati, o fadon na ini na anu fu tra sma.  Wan famiriman fu na umapikin o opo kon èn a o teki a presi fu a wan di ben de fosi en. A legre fu en o kon de wan bigi legre èn a o opo go feti nanga a fortresi fu a kownu fu noordsei. A o fon den èn a o wini a feti.  A kownu disi o teki den gado, den popki, nanga den moimoi sani fu den di meki fu solfru èn fu gowtu, dan a o tyari den kon na Egepte, makandra nanga den sma di a teki leki katiboman. Wan tu yari langa a kownu disi no o hari kon feti nanga a kownu fu noordsei.  Ma a kownu fu noordsei o kon na ini a kownukondre fu a kownu fu zuidsei. Baka dati a o drai go baka na en eigi kondre. 10  Den manpikin fu a kownu fu noordsei o sreka densrefi fu go feti èn den o tyari wan bigi legre kon na wán. Wan fu den o hari pasa na ini a kondre leki wan frudu. Ma dan a o drai gowe baka. A heri pasi a o feti, teleki a doro en eigi fortresi baka. 11  A kownu fu zuidsei o kisi bigi atibron èn a o hari go feti nanga a kownu fu noordsei. A kownu fu noordsei o tyari wan bigi legre kon na wán, ma a kownu fu zuidsei o wini a legre disi. 12  A o tyari den srudati fu a bigi legre dati gowe leki katiboman. A o kisi bigimemre èn a o kiri someni tenti dusun sma. Ma a no o du noti nanga a makti di a kon abi. 13  Dan a kownu fu noordsei o drai gowe èn a o tyari wan legre kon na wán di bigi moro a fosi legre. Baka wan pisi ten, iya, baka wan tu yari, a o kon baka nanga wan bigi legre di abi furu fetisani. 14  Na a ten dati furu sma o de di o opo go feti nanga a kownu fu zuidsei. Na mindri yu eigi pipel, yu abi sma di e du ogri. Den srefi o pruberi fu meki wan fisyun kon tru, ma den no o man du dati. 15  A kownu fu noordsei o kon èn a o bow wan skotu lontu wan foto. Na so a o teki a foto disi abra di meki leki wan fortresi. Den legre fu a kownu fu zuidsei èn den spesrutu srudati fu en no o man wini a tra legre. Den no o tranga nofo fu feti nanga den. 16  A sma di o opo kon feti nanga a kownu fu zuidsei o du nanga en san a wani. Nowan sma o man wini en. A o kon tanapu srefi na ini a Moi Kondre èn a o abi a makti fu kiri furu sma. 17  Nomonomo a o teki ala den legre fu en kownukondre fu hari go feti nanga sma. Ma a kownu fu zuidsei o meki wan kruderi nanga en. A o du san a abi na prakseri. A o kisi primisi fu kiri na umapikin. Na umapikin disi no o man du san a musu du, bika a no o tan horibaka gi a kownu. 18  Baka dati a kownu o poti prakseri na den kondre na sesyoro èn a o teki furu fu den kondre dati abra. Ma wan legre-edeman o tapu pasi gi a kownu disi, so taki a kownu no o gi en syen moro. Na presi fu dati, a o meki a kownu dati kisi syen. 19  Dan a kownu fu noordsei o poti prakseri baka na den fortresi fu en eigi kondre. Ma a o dede èn a no o de fu feni moro. 20  Baka dati wan tra sma o kon na en presi. A sma disi o meki wan man hari pasa na ini a moi kownukondre fu piki belasting-moni na trawan. Baka wan tu dei nomo a sma dati o dede, ma no nanga atibron noso nanga feti. 21  Wan sma o kon na en presi, ma den o wisiwasi en. Den no o lespeki en leki fa den gwenti lespeki wan kownu. A o kon na wan ten te sma abi a firi taki sani e waka bun èn a o teki a kownukondre abra na wan bedrigi fasi. 22  A o wini ala den legre di e kon na en tapu leki wan frudu. A o pori den. Na dati o pasa tu nanga a Fesiman fu a frubontu. 23  Sma o wroko makandra nanga en, ma a o bedrigi den èn a o hari kon feti nanga den. Wan pikin kondre o yepi en fu kisi furu makti. 24  Na wan ten te sma abi a firi taki sani e waka bun, a o broko go na ini a moro bun pisi fu a kontren srefi. A o du san nowan fu den afo fu en ben du. A o teki den sani di a fufuru tyari gowe fu den feanti di a wini na ini feti èn a o teki tra gudu tu di a fufuru fu sma, dan a o prati dati gi den sma fu en. Nanga ala sortu triki a o luku fa a kan teki den foto abra di meki leki wan fortresi, ma a o du disi gi wan pisi ten nomo. 25  A o poti ala en prakseri na a kownu fu zuidsei èn a o teki deki-ati fu tyari wan bigi legre kon na wán fu feti nanga a kownu disi. A kownu fu zuidsei srefi, o sreka ensrefi fu hari kon feti nanga en nanga wan bun bigi legre. Ma a kownu fu noordsei no o man wini en, fu di sma o meki mofo nanga makandra fu du ogri nanga en. 26  Den srefi sma di o nyan a switi nyanyan fu en, o kiri en. Neleki wan frudu, den o wai a legre fu en puru. Furu srudati fu en o lasi libi. 27  Den tu kownu disi o prakseri fu du soso ogri. Den o sidon na wán tafra, ma na soso lei den o fruteri makandra. Toku sani no o go leki fa den ben wani, bika a kaba o kon na a reti ten. 28  A kownu fu noordsei o drai go baka na en eigi kondre nanga bun furu gudu èn a o prakseri fu du ogri nanga a santa frubontu. A o du san a abi na prakseri èn a o drai go baka na en eigi kondre. 29  Na a reti ten a kownu fu noordsei o hari go feti baka nanga a kownu fu zuidsei, ma sani no o go leki fa den ben go fosi. 30  Den sipi fu Kitim o hari kon feti nanga en èn a o kon weri. A o drai gowe baka èn nanga atibron a o krutu a santa frubontu. San a abi na prakseri, na dati a o du. A o abi fu gowe baka èn a o poti prakseri na den wan di drai baka gi a santa frubontu. 31  A o meki legre* opo kon. Den o doti a fortresi di de a santa presi èn den o puru na ofrandi di musu tyari ibri dei. Dan den o seti a tegu sani di e tyari pori kon. 32  A o taki sani fu bedrigi den sma di drai baka gi a frubontu. Na so fasi den o opo densrefi teige Gado. Ma den sma di sabi a Gado fu den, o wini a strei èn ala san den e du, o waka bun. 33  Den wan na mindri a pipel di man si a dipi fu sani, o yepi furu sma fu kon frustan sani moro bun. Wan ten o de taki sma o kiri den nanga feti-owru èn taki faya o bron den. Sma o poti den na strafu-oso èn den o fufuru den sani fu den tyari gowe. 34  Ma te den fadon, wan tu sma o kon yepi den. Furu sma o horibaka gi den, soso fu kan kori den. 35  Sma o du ogri nanga sonwan fu den sma di man si a dipi fu sani. Disi o pasa teleki a ten fu a kaba doro. Na so fasi den o kon de krin, den o kon de soifri èn den o du san reti. Ala den sani disi o pasa na a reti ten. 36  A kownu fu noordsei o du san ensrefi wani. A o hei ensrefi èn a o si ensrefi moro bigi leki ala gado. A o opo en mofo fu taki ogri fu a Gado fu den gado. Ala sani o waka bun gi en teleki Gado puru atibron na en tapu, bika ala sani musu pasa soleki fa Gado taki. 37  A no o poti prakseri na a Gado fu den afo fu en. A no o poti prakseri tu na san umasma wani. Na nowan enkri tra gado a o poti prakseri, ma a o si ensrefi moro bigi leki ala tra sma. 38  Ma leki kownu fu noordsei, a o gi glori na a gado fu den fortresi. A o gi gowtu, solfru, diriston, nanga furu tra gudu na wan gado di den afo fu en no ben sabi. Na so a o gi a gado dati glori. 39  A poti en frutrow na tapu wan gado fu tra kondre. Dati meki a o man feti srefi nanga den moro tranga fortresi. Iniwan sma di horibaka gi en, a o gi glori. Iya, a o gi den pasi srefi fu tiri furu sma. Solanga sma pai en gi dati, a o gi den wan pisi kontren fu tiri. 40  Na ini a ten fu a kaba, wan strei o de doronomo na mindri a kownu fu zuidsei nanga a kownu fu noordsei. A kownu fu noordsei o hari go feti nanga a kownu fu zuidsei. A o kon nanga fetiwagi, nanga sma di e rèi den asiwagi fu en èn nanga furu sipi. A o broko go na ini tra kondre èn a o hari pasa na ini den kondre disi neleki wan frudu. 41  A o broko go srefi na ini a Moi Kondre èn furu kondre o fadon. Ma den Edomsma, den Moabsma, nanga a moro prenspari pisi fu den Amonsma o man lowe gi en. 42  A kownu fu noordsei o tan feti nanga tra kondre. Srefi a kondre Egepte no o man wai pasi gi en. 43  Na a kownu disi o de basi fu ala a gowtu nanga a solfru di kibri èn fu ala den tra gudu fu Egepte. Den Libiasma nanga den Etiopiasma o du san a kownu disi taigi den fu du. 44  Ma a o yere nyunsu komoto fu a sei pe son e opo èn fu noordsei. A nyunsu dati o bruya en. Dati meki a o hari go drape nanga bigi atibron fu kan kiri sma, iya, fu puru furu sma na pasi. 45  Den tenti fu en di gersi wan palèisi, a o poti na mindri a bigi se nanga a santa bergi fu a Moi Kondre. A o abi fu kon na wan kaba krinkrin èn nowan sma o de fu yepi en.

Futuwortu

Hebrewtongo: „en.”
A kan taki den wortu „wan trawan” abi fu du nanga a kownu fu noordsei.
Noso: „o trow nanga.”
Hebrewtongo: „fetisani.”